Приказивање постова са ознаком Obrazovanje. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Obrazovanje. Прикажи све постове

26 октобар 2015

Povratak inženjera ekonomiste



Konačno mogu da obavestim moje drage čitaoce da sam krajem septembra uspešno okončao svoje master studije na Poslovnom fakultetu Univerziteta Singidunum i stekao zvanje master ekonomista, smer Računovodstvo i revizija. Nastavka blogovanja će biti, videćemo sa kojim entuzijazmom. I od vas, čitalaca, zavisi (koliko budete učestvovali). Dosadilo mi da me samo čitaju odnosno da me ne slušaju i ne razumeju oni zbog kojih sam najviše i počeo da pišem. Tako sam i otišao malo u ekonomiste, da proverimo kako je s njima. 

Moj master rad je sublimacija godinama sticanog znanja iz oblasti telekomunikacija i menadžmenta i novousvojenog znanja iz ekonomije (zadovoljen početni motiv autora!). Ima 7 konzistentnih poglavlja, 8 priloga, 5 slika i 40 tabela  (95% izrada autora). Svi dobijeni rezultati su proverljivi, postupak ponovljiv, pristup kritički da bi rad opravdao svoj naučno-istraživački karakter.

Master rad u sebi sadrži 4 „male“ master teme, što je, verujem, jedinstven doprinos za buduće čitaoce: (1) Strategijsku analizu preduzeća, (2) Analizu finansijskih izveštaja, (3) Preliminarnu forenzičku analizu, i (4) Procenu vrednosti preduzeća.

Osnovni cilj rada : Procena vrednosti preduzeća “Telekom Srbija a.d.” (tzv. matičnog društva koje posluje u Srbiji) i posredno ocena njegovog poslovanja, finansijske snage i potencijala na osnovu analize podataka iz javno objavljenih godišnjih finansijskih izveštaja.

Sekundarni cilj rada: Pokazati da procenu vrednosti preduzeća ne moraju obavljati samo ovlašćeni procenjivači, nego ih, u određenu svrhu, može obaviti i menadžment (tj. neko od stručnjaka iz preduzeća za račun menadžmenta, npr ja ;) )

Rezultati istraživanja i izvršene analize mogu poslužiti: akcionarima, menadžmentu preduzeća, potencijalnim investitorima, poslovnim partnerima, ekonomskim analitičarima, akterima na srpskom tržištu telekomunikacija, stručnoj i široj javnosti i meni najbitnije i najdraže – budućim i sadašnjim studentima, kojima ovaj blog definitivno nešto i znači. Poseban izazov je da će rezultati ovog istraživanja moći uskoro da se provere u praksi.

Singidunum je javno objavio moj rad na temu “Procena vrednosti preduzeća Telekom Srbija a.d.”, a za sve one koji bi da malo pročitaju o čemu sam pisao, evo linka. Tema za velike igrače – kad, ako ne sad!

Svoje mišljenje o mom master radu možete slobodno da iznosite u komentarima. Nadam se da će ih biti! I samo da znate – svaka procena je samo procena. Ne postoji najbolja, ni tačna (pa makar bila i moja)! Važi ono što se dogovore kupac i prodavac u datim uslovima i datom trenutku. Oni znaju zašto tako i zašto toliko. Ključno je očekivanje budućih prihoda i zarade, ne ono što jeste i što se ima.

Kako je jedan od najvećih svetskih investitora, Voren Bafet rekao: Cena je ono što platite, vrednost je ono što dobijate! Dakle, ima razlike! Kad su telekom-operatori u pitanju, po mom skromnom mišljenju, važnije za procenu vrednosti je ono čega nema u finansijskim izveštajima. Toga nema ni u mom radu ;). Nije gotovo!

P.S.: Pitanje trenutka ili O uticaju mog rada na ponudu eventualnog potencijalnog kupca Telekoma – ha, nemojte misliti da su potencijalni kupci koji su odradili due diligence kompanije laici i amateri! To nikako! Nisu to ni oni koji su prethodno odustali. Najgore je biti površan i lakoveran. Ozbiljne kompanije imaju ozbiljan pristup, imajte to u vidu! Isto je i sa ozbiljnim ljudima od struke. Ja sam se trudio koliko sam znao i mogao u svoj kompleksnosti odnosa.

09 јун 2015

Molim za još malo strpljenja

Dakle, dragi moji čitaoci, hvala svima koji su pokazali interesovanje da se blog nastavi, jer blog će se nastaviti.

Nisam se olenjio i izgubio volju. Trenutno privodim kraju master rad na ekonomiji, okupiran sam time. Imao sam i diferencijalne ispite, moralo je nešto više da se uči na smeru računovodstvo i revizija i zato sam ostavio blog na čekanju. Ekonomske teme vezane za telekomunikacije, nešto što me veoma inspiriše i daje mi pozitivan istraživački elan. Moja davnašnja želja da spojim tehniku (telekomunikacije) i ekonomiju će se relativno brzo ostvariti (nadam se) i onda ću moći da deo mentalne energije i svog slobodnog vremena trošim ponovo i na piskaranje na blogu. Neće se baš svi obradovati, ali ne bi ni valjalo da je sve potaman.

