28 мај 2010

Etar za budućnost

Aukcija za 4G spektar u Nemačkoj je završena. Epilog je da država nije dobila onoliko para koliko je očekivala, već “samo” 4,38 mlrd €. Vidite da se svaka država nada da mož’ da dobije više, što bi srpska država bila izuzetak? A zašto samo? Deset godina ranije, aukcija za 3G spektar donela je nemačkoj državi čak 50 mlrd €, pa su sad očekivali bar negde 6-8 mlrd po prognozi renomiranog KPMG-a. Ja bih ipak rekao da su se, s obzirom na situaciju i iskustvo sa 3G, “dobro udali”. Usput, dobro je što su dali referencu ostalim zemljama koje treba da sprovedu sličnu aukciju za vazduh od koga MNO tek treba da zarade nešto.

A ko je dobio frekvencije? Vodafone (kupio 12 blokova za 1,42 mlrd €), Telefonica O2 (11 blokova za 1,38 mlrd €) i Deutsche Telekom (10 blokova za 1,3 mlrd €). Gubitnik na aukciji je samo KPN-ov E-Plus koji je ponudio svega 284 miliona € za 8 blokova. Svi dobitnici već posluju kao MNO u Nemačkoj, nije bilo novih interesenata. Tender je bio tehnološki neutralan (LTE ili WiMAX, šta ko bude izabrao), a obaveza operatora je da najpre pokriju 90% ruralnih i manje naseljenih mesta, pa da tek onda pređu na velike gradove. Ovim nemačka država podstiče svoj ravnomeran ekonomski razvoj, što će joj doneti još više koristi. Slobodan spektar za 4G je dobit od digitalne dividende (prelaz sa analogne na digitalnu TV), pa sračunajte kad se kod nas može očekivati slična aukcija.

To što veliki operatori opet „luduju s parama” i kupuju vazduh, ne znam kol’ko je pametno, ali to su ta strateška ulaganja na velikim i razvijenim tržištima. Prepoznali su, dakle, da je rast i razvoj mobilnog interneta uslov za njihov dalji rast i profit. Još samo da se potrebe korisnika usaglase sa tim i biće (povratka) para. Posle ovoga neka neko kaže da DT nema da plati više od “tričavih” XY miliona € (nisam stavio cifru da ne bi možda oborio vrednost, jer samo da znate da i neki Nemci i Englezi čitaju ovaj blog, Google translator i te fore, al’ znam ja da su sve to imperijalistički špijuni, bre ;-).) Nemojte se jediti što naši malo kasne u prodaji "vazduha", a dobro bi nam došla takva finansijska injekcija. Još uvek dobro žive od prodaje magle.

27 мај 2010

PayTV danas i sutra

U ukupnom broju PayTV pretplatnika u svetu, Azija učestvuje sa preko 50%, kaže In-Stat u jednom od svojih najnovijih istraživanja. Sama Kina ima 26,3% učešća, a Severna Amerika i Evropa po oko 15,5% učešća. Očekuje se dalji rast PayTV tržišta. Do 2012, PayTV korisnika biće skoro 750 miliona širom sveta, a do 2014. oko 855 miliona, pri čemu će i dalje Azija činiti 50% tog broja.

Šta još kaže In-Stat? Broj IPTV pretplatnika tokom prošle godine porastao za 46,1% i u 4Q09 dostigao cifru od 33,3 miliona. Najveći porast od 9,1% zabeležen je u poslednjem kvartalu prošle godine. U ukupnom broju IPTV korisnika, Istočna i Zapadna Evropa učestvuju sa 49%. Broj kablovskih pretplatnika u svetu je tokom 2009 porastao za 4,4%. Do 2014., broj satelitskih Tv pretplatnika dostići će 250 miliona, a naročito će rasti u azijsko-pacifičkom i južnoameričkom području. Dakle, Evropljani su opredeljeni za IPTV i CATV.

