TELFOR definitivno nije više ono što je nekad bio. Bar za inženjere
operativce, ne ulazim u nivo naučnih radova. Naučni radnici tu rade svoje, a
veliki sponzori valjda znaju zašto sponzorišu naučni i sve manje stručni skup,
na kome se za radove plaća „pristojna“ kotizacija. Dobro je opet što se tamo sretnete
sa kolegama koje ne viđate tokom godine, mada je poseta sve manja. Od nenaučnih
prezentacija, uglavnom sam odslušao i odgledao ono što je bilo „na Telfor meniju“.
Jedna prezentacija, kao otkrovenje, po obrađenoj tematici zaslužuje da bude
pomenuta i analizirana ovde na blogu.
Приказивање постова са ознаком FTTX. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком FTTX. Прикажи све постове
27 новембар 2015
30 март 2014
Kupuje se ONO što vredi
Britanski Vodafone kupuje španskog
kablovskog operatora "Ono" za čak 7,2 mlrd €. Ovo je druga velika slična kupovina
Vodafona na tržištu zapadne Evrope. Prva je bio, podsetite se, Kabel
Deutschland. Operator "Ono" je triple-play provajder koji trenutno ima 1,9
miliona pretplatnika i savremenu NGN DOCSIS 3.0 mrežu sa povezanih 7,2 miliona
domaćinstava (41% španskog tržišta). Kažu da je "Ono" u svoju mrežu investirao oko 7 mlrd € od 2007. godine.
Šta je kupio
Vodafone za zaista velike (ja bih rekao preterano velike) pare? Isto ono što je
kupio Telenor u Srbiji onomad. POTENCIJAL TRŽIŠTA! Šansu, dakle, vide u bar 5
miliona potencijalnih korisnika. Plus, sinergija prodaje fiksnih i mobilnih
usluga. Plus, kao što sam pomenuo i što nedostaje domaćoj „udavači“, moderna
NGN mreža!
S obzirom da
Vodafone zajedno sa francuskim Orange-om radi na projektu izgradnje FTTH mreže,
gde su već povezali preko milion domova, procenili su iz Vodafona da će im ova
akvizicija uštedeti na daljim ulaganjima u FTTH i doneti brži obrt kroz
sinergiju tzv quad-play servisa (govor, Internet, TV, mobilni). Naravno, oni će
sa Orange-om nastaviti sa FTTH u mestima koja nisu pokrivena mrežom koju je
izgradio "Ono". Inače, Orange i Vodafone su u Španiji planirali zajedničko
ulaganje u FTTH mrežu gde je do 2017. godine trebalo da pokriju oko 6 miliona
domaćinstava u 50 gradova. Sada će se strategija očigledno malo promeniti.
Drago mi je da su mobilni operatori shvatili da bez
fiksnih/kablovskih „dodataka“ teško mogu da opstanu. Kome se ova moja formulacija ne dopada - ukrupnjavanje telekomunikacione scene je neminovno za održiv biznis. Fakat je da prihodi u
mobilnoj osetno padaju i da velike zarade nema, uloženo je teško vratiti a valja ulagati dalje, u 4G/5G tehnologije.
Odakle?
Koliko god da je
i prodaja paketa „lutrija“, jer niko sa sigurnošću ne može da predvidi odziv korisnika, ipak je za mobilnog operatora
najsigurnije da ima fiksnu alternativu. Smiješano lakše se prodaju, da
parafraziramo Njegoša. Ali, i to treba znati, no to je neka druga tema! Da
zaključimo predmetnu temu: mobilni operatori će teško održati svoj biznis u
budućnosti ako se ne upletu i u fiksni broadband. Fiksni broadband odnosno moćna
pristupna mreža (backhaul) je ključni deo buduće heterogene mobilne mreže.
15 јануар 2014
Tamni vilajet modernizacije mreže
Nije dovoljno samo nadograđivati i širiti mrežu, ona se mora i konsolidovati
i modernizovati. To je izazov koji danas stoji pred telco operatorima.
Biznis telco operatora danas trpi pritiske sa svih strana: jaka
konkurencija, zasićeno tržište, nepredvidiva ekonomska situacija kombinovana sa
krizom zapošljavanja, zahtevi korisnika za naprednim servisima koji traže sve
veći propusni opseg (bandwith).
05 децембар 2013
Strategija u pokušaju
Naše ministarstvo MSUT&T izradilo je Nacrt strategije razvoja širokopojasnih mreža i servisa u Republici Srbiji do 2016.
godine i povodom istog otvorilo javnu raspravu. Dobra praksa javnih
rasprava, koliko god da kratko traju, se nastavlja i to svesrdno pozdravljam!
Podsetiću svoje čitaoce da smo već imali
jednu Strategiju na istu temu u kojoj sam i ja učestvovao i komentarisao ovde na blogu, u nekoliko nastavaka. Sada ću sve da saspem u jedan post.
Moram da kažem, ali nije mi drago, da je
prethodna verzija Strategije bila „strateškija“ i bolje napisana od ove
ponuđene, ali tako je to u Srbiji gde se kontinuitet i iskustvo, u principu, ne gaji i ne
održava.
Nema nikakve sumnje i nema smisla ni
diskutovati o tome da ICT, direktno ili indirektno, imaju ogroman uticaj i
značaj na razvoj i efikasnost ekonomije i privrede jedne zemlje, da unapređuju
i olakšavaju poslovanje, obrazovanje, komunikaciju i informisanost. U tome
fundamentalnu ulogu ima tzv. širokopojasni pristup Internetu (broadband), u
narodu poznat kao brzi internet. Srećom po građane, postoji fiksni i mobilni
brzi internet i dobro je što mogućnost izbora za pristup Internetu postoji,
raste i stalno se unapređuje.