Dobro je, uostalom, što sam malo obustavio pisanje, jer su se telekomunikacije malo zaglavile od silnih novotarija, od kojih ima dosta onih od kojih ne može baš 'leba da se jede. U međuvremenu su mnoge kompanije po svetu napredovale u organizacionom skockavanju (za razliku od domaćih), sprovode neku svoju viziju i malo su stabilizovale poslovanje. To je ono što nas razlikuje - brzina reakcije na promene! Na žalost, na domaćoj sceni nas (predviđam) tek čeka kriza rezultata kakvu su imali neki inostrani operatori pre par godina. Ipak, tržište i korisnici su nepredvidivi i daj Bože da nisam u pravu.


Seo sam da napišem dve rečenice i evo šta ispade od toga. Do skorog čitanja!

22 јануар 2014

Fenomen BIG DATA



Big Data je novi zvučni pojam u menadžmentu koji se odnosi na veliku količinu podataka koje karakteriše velika raznolikost i veliki protok (frekvencija). Ti i takvi podaci zahtevaju inovativne forme procesiranja i obrade radi unapređenja procesa donošenja odluka i optimizacije poslovnih procesa u organizaciji. Big data mogu biti veoma korisni za prediktivnu analizu čime bi imali veoma veliki uticaj na rast i razvoj poslovanja. Tehnologije su prisutne i raspoložive su za sve, ali samo mali broj kompanija je sposoban da dobro uklopi prednosti tehnologija sa sopstvenim korporativnim snagama i mogućnostima. Pokušaćemo da objasnimo zašto je veoma važno upravljanje mnoštvom podataka, njihova dostupnost, analiza i primena. Suština je kako iskoristiti mnoštvo podataka koji se svakodnevno produkuju u kompaniji kroz sve segmente njenog poslovanja i delovanja.

05 децембар 2013

Strategija u pokušaju



Naše ministarstvo MSUT&T izradilo je Nacrt strategije razvoja širokopojasnih mreža i servisa u Republici Srbiji do 2016. godine i povodom istog otvorilo javnu raspravu. Dobra praksa javnih rasprava, koliko god da kratko traju, se nastavlja i to svesrdno pozdravljam!
Podsetiću svoje čitaoce da smo već imali jednu Strategiju na istu temu u kojoj sam i ja učestvovao i komentarisao ovde na blogu, u nekoliko nastavaka. Sada ću sve da saspem u jedan post.
Moram da kažem, ali nije mi drago, da je prethodna verzija Strategije bila „strateškija“ i bolje napisana od ove ponuđene, ali tako je to u Srbiji gde se kontinuitet i iskustvo, u principu, ne gaji i ne održava.

Nema nikakve sumnje i nema smisla ni diskutovati o tome da ICT, direktno ili indirektno, imaju ogroman uticaj i značaj na razvoj i efikasnost ekonomije i privrede jedne zemlje, da unapređuju i olakšavaju poslovanje, obrazovanje, komunikaciju i informisanost. U tome fundamentalnu ulogu ima tzv. širokopojasni pristup Internetu (broadband), u narodu poznat kao brzi internet. Srećom po građane, postoji fiksni i mobilni brzi internet i dobro je što mogućnost izbora za pristup Internetu postoji, raste i stalno se unapređuje.

Šta mislim o ponuđenom tekstu (nacrtu) Strategije? Mislim da će ga svi koji ozbiljno pristupe analizi teksta dobrano „secirati“, ali znam da se mnogi neće ni upuštati u stvari koje ih ne dotiču.

30 новембар 2013

Virtualne škole


Ovo je moj rad sa jedne konferencije na temu Internet u obrazovanju. Malo da promenimo fokus.


Virtualne škole su obrazovne organizacije koje nastavu i kurseve izvode preko Interneta ili pomoću Web baziranih metoda. One su prirodan nastavak primene novih tehnologija i učenja na daljinu (e-learning, distant learning) u oblasti obrazovanja. Razvoj i rasprostranjenost Interneta, video konferencija, computer based edukativnog softvera i aplikacija imaju ogroman pozitivan uticaj na uvođenje virtuelnih škola. Internet postaje svakodnevna rutina i neizostavni deo života ljudi. Putem Interneta može se doći do najrazličitijih informacija i komunicirati sa ljudima širom sveta. Učenici mogu pohađati virtuelne škole sa bilo kog mesta, u bilo koje vreme ukoliko imaju pristup Internetu. Sa rastom i razvojem mobilnog broadbanda, ekspanzijom prodaje smartfonova i tablet računara, mogućnosti pristupa Internetu se povećavaju i poboljšavaju, a samim tim i mogućnosti za virtuelno školovanje. Da li su virtuelne škole moguće u Srbiji i šta bi uvođenje takvih škola značilo za Srbiju?