Iz godine u godinu me čudi da kod nas, evo kraj maja je, nema nikakve analize tržišta telekomunikacija, a kamo li njegovih segmenta. Podaci se iznose sa takvom neažurnošću i takvom vremenskom distancom da nemaju skoro nikakvu važnost u trenutku kad se iznose. Jednostavnije rečeno, baratamo sa bajatim podacima. A posebna je priča što podatke i ne koristimo u neke pametne svrhe. Nekad su srpski (tj. jugoslovenski) šahisti bili u samom svetskom vrhu, a šah je misaona igra u kojoj pobedu donosi upravo bolje razmišljanje unapred. Danas su srpski šahisti marginalci u svetskim razmerama. Prestali smo da razmišljemo o potezima unapred tj. to činimo nekvalitetno.

I na nebu i na zemlji...

...a sutra, prekosutra, možda i u vašim domovima. Ne, nije marka televizora već Prvi srpski alternativni operator, ORION TELEKOM, koji je danas svečano promovisan. Gledajući večeras dnevnik na B92 info kanalu, videh neka poznata lica i uživo čuh, gle simbolike, gospodina Đinovića i gospodina Milivojevića. A simbolika je, pogodićete, Otpor, ali bez stisnute pesnice i bez onog "gotov je!". Nigde doduše nije pisalo ni "Do sada smo vas samo gledali".

Ime novog operatora je izabrano vrlo kreativno (pohvaljujem ideju!), a tri "kraljevske" zvezde u ovom Orionu su Media Works, Neobee Net i Sezam Pro. Verovatno im je i želja da vidljivost ovog Oriona bude slična nebeskom Orionu. Tek da spomenem da kod nas zvezde u Orionu zovu Kosači.

Nagovešten je početak pravog rada, promovisana nada za dvojnike i sve koji su do sada bili telekomunikaciono uskraćeni. Uspeh će, po mojoj proceni, više zavisiti od komercijalnog dela firme nego od tehničkog, s tim da komercijalni deo – što više zna o uslugama koje se nude, to bolje. Tržištem i njegovim potrebama se inženjeri, po pravilu i uglavnom, loše bave. No zato će inženjeri svakako napraviti ono što komercijalistima treba, a valjda i korisnicima.

Dakle, prvi alternativni i to treba zapamtiti. Naravno da im želim uspeha u poslu, jer to je dobro za struku, dobro za državu i dobro za korisnike telekomunikacionih usluga. Dobro će biti i za velike, da znaju da neko može da im okrnji deo kolača. U buduće ništa neće biti kao pre. I kao što je na nebu puno zvezda i sazvežđa, nadajmo se da se u Srbiji pojaviti još telekomunikacionih Oriona. Da ne pita grupa profesora za koga da školujemo inženjere... I da ne čekaju nadležni da padne (telekomunikacioni) mrak, da bi opet videli neki Orion.

13 мај 2010

Ogledalo ekonomske krize

Telenor Srbija je u prvom tromesečju 2010. imao poslovni profit od oko 5,6 miliona €, što je čak 68% manje nego u prva tri meseca 2009. godine!. Prihodi u istom periodu su iznosili 77 miliona €, a to je 15,8% manje u odnosu na prošlogodišnje. U investicije je uloženo 4,3 miliona €, a milion evra koštala je licenca za fiksnu telefonije. Nisam baš shvatio iz objavljenog da li ovaj milion ulazi u onih 4,3 mil investicija ili je posebno, ali... EBITDA je 29 miliona € (25,8% manja nego u istom periodu prošle godine). Broj korisnika je povećan za 46.000 i iznosi 2,889,000 uz održanih 34% tržišnog učešća. Prosečan mesečni račun Telenorovih korisnika iznosi 8,3€, što je za 15,6% manje nego u istom periodu prošle godine. Slučajno primećujem da postoji linearna zavisnost prihoda i ARPU.

Rekao bih da bi prosečan račun opet bio manji sve i da onih 10% mobilnog harača ode na razgovore. To samo znači da su ljudi smanjili telefoniranje usled sveopšte krize, pa bi interesantno bilo kad bismo mogli da vidimo i podatke kod najvećeg operatora. Nije neka mudrost da zaključimo da kriza utiče na trošak telekomunikacionih usluga, tako da samo broadband i postpaid korisnici označavaju stepen stabilnosti prihoda i omogućavaju neku sigurnu računicu. Da zaključimo i da ozbiljne kompanije u ovo doba objavljuju sumirane podatke poslovanja u prvom kvartalu.
Trendove na tržištu možete pratiti samo ako analizirate situaciju, naročito na sličnim ili istim tržištima. Cifre imaju svoje značenje, tumačenje i svrhu. Ali koga je briga za analize kad ovde svi sve znaju apriori i unapred.