Šta mislim o ponuđenom tekstu (nacrtu)
Strategije? Mislim da će ga svi koji ozbiljno pristupe analizi teksta dobrano „secirati“,
ali znam da se mnogi neće ni upuštati u stvari koje ih ne dotiču.
15 август 2013
Brzo, a kuso
Nije nepoznato da brzine broadband pristupa koje reklamiraju
provajderi nisu u skladu sa realnim protokom koji korisnici mogu da ostvare. To
je činjenično utvrdila i Evropska Komisija koja kaže da su realne brzine
prenosa u proseku u EU 25% manje nego što se reklamira. Istraživanje obavljeno
početkom prethodne godine, obuhvatilo je više od 9000 broadband korisnika u
EU27, plus Hrvatsku, Norvešku i Island.
Kablovski operatori su najpouzdaniji tj.
najmanje „zakidaju“, jer isporučuju oko 91% obećane brzine, slede FTTB/FTTH provajderi sa 84%, a „najgori“
su xDSL provajderi čiji korisnici uživaju maksimalno 63% obećane brzine. Pri tom npr. u UK i Francuskoj xDSL brzine su
u stvarnosti do 40% reklamirane vrednosti. Kad su nominalne vrednosti bitskih
brzina u pitanju, najbrži protok imaju FTTH korisnici, oko 41 Mbps, u odnosu na
kablovskih 33,1 Mbps i, prividno skromnih 7,2 Mbps preko xDSL pristupa. U
globalu, kad se „smuljaju“ svi tipovi pristupa, može se izračunati da prosečna
brzina fiksnog broadband pristupa u EU iznosi 19,5 Mbps.
Rekao bih da ovo uopšte nije loše, mislim dosta
je brzo! Ako se dobro sećam, po Akamai-u je prosečna brzina Internet veze nešto
iznad 3 Mbps! To što se kojekude malo i zakine – naš narod lepo kaže: Što je
brzo, to je i kuso! Mi, za divno čudo, povrh raznih komisija, nemamo i nekakvu
komisiju da se bavi ovim pitanjima. Ja bih baš voleo da je imamo, valjalo bi. Trebalo
bi da Ratel to radi, jer je on zadužen da „štiti“ korisnike od provajdera. Ali
nema potrebe - domaći provajderi rade sve u korist svojih korisnika. Što će
nama u Srbiji analitika kad mi znamo da se sve radi u korist naroda!
09 јануар 2013
Telco perspektive
Globalna
finansijska kriza i privredna stagnacija itekako utiču i na telekomunikacioni
biznis. Analitičari firme Ovum u naredne tri godine predviđaju
minimalni rast prihoda telekom operatora. Osetnije će samo rasti
prihod od mobilnog broadbanda, po stopi od oko 20% godišnje.
Prosečan prihod po mobilnom korisniku u
zapadnoj Evropi opada iako je mobilni data saobraćaj u protekloj 2012. godini
zabeležio rast od 39% (izvor: ABI Research). Dakle, govorni i SMS saobraćaj
beleži značajan pad!
Mobilni pretplatnici u zapadnoj Evropi
potrošili su u 2012-oj 3,077 exabajta podataka, a 64% toga su potrošili 3G
pretplatnici. Polovina 3G pretplatnika imaju ugovornu obavezu, a polovina su
prepaid.
U povoljnijoj
poziciji na tržištu su operatori koji poseduju infrastrukturu. Servisi,
naravno, teško mogu bez mreže. Najisplativija će biti ulaganja u video
servise odnosno FTTX fiksni broadband i unapređenje mobilne mreže
(2G u 3G i 3G u LTE). Primetno je da veliki incumbent operatori ulažu manje od
čisto mobilnih operatora, kablovskih i tzv. alternativnih operatora.
Narastajući data saobraćaj nagoni sve da moraju da ulažu u svoju mrežu.
Najozbiljniju konkurenciju i fiksnim i mobilnim operatorima predstavljaće OTT
(over-the-top, video preko Interneta) provajderi. Ipak, najvažnije za operatore
biće da prate i razumeju potrebe korisnika. To nije filozofsko pitanje,
već stvar analitike i smislenog i odgovornog pristupa.
03 новембар 2012
Zrihtali si LTE
Prodajom frekvencijskog spektra od digitalne dividende (posle digitalizacije TV signala), hrvatski regulator HAKOM (tj. hrvatski RATEL) zaradio je oko 40 miliona €. To je, da podsetimo, spektar oko 800 MHz. HAKOM je lepo (ili lijepo) procenio prednost korišćenja ove frekvencije za primenu LTE tehnologije i efikasnije i jeftinije pokrivanje teritorije. Ipak, dok svi u okolnim zemljama ne završe proces digitalizacije TV signala, neće biti moguće da se LTE signal rasprostre baš do samih hrvatskih granica (moguća interferencija i smetnje).
Kupci po 2x10MHz uparenog dela spektra za period do oktobra 2024. godine su Vipnet i T-HT. Prodavalo se ukupno 3 puta po 2x10MHz, ali treći potencijalni kandidat, operator Tele2 je očigledno procenio da im nije vredno bacati novce. Po mom skromnom mišljenju, ispravno razmišljanje u ovom trenutku kad su oni u pitanju. Dati tolike pare i upustiti se “u tuču” sa mobilno jačima od sebe, nije baš obećavajuće. Oni koji su kupili frekvencije najavili su da će ih iskoristiti za LTE-FDD implementaciju, a obaveza im je da u roku od 5 godina, od dana koji će naknadno odrediti HAKOM, pokriju bar 50% lijepe svoje domovine. Osim ovog jednokratnog plaćanja opsega (licence), operatori će i na godišnjem nivou morati da plate arčenje spektra po oko 110 hiljada € po MHz, godišnju taksu za upravljanje spektrom oko 25 hiljada € i povrh svega, 0,5% svojih prihoda od korišćenja ovih frekvencija! Globa, ali kako bi država lepo živela, da nije onih koji (misle da) mogu lepo da zarađuju od svekolikog naroda.
Hoće li ova ova hrvatska priča imati sličnosti sa budućom srpskom pričom (i kod nas imamo tri velika mobilna operatora na digitalnu dividendu) – živi bili, pa videli! Ako je po logici stvari, kod nas bi trebalo da se za istu ovu stvar postigne veća cena po MHz (Dinča bi se obradovao), ali ko će ga znati? Treba prvo završiti sa digitalizacijom TV signala, a kako stvari stoje, malo će nam biti i 2014. godina?! Domaći operatori koji misle da će brzo u LTE moraće da pričekaju zasplet sa frekvencijama. Nije to kašnjenje ni tako loše u ovom trenutku. Kašnjenje će sigurno značiti i neku uštedu. Možda nam se posreći i sa EU ;), ali ne možemo mimo sveta, mimo ljudi i mimo logike života.
31 август 2012
Nema masovnosti bez isplativosti
Tehnički direktor
(CTO) španskog ogranka Orange-a je izjavio da neće biti masovne primene LTE
dok se radikalno ne promeni ekonomija imlementacije i eksploatacije LTE (izvor:
magazin Mobile Europe). Ja se potpuno slažem sa tim.
LTE nije tako povoljna
i jeftina za primenu, iako je 100% spektralno efikasnija i ima 30% niže ukupne
troškove (TCO) od 3G tehnologije. Prihodi od mobilnog broadbanda padaju brže
nego troškovi i veliki problem je kako monetizovati ulaganja u LTE.
Rešenje ovog problema
treba tražiti u zajedničkoj arhitekturi i deljenju RAN i backhaul mreže između
dva ili više operatora. Pomenuti CTO procenjuje da deljenje mrežne
infrastrukture u razmeri 50-50 može uštedeti 25% ukupnih troškova LTE mreže. Izgleda da profita više neće biti bez ozbiljne štednje i smanjenja svakojakih troškova.
Možda se ponavljam,
ali slična je situacija i sa FTTH/FTTB tehnologijom. Podela rizika i troškova
infrastrukture omogućila bi brže dolaženje moderne tehnologije do korisnika.
Paralelne i višestruke mreže su u principu bacanje para, usled dejstva
konkurencije i generalno niskog stepena iskorišćenja kapaciteta. Jednostavnost
mreže i optimizacija iskorišćenja – to bi trebalo da bude strateško
opredeljenje operatora.
24 мај 2012
FTTH problemi i dileme
Evropska komisija traži način da pojeftini
izgradnju FTTH infrastrukture i olakša pristup do korisnika. Kažu da se do 80%
troškova odnosi na infrastrukturne radove. Ali nisu samo investicije problem za
izgradnju FTTH. Podsetimo na iskustvo slabog povratka uloženog. Na drugoj
strani, bežične tehnologije svojim inovacijama sve više okupiraju pažnju
operatora i korisnika.
Nema sumnje da je optika do kuće i do stana
najbolje i konačno (end-of-game) rešenje za fiksni broadband, ali se svi
investitori slažu da FTTH prilično košta. Fiksni broadband će ipak i uvek biti
kvalitetniji i pouzdaniji od bežičnog broadbanda, kao što je i Mercedes bolji
auto od Fiata.
Da ne bude zabune, FTTH ima svoje mesto i svoju priliku naročito u greenfield slučajevima, ali činjenica je da je penetracija korisnika koju očekuju operatori daleko ispod željenog (i isplativog) nivoa.
Da ne bude zabune, FTTH ima svoje mesto i svoju priliku naročito u greenfield slučajevima, ali činjenica je da je penetracija korisnika koju očekuju operatori daleko ispod željenog (i isplativog) nivoa.
Uglavnom, FTTH pristup podrazumeva TriplePlay
ponudu. Sam FTTH ne podržava govornu uslugu u formi koju poznajemo preko
bakarnih parica (klasična telefonska linija POTS), ali podržava VoIP ili IP
telefoniju. Već nekoliko godina unazad, govorna POTS usluga beleži konstantan
pad broja korisnika. Taj trend vlada i u Srbiji. VoIP se u okviru TriplePlay
paketa nudi takoreći besplatno i podrazumeva neograničeno telefoniranje u
nacionalnoj mreži i velike popuste za međunarodni saobraćaj. Takav običaj
smanjuje ARPU za operatore, pored činjenice da cene moraju smanjivati i usled
konkurencije. Na fiksnu govornu uslugu nepovoljno utiče i mobilna telefonija
(kanibalizacija servisa kroz fiksno-mobilnu supstituciju).
Ponuda video sadržaja (CTV, IPTV) je poslednjih godina sve
više ugrožena konzumiranjem video sadržaja preko Interneta (tzv. OTT-
Over-the-Top, video preko Interneta). Video servis kao npr. IPTV ustupa mesto
novim formama video sadržaja i zabave
(YouTube Google TV, Netflix, Hulu), a najveću “zaslugu” za to imaju novi
smart televizori (sa Internet konekcijom) i sada odomaćene velike broadband
brzine. Broadband pristup je takođe ponegde ušao u fazu zasićenja, a pogotovo u
gusto naseljenim oblastima. Delimično mu konkuriše mobilni broadband. Kablovski
operatori takođe nude vrlo kvalitetan i superbrzi broadband (i u Srbiji SBB ima
u ponudi 100Mbps!).