11 мај 2010

FTTH solo insieme

U Italiji su se tri alternativna operatora, servis-provajdera i konkurenta Fastweb, Vodafone i Wind dogovorili o zajedničkm projektu izgradnje nacionalne optičke mreže u Italiji. Prvi njihov FTTH probni projekat sa optičkom mrežom otvorenog pristupa (open-access) biće završen do jula u jednom rimskom distiktu za 7.000 domaćinstava. Ovaj pilot projekat treba da pokaže efikasnost infrastrukture otvorenog pristupa i privuče investitore za dalja ulaganja širom Italije.

Plan je da se u narednih 5 godina, uz ukupna ulaganja od oko 2,5 mlrd €, pokrije 15 najvećih italajinskih gradova (sa ukupno oko 10 miliona stanovnika). U drugoj fazi se planira proširenje na sve gradove sa preko 20.000 stanovnika, što će dodatno koštati još 8,5 mlrd €. Time će se dostići pokrivenost populacije (za FTTH p2p) od oko 50%. Projekat je otvoren za apsolutno sve investitore, pa i za Telekom Italia - mogu slobodno da se priključe. Bolje da i oni daju po malo para, nego ova trojka sve pare. Korišćenje mreže biće moguće za sve pod istim i nediskriminatorskim uslovima. Koja vajda od prazne i neiskorišćene mreže!

Da rezimiramo:

- Nijedan operator sam ne može da napravi boom u uvođenju modernih tehnologija - niti za to ima novaca, niti to u razumnom roku može sam da uradi. Nužna su zajednička ulaganja i deljenje troškova.

- Iluzorno je svim korisnicima obezbediti optički pristup, ali je najisplativije krenuti od gušće naseljenih oblasti tj. gradova (uostalom to rade i CATV operatori). U tom smislu, iluzorno je i svima obezbediti sve usluge (a da ne bankrotirate). Treba ostaviti nešto i druge operatorčiće i druge tehnologije.

- I infrastruktura može biti “servis” na kome se zarađuje,

- Ne možete se večno „tući” sa konkurentima, ponekad je bolje podeliti „plen” i ne rasipati “snagu”.

Rimsko carstvo je imalo svoj procvat i svoj kraj! Talijani su nešto naučili iz istorije.

10 мај 2010

To kad u'vati, ne pušta

Ko se sve nije izjasnio protiv prodaje većinskog paketa akcija Telekoma. Sad već čuveno pismo (znate koje, nema reklame!) potpisalo je preko 2000 zainteresovanih. Ako vas baš zanima, ja nisam potpisnik, ali ima mnogo onih koje poznajem i koji čitaju ovaj blog. Ima i onih koji su ZA npr. U NIN-u prošle sedmice Nataša Gospić, žena koja zna šta je Telekom i šta su telekomunikacije, ili u Ekonometru (preneo Blic) prof. Boris Begović, čovek koji sigurno zna o čemu govori sa vrlo škakljivim argumentima. I oni koji su protiv, u svojim istupima nisu propustili priliku da u odbrani državnog Telekoma istaknu da partije treba da izostave preduzeća iz svojih kvota za namirivanje. Oni koji su PROTIV izneli su za to i neke svoje razloge i argumente, a oni koji su ZA ne smeju izgleda baš da iznose zašto su ZA, jer će onda onima koji su PROTIV biti neprijatno, a onda će ovi koji su PROTIV naučiti pameti one koji su ZA. Jasno vam je?