Osnovni problem cele priče je da fiksna mreža
permanentno zahteva nova ulaganja, često neophodna radi održavanja sistema, dok
je rast prihoda operatora jedva primetan (pozitivna nula). Prognoze za
budućnost su neobećavajuće. Predviđa se mala stagnacija prihoda operatora u
narednih par godina, a u najboljem slučaju održanje istog.
Iako FTTH nudi dramatično veći bitski protok,
u ovom trenutku ne postoji odgovarajuća tražnja za njim. Ostaje pitanje da li
je FTTH biznis održivo rešenje. Mnogi operatori nastavljaju sa bakarnim
broadband tehnologijama (VDSL2) koje su izgleda smislenije u ovim vremenima.
Ali, vremena i okolnosti se menjaju.
P.S.: Moguće
je da se pomalo ponavljam u ovoj priči oko FTTH, ali nećete zameriti.
Ponavljanje je majka nauke!
29 фебруар 2012
Usporio FTTH
Na FTTH konferenciji koja je ovog meseca održana u Minhenu glavna tema je bila “Kako obezbediti finansije za FTTH”. FTTH se očigledno u Evropi razvija znatno sporije od očekivanog. U svetu trenutno ima skoro 75 miliona FTTH pretplatnika, od toga u Evropi svega 10,3 miliona, a u EU35 5,7 miliona. Broj domaćinstava povezanih optikom je u 2011. godini povećan za 41%, ali je broj pretplatnika porastao za 28%. Ono što uslovno može da zabrine je činjenica da je penetracija FTTH pretplatnika u odnosu na broj optički povezanih domova opala sa 20,3% u 2010-oj na 18,4% u 2011. godini. Korisnici se ne “lože” nešto mnogo na FTTH. Činjenica je da danas nema aplikacije i servisa koji zahteva baš postojanje optike do stana. Zaključak je da samo zajednička ulaganja u infrastrukturu i podela rizika, o čemu sam već više puta pisao ovde na bloga, omogućavaju operatorima neki prihvatljiv biznis model. Sve više njih se opredeljije za FTTB pistup umesto FTTH.
Među evropskim zemljama i dalje vodi Litvanija sa 28,3% tržišnog učešća FTTH, a sledi Norveška sa 14,7%. Po broju novih korisnika prednjači Rusija sa 4,5 miliona novih korisnika u 2011. godini, a slede je Francuska, Ukrajina, Italija, Portugal i Turska. Izneneđenje je možda podatak da Velika Britanija ima samo 7,750 FTTH/B pretplatnika. Vredi možda pomenuti da DSL tržište i dalje beleži rast, a podaci Broadband Foruma kažu da je u septembru 2011. bilo blizu 126 miliona DSL pretplatnika u svetu, a kablovskih BB pretplatnika oko 26 miliona.
29 јануар 2012
Da imam - ko što nemam
Krajem 2011. godine Nemačka je imala oko milion domaćinstava koje imaju FTTH priključak tj. mogućnost da budu FTTH pretplatnici. U isto vreme broj FTTH/B pretplatnika iznosio je 166.000 ili 0,4% svih nemačkih domaćinstava. U gradovima ili reonima gde postoji FTTH/B mreža, samo jedno od 6 domaćinstava (17%) se odlučuje da postane FTTH/B pretplatnik. Razlozi mogu biti različiti: nedovoljna informisanost korisnika o prednostima FTTH veze, postojeće ugovorne obaveze na ili do 24 meseci, dovoljnost postojeće broadband veze, zadovoljstvo postojećom cenom za ono što se ima itd. Uostalom, ima li danas servisa za koji je baš neophodna optika do kuće? Pisao sam na tu temu i ranije.
Verizon se u SAD odlučio da više forsira mobilni broadband i LTE, a malo zapostavi svoj FiOS projekat optike do kuće. To znači da su priliku za bolju zaradu videli u mobilnom broadbandu. Naravno, sve ovo ne znači da manji operatori recimo ne mogu naći računicu za dobru zaradu uz niže troškove u FTTH/B projektima. Svako pravi svoju strategiju, neko bi da brže povrati uloženo, drugi ima vremena da sačeka, razlikuju se i mali i veliki operatori...
Gde se generalno greši u razmišljanju kada su tehnologije pristupa u pitanju? Korisnici žele i traže veće brzine protoka odnosno pristupa, ali ne žele uvek i obavezno da za to plate više nego što već plaćaju! Kad im ja ponudim više i bolje, platiće oni više i uzeće bolje! Neće! Osim ako nemaju izbora.
17 јануар 2012
Novi Sad i optičko sutra
Grad Novi Sad je odlučio da potraži partnera spremnog da uloži oko 50 miliona € (opa!!) u izgradnju FTTB/H mreže za oko 147.000 novosadskih domaćinstava. Grad bi bio tj. postao vlasnik mreže, a tokom 25-godišnjeg partnerstva, investitoru koji će biti izabran na tenderu bio bi garantovan „ubrzan“ povraćaj investicije, a nakon toga podela prihoda. Ponuda na prvi pogled zvuči primamljivo, a Grad o svojim interesima svakako razmišlja odlično. Ukoliko se ova ideja uspešno realizuje, građani Novog Sada imaće nemerljive koristi i pogodnosti.
Procenjujem da potencijalni investitor treba da bude neki servis-provajder. Taj će po izgradnji FTTB/H mreže morati oko korisnika da se rve i sa trenutnim ponuđačima usluga (Telekom, kablovski operatori), koji imaju svoju infrastrukturu. Diferencijacija je pristup optikom, ali usluge moraju biti ponuđene sa primamljivom cenom da bi se nečemu mogli i nadati. Bez obzira na međunarodni karakter najavljenog tendera, tipujem na zainteresovanost već postojećih igrača na srpskom tržištu, pre svih Telenora i
Ovo je već eksploatisana ideja po mnogim evropskim gradovima. Kad su alternativni provajderi u pitanju, ovo je dobra šansa da neko ozbiljno utrči na jedno solidno metro tržište. I pored svega, dobro treba pripremiti projekat i razmotriti i analizirati sve okolnosti, sve uslove i biznis u svetlu najavljenog ortakluka u podeli prihoda.
22 децембар 2011
Razlog više za kupovinu
Ako do sada niste kupovali PCPress i Connect, vreme je da počnete! Pored blogovanja na ovom mestu, postao sam i njihov kolumnista i kandidat za stalnog saradnika, a prvi tekstovi su već objavljeni (PCPress XII/2011 i Connect I/2012 –ima ih u prodaji). Naročito preporučujem (nije što je moj...) tekst na 5 strana o LTE-u u novom Connect-u, najavljen i na naslovnici broja. U PCPress-u je tekst o FTTH tehnologiji, markantno ”demokratski” obojen na strani 100. Tekst u Connectu je u prvobitnoj verziji bio namenjen ovogodišnjem Telforu, ali nije uvek kome je rečeno, već kome je suđeno.
Eto me tako u ekipi koja zaista dugo traje, a to znači da vredi. Ja neskromno smatram da mi je među takvima i mesto. Trudiću se da moji tekstovi budu interesantni, da bar malo doprinesem i boljem kvalitetu časopisa i boljoj prodaji ;). Ako ste pročitali, hvalite ili kudite slobodno- ovde ili na email urednika!
16 новембар 2011
Činjenice za razmišljenje ili jeres
Par crtica iz mojih beležaka, nečega što sam čuo ili pročitao, a mislim da itekako ima smisla:
Prema analizama Deutsche Telekom-a, kako je to na BBWF 2011 obelodanio njegov tehnički direktor her Baujard, 80% saobraćaja tipičnog mobilnog pretplatnika potiče sa samo 3 bazne stanice tj. ćelije: jedna je kod kuće, jedna na radnom mestu i još jedna na nekom “karakterističnom” mestu. Možda neki korisnik ima i 4 “uobičajene” BS. Samo 10% saobraćaja je zaista mobilni saobraćaj tj. onaj koji se odvija dok je korisnik u pokretu. Onih 80% je, može se reći, nomadskog karaktera.
Od fiksno-mobilne konvergencije izgleda nema ništa. Tome doprinose tablet računari i netbook-ovi koji koriste broadband pristup preko WiFi veze. Takvo povezivanje karakteriše dugo trajanje odnosno dugo ostajanje na Netu. Mobilni aparati se na taj način koriste kao fiksni i to dovodi i do nezgodne činjenice da 20% korisnika pravi 80% saobraćaja u mreži.
Glavni strateg British Telecoma, što bi moji prijatelji rekli “britanski tri-o-klok”, istovremeno je istakao da su očekivanja o skoroj prevlasti optike nad bakrom nerealna i da u bakarnim paricama ima još mnogo života. Bakarna mreža će se još dugo koristiti i generacije će proći dok svaki korisnik ne pređe na optiku. Planovi BT-a su da u narednih nekoliko godina oko 20% korisnika prevede sa bakra na optiku (neka tehnički čistunci oproste na žargonskom telekomunikacionom rečniku). Eh, što volim da napišem ovo da bakar ima perspektivu zbog svih onih koji jednostrano i isključivo razmišljaju!
Drago mi je, a nisam mnogo ni sumnjao, da među kolegama iz struke (dakako i među menadžerima) postoje vrlo pametni i misleći ljudi. Pomenuta dva menadžera DT-a i BT-a su živi dokaz. Ono što mi se dopada u celoj priči podsetilo me na profesora Drajića sa ETF-a iz vremena mog studiranja koji je jednom prilikom nama studentima rekao otprilike ovo: “Elektroničari će znati da naprave neki (telekomunikacioni) uređaj, ali vi koji se bavite telekomunikacijama znaćete da protumačite zašto je taj uređaj takav i zašto mora da bude takav – znaćete da tumačite pojave i u tome je vaša prednost.” Meni je ovo do dana današnjeg ostalo kao nepresušni izazov i inženjerska obaveza! Profesor je bio u pravu. Eto, ja se ovde na blogu trudim da tumačim i analiziram neke pojave, a veliki direktori velikih evropskih operatora bez ustezanja to i praktikuju. Da ponovimo: mnogi gledaju, a samo neki vide!
05 октобар 2011
Uticaj FTTH na izbornu pobedu
Prema podacima FTTH koncila (FTTH Council) u Severnoj Americi ima preko 7,6 miliona FTTH pretplatnika, a preko 22 miliona domova ima mogućnost optičkog priključka (FTTH home passed). U odnosu na prošlu godinu, to je za 1,15 miliona pretplatnika više (18%) odnosno za 2 miliona (10%) više domaćinstava povezanih optikom. Uočite da tek svaki treći korisnik koristi priliku da iskoristi svoj optički priključak!