Nekako je na sva prozivanja i od onih ZA i od onih PROTIV, da Telekom mora, bez obzira na prodaju, da ima profesionalni i vanpartijski menadžment, dobro “legao” iscrpan intervju generalnog direktora Telekoma u nedeljnoj Politici.
Kud bih ja komentarisao intervju, ali današnja vest o jedinstvenoj kandidaturi za privatizacionog savetnika me nekako “vratila” na nešto što je u intervjuu rečeno (sledi citat):
“Svaka dobra kompanija koristi krizu da pronađe dodatni prostor za smanjenje troškova i optimizaciju poslovanja. Za nas je veoma bitno da od osnivanja kompanija ima strane akcionare. Oni su bili dodatni kontrolor i korektiv poslovanja, a pre tri godine smo dobili još jedan korektiv, moćnu Siti banku. Ona nam je dala 700 miliona evra za širenje poslovanja u regionu, a kao jedinu garanciju dobila je pravo nadzora nad našim biznis planom i finansijskim izveštavanjem. Tako smo dobili partnera koji nam pomaže.
U ugovoru sa Siti bankom imamo restriktivne klauzule koje određuju limite za brojne pokazatelje likvidnosti, zaduženosti i održivosti poslovanja. I te restriktivne klauzule su nam bile smernica i dodatni ram za uspešno poslovanje. Tako smo zaradili najveći profit od osnivanja kompanije.”


Rečeno vidovito (dan ranije), jer je jedini kandidat za privizacionog savetnika za prodaju dela akcija Telekoma „City Group Global Markets”, dakle firma-sestra City banke. City-jevci za svoje usluge traže 0,2% cene prodatih akcija. Stručnjaci za ovakve vrste poslova kažu da se transakcija ovakve vrste ne može obaviti bez 15-20 miliona $ (cena usluge konsaltinga), pa lako možete zaključiti odakle cifre koje su se do sada vrtele u medijima, odnosno reklo bi se da ponuda CGGM zvuči "korektno". Kako je to kad je poverilac savetnik za prodaju odnosno privatizaciju – živi bili pa videli. Zašto i otkud samo jedan kandidat za konsultanta kad ih je jesenas bilo nekoliko – može se samo nagađati. Nije valjda da je to nagoveštaj da će....

Baš me zanima koliki će procenat akcija koji dobijaju zaposleni predložiti savetnik i da li će sa njima moći da se trguje. Ove građanske idu u akcijski fond, znači građani će za njih dobiti neku kintu kad za to dođe vreme. A ove od zaposlenih mogu biti presudne za pojavu i drugih interesenata osim onog najavljenog. Zašto? Ako se sa njima može trgovati na berzi i ako ih bude više od 10%, onda još neko kupovinom najavljenih 40% i akcija zaposlenih može postati većinski vlasnik. Mislite o tome! U svakom slučaju, dobro bi bilo da Telekom postane otvoreno A.D..

Neću da razočaram moje stalne čitaoce oko intervjua iz Politike. Ako sam dobro razumeo i rastumačio izrečeno, a ostavljamo rezervu: 10% duga je 350 miliona €, dokapitalizacija bi bila dobro prelazno rešenje, konvergencija je izabrani trend, sve za mobilnu - bakar je out, eh da je evro umesto dinara, Telekom može sam da finansira razvoj (ko onomad reče da ne može?), širokopojasni internet jeste bio zapušten ali više neće biti, i televizija preko interneta... A onda su došli Nemci i uzeli nam sve. Šalim se, naravno, svaki intervju ima svoju svrhu i cilj i amin. Uostalom, nedeljna Politika je institucija (au, Bujke, koja reklama frei!).

ANEX

A propos gore pomenutog pisma, jedan od njegovih podržavalaca prof. Mlađen K. ispičao je par puta na svojim nastupima vic da su braća Crnogorci predodređeni kad se rode da budu direktori i hvala mu na šlagvortu: jedan od potpisnika pisma podrške neprodavanju Telekoma Srbija je i gimnazijalac iz Podgorice (Bulatović). Pitao sam se šta je briga gimnazijalca iz Podgorice za prodaju srpskog Telekoma, ali mi jedan prijatelj pomože da razrešim dilemu: Pa, gde će dečko da bude direktor sutra ako prodaju Telekom Nemcima. Da, nadam se da i ostali imaju tako ubedljive dalekosežne ciljeve. Nema ovde nikakvog zezanja, ovo je ozbiljna stvar za ozbiljne argumente i analizu, da se ne ponavljam.