I ARPU FTTH pretplatnika je porastao sa prosečnih 136$ na 143$. Ova cena mi deluje gotovo nestvarno za naše prilike. Najveći porast broja korisnika beleže Kanada (5%) i Meksiko i Karipske zemlje (po 4%). U SAD je, kao što znate, kriza ;). Ipak, u ukupnoj broadband penetraciji u Severnoj Americi, FTTH učestvuje sa skromnih 5% (kablovska 45%, DSL 35%, wireless 12%). Negde sam pročitao da Meksiko ima interesantan FTTH model, moraću da istražim detaljnije, jer su poredivi sa nama.
U modi su diskusije oko uticaja broadbanda odnosno FTTH na rast
Možda je ovo prilika i nova predizborna tema za domaće političare, jer prethodna reklama za nova radna mesta nije uspela. Ova bar deluje mnogo realnije, a i primamljivije: rad od kuće i da si budeš gazda na firmu, ih! Kamo lepe sreće da neko od političara pročita ovo i krene da agituje za širenje broadbanda u Srbiji! Radi pretraživača ponoviću ključnu reč "nova radna mesta". No, budimo realni, nije dovoljno uvesti FTTH i ostali broadband da bi se osvario opštenarodni napredak, makar i za 1-2%
04 октобар 2011
Bakar vredi
Bez obzira što se i tamo kradu bakarni kablovi, u Engleskoj i Nemačkoj veliki operatori BT i DT nastavljaju sa forsiranjem pružanja broadband usluga preko bakra. A DT i BT su u svojim zemljama isto što i Telekom Srbija u Srbiji. Nemci su precizno izračunali da im za povezivanjem svakog nemačkog domaćinstva optičkim vlaknom treba negde oko 80 mlrd € i da bi im se investicija vratila za nekih 10 do 25 godina, kako gde. BT svoju broadband budućnost vidi kao 20% BB korisnika preko optike, a 80% preko bakra. Radije grade FTTC (do kabineta) nego FTTH (do kuće). Sa VDSL2 uz tehniku vektorizacije (otklanjanja šuma i preslušavanja) po bakru se već može dostići i celih 100 Mbps, a i rastojanja za pristojne brzine i full servis su znatno veća.
Šta će ljudi, imaju veliku bakarnu mrežu, nije baš za baciti, može i da se proda štošta od kapaciteta (unbundling), a sve što donosi novac u ova krizna vremena – valja itekako. Dakle, veliki operatori nemaju razloga da se stide bakarne mreže, iako se alternativni operatori hvališu modernim fiber pristupom. Kad ste novi na tržištu i kad imate greenfield investiciju, naravno da ćete graditi FTTB/FTTH i da nećete graditi novu bakarnu mrežu. To ne znači da su ovi stariji operatori zaostali u tehnologiji i razmišljanju, jer svrha i cilj je zadovoljiti korisnika i pružiti mu adekvatan servis za koji on hoće da plati.
Uostalom, veliki operatori, a među njima i domaći Telekom, pored fiksne imaju i mobilnu, pa mogu malo i da kombinuju broadband. Ne sme se ipak zaboraviti da se 80% mobilne komunikacije obavlja indoor odnosno iz kuće i kancelarije i da je kombinovanje mobilnog BB pristupa sa fiksnim, glavni izazov velikih operatora. Fiksna nije rekla poslednju reč (i neće) – ponovo podsećam one koji su je prerano i pogrešno otpisivali. Slično važi i za bakarnu mrežu, osim ako neko ne misli da je previše bogat ili previše bahat. Nije važno da li je mačka crna ili bela, važno je da lovi miševe. Oprostite, dragi korisnici (i ja među vama), na ovoj metafori, ali u pitanju su dobre mačke. Možete da ih menjate, mogu da vas iznerviraju, ali ne i da vas smažu, a to najvažnije! Da smo živi i zdravi!
19 септембар 2011
Šta je potrebno za razvoj FTTH/B kod nas?
Ako prolazite nekim novobeogradskim ulicama videćete male useke u asfaltu na trotoarima. To su tragovi mikrorova u koji se polažu optički kablovi, uglavnom za FTTH/B potrebe (FTTH/B, eng. - optika do kuće/do zgrade). Čuo sam da to radi privatna kompanija, verovatno sa potrebnim odobrenjima gradskih organa. Kome, za šta i kako je namenjena ova infrastruktura, saznaće se pre ili kasnije. Stvari se pokreću i verovatno će se uskoro pojaviti i neki alternativni telco operatori koji će posredstvom nekih FTTx tehnologija nuditi telekomunikacione usluge korisnicima. Ok, to je dobro za razvoj srpskih telekomunikacija, a evo šta je, po meni, neophodno za razvoj FTTH/B tehnologija kod nas (a možda i šire):
• Konkurentnost na tržištu
• Zahtevi/ potreba za većim bitskim protocima
• Kontinuirane investicije operatora
• Podrška države (regulative) i lokalnih vlasti (ne obavezno finansijska)
• Razvoj ICT kao nacionalni cilj
Dodajte još nešto ako mislite da treba, ali u oskudici mnogo čega sa ove liste dobro je doći optikom što bliže korisniku, a onda će se rešenje nekako naći i biće i koristi za sve. Bez te "šire" koristi, džaba vam posao!
09 јун 2011
Mega prognoze
Istraživači telekomunikacionog tržišta (Infonetics) kažu da tokom prošle 2010. godine broj mobilnih broadband korisnika premašio broj fiksnih broadband korisnika (588 milion prema 500 miliona). To, međutim, nikako ne znači da je fiksni broadband u stagnaciji. Razvijaće se on itekako i dalje kroz FTTx aplikacije.
Predviđa se enorman rast broja mobilnih pretplatnika, otprilike do broja cele ljudske populacije do 2016. godine (6,5 mlrd). Računa se da će tada broj mobilnih broadband korisnika biti oko 2 mlrd. VoIP pretplatnika, kojih danas ima oko 160 miliona u svetu, 2015. godine biće oko 265 miliona. Naravno, opadaće kontinuirano broj POTS i ISDN pretplatnika, a predviđa se da će ih 2015.-e biti oko 760 miliona u svetu. Po istim prognozama, broj IPTV pretplatnika će se do famozne 2015.-e utrostručiti (na oko 135 miliona).
Ovih dana, kako čitam u raznim ICT vestima, baš su u modi prognoze. Verujem da će sav ovaj visok rast poticati iz Kine i Indije prevashodno. Srbiju će verovatno pogoditi pomenuti trendovi, to će biti neminovno. Ne verujem u neke velike cifre kod nas, ali pomaci i kretanja će biti u nagoveštenom (svetskom) smeru.
S obzirom da su ovih dana u modi petogodišnje prognoze tipa 2011-2015, i Cisco se svojom (Cisco VNI Forecast) istakao u akciji. Lično smatram da su Ciscove prognoze malo prenaglašene, da ne kažem preterane. Olakšavajuća okolnost je da Cisco ima rešenje za sve nedaće i za svako prekoračenje očekivanog. Uvek možete "skoknuti" do Cisca i kupiti sve ono što vam treba da ugasite vatru ili proširite levak. Još bolje bi bilo da poslušate Ciscove prognoze i odmah kupite ili naručite opremu (pogodite čiju?)i spremni dočekate buduću lavinu korisnika, podataka, exa-penta-bajtova, video streamova i ostalih čuda. Da Cisco ne brine o vama, ne bi ni pravio ovakve analize. Sve je to po meri marketinga, znam da ima onih koji misle da trgovci i prodavci bolje znaju šta njima treba i šta je za njih najbolje.
Predviđa se enorman rast broja mobilnih pretplatnika, otprilike do broja cele ljudske populacije do 2016. godine (6,5 mlrd). Računa se da će tada broj mobilnih broadband korisnika biti oko 2 mlrd. VoIP pretplatnika, kojih danas ima oko 160 miliona u svetu, 2015. godine biće oko 265 miliona. Naravno, opadaće kontinuirano broj POTS i ISDN pretplatnika, a predviđa se da će ih 2015.-e biti oko 760 miliona u svetu. Po istim prognozama, broj IPTV pretplatnika će se do famozne 2015.-e utrostručiti (na oko 135 miliona).
Ovih dana, kako čitam u raznim ICT vestima, baš su u modi prognoze. Verujem da će sav ovaj visok rast poticati iz Kine i Indije prevashodno. Srbiju će verovatno pogoditi pomenuti trendovi, to će biti neminovno. Ne verujem u neke velike cifre kod nas, ali pomaci i kretanja će biti u nagoveštenom (svetskom) smeru.
S obzirom da su ovih dana u modi petogodišnje prognoze tipa 2011-2015, i Cisco se svojom (Cisco VNI Forecast) istakao u akciji. Lično smatram da su Ciscove prognoze malo prenaglašene, da ne kažem preterane. Olakšavajuća okolnost je da Cisco ima rešenje za sve nedaće i za svako prekoračenje očekivanog. Uvek možete "skoknuti" do Cisca i kupiti sve ono što vam treba da ugasite vatru ili proširite levak. Još bolje bi bilo da poslušate Ciscove prognoze i odmah kupite ili naručite opremu (pogodite čiju?)i spremni dočekate buduću lavinu korisnika, podataka, exa-penta-bajtova, video streamova i ostalih čuda. Da Cisco ne brine o vama, ne bi ni pravio ovakve analize. Sve je to po meri marketinga, znam da ima onih koji misle da trgovci i prodavci bolje znaju šta njima treba i šta je za njih najbolje.
30 мај 2011
Internet kao vodovod
Današnji srpski dnevni list “Press” piše:
Ove “crne” opštine koje se pominju su inače među najsiromašnijim opštinama u Srbiji! Naravno da web sajt nije uslov za dobar i transparentan rad opštinskih vlasti. Nisam siguran ni da postoji prava svest o tome kome je sajt zaista od koristi – građanima, vlastima, potencijalnim investitorima ili kome već? Pisao sam, čini mi se, ranije na blogu da ako pokažete građanima da im je Internet od koristi, oni će ga više i koristiti. Građani – misli li neko na taj običan narod kad postane vlast u zemlji koja proklamuje solidarnost, socijalnu pravdu, jednaku šansu za sve? Možda nije adekvatan primer, ali da vidimo kako to rade na odavno već trulom zapadu.
Čak 133 grada u SAD ima sopstvene broadband mreže (u vlasništvu grada). Većina ovih gradova je u istočnom delu SAD. 54 grada ima optičku mrežu, a 79 kablovsku coax mrežu. Vrlo često imaju monopolsku poziciju i papreno naplaćuju svoje pakete usluga (i do 150$), mada nude čak i simetrični broadband brzine 100Mbps. Profitno orijentisane privatne telkomunikacione kompanije nemaju uvek računicu da dođu do svake kuće i svakog korisnika, ali za gradske kompanije to je obaveza, jer moraju podjednako da brinu o svakom svom sugrađaninu. To nije tako teško jer ide iz džepa svih poreskih obveznika. Gradske vlasti Internet vezu smatraju životno važnom za budućnost grada i njegovih stanovnika. Svesni su koristi od broadbanda za celu zajednicu! Privatne kompanije se naravno žale da je to zloupotreba monopolskog položaja i nelojalna konkurencija, ali gradovi se pravdaju važnošću ICT razvoja. Kažu da je to previše važan segment da bi ga u potpunosti prepustili privatnicima koji misle samo na profit.
Neću se baviti ovim socijalizmom na američki način i opstrukcijom konkurencije, ali priznajem da bih voleo da u Srbiji vidim takvu Internet svest opštinskih struktura i korist za građane. Možda npr. gospodin Palma ili gospodin Ješić ovo pročitaju i reše da (od Nove godine) primene pomenuti američki model. Baš me zanima da li bi se pelcer primio kod nas.
“Od 149 testiranih opština samo njih 73 imaju uvedenu e-upravu, dok osam opština u Srbiji uopšte nema sajt! Više od polovine opština nema mogućnost naručivanja dokumenata putem interneta, dok četiri opštine koje poseduju sajt nemaju nikakav onlajn kontakt.”
Ove “crne” opštine koje se pominju su inače među najsiromašnijim opštinama u Srbiji! Naravno da web sajt nije uslov za dobar i transparentan rad opštinskih vlasti. Nisam siguran ni da postoji prava svest o tome kome je sajt zaista od koristi – građanima, vlastima, potencijalnim investitorima ili kome već? Pisao sam, čini mi se, ranije na blogu da ako pokažete građanima da im je Internet od koristi, oni će ga više i koristiti. Građani – misli li neko na taj običan narod kad postane vlast u zemlji koja proklamuje solidarnost, socijalnu pravdu, jednaku šansu za sve? Možda nije adekvatan primer, ali da vidimo kako to rade na odavno već trulom zapadu.
Čak 133 grada u SAD ima sopstvene broadband mreže (u vlasništvu grada). Većina ovih gradova je u istočnom delu SAD. 54 grada ima optičku mrežu, a 79 kablovsku coax mrežu. Vrlo često imaju monopolsku poziciju i papreno naplaćuju svoje pakete usluga (i do 150$), mada nude čak i simetrični broadband brzine 100Mbps. Profitno orijentisane privatne telkomunikacione kompanije nemaju uvek računicu da dođu do svake kuće i svakog korisnika, ali za gradske kompanije to je obaveza, jer moraju podjednako da brinu o svakom svom sugrađaninu. To nije tako teško jer ide iz džepa svih poreskih obveznika. Gradske vlasti Internet vezu smatraju životno važnom za budućnost grada i njegovih stanovnika. Svesni su koristi od broadbanda za celu zajednicu! Privatne kompanije se naravno žale da je to zloupotreba monopolskog položaja i nelojalna konkurencija, ali gradovi se pravdaju važnošću ICT razvoja. Kažu da je to previše važan segment da bi ga u potpunosti prepustili privatnicima koji misle samo na profit.
Neću se baviti ovim socijalizmom na američki način i opstrukcijom konkurencije, ali priznajem da bih voleo da u Srbiji vidim takvu Internet svest opštinskih struktura i korist za građane. Možda npr. gospodin Palma ili gospodin Ješić ovo pročitaju i reše da (od Nove godine) primene pomenuti američki model. Baš me zanima da li bi se pelcer primio kod nas.
31 март 2011
Optika za biznis
Penetracija optike u segmentu biznis korisnika dostigla je 27,7% u SAD i 18,4% u Evropi krajem 2010. godine, dok je krajem 2009. godine u SAD bilo 22,9%, a u Evropi 15,1% (izvor: Vertical Systems Group). Mnogo je više novopovezanih malih i srednjih preduzeća (SMB), nego velikih, iako su operatori doveli optiku skoro do “pred kapiju” gotovo svih velikih preduzeća. Glavni razlog za uvođenje optike su Ethernet servisi većih brzina i servisi koji zahtevaju mala kašnjenja (video).
Evidentno je da ekonomska kriza usporava osavremenjavanje mrežnih pristupa i da postoji veliki potencijal za dalji rast i konkurenciju fiksnih i kablovskih operatora. Bilo bi interesantno videti kakva je situacija kod nas, a u trku do biznis korisnika, pored Telekoma i SBB-a ulazi i Telenor. Kakve su Vaše procene kad je penetracija optike kod srpskih srednjih i velikih preduzeća u pitanju? Ja mislim da situacija nije tako loša, cenim da je možda oko pomenute evropske statistike (ako izostavimo mala preduzeća!). Sa druge strane, mislim da su kod nas bitski protoci kroz optiku u proseku daleko ispod 10 Mbps, što je skoro “nedostojno” optike. Ali nema veze, prvo optika, a onda filovanje servisima.
Evidentno je da ekonomska kriza usporava osavremenjavanje mrežnih pristupa i da postoji veliki potencijal za dalji rast i konkurenciju fiksnih i kablovskih operatora. Bilo bi interesantno videti kakva je situacija kod nas, a u trku do biznis korisnika, pored Telekoma i SBB-a ulazi i Telenor. Kakve su Vaše procene kad je penetracija optike kod srpskih srednjih i velikih preduzeća u pitanju? Ja mislim da situacija nije tako loša, cenim da je možda oko pomenute evropske statistike (ako izostavimo mala preduzeća!). Sa druge strane, mislim da su kod nas bitski protoci kroz optiku u proseku daleko ispod 10 Mbps, što je skoro “nedostojno” optike. Ali nema veze, prvo optika, a onda filovanje servisima.
Пријавите се на:
Постови (Atom)