09 децембар 2011
Preokret u NSN
10 новембар 2011
4G gore-dole
| | Verizon Wireless | T-Mobile | Sprint | AT&T |
| Procenat testova sa DL brzinom > 3 Mbps (“4G speed”) | 75.5% | 47.6% | 36.5% | 39.7% |
| Procenat testova sa DL brzinom od 500 kbps do 3 Mbps (“3G speed”) | 14.9% | 31.3% | 30.9% | 47.4% |
| Procenat testova sa DL brzinom < 500 kbps | 9.5% | 21.2% | 32.6% | 12.9% |
| Učestanost greške u prenosu podataka (Data failure rate) | 2.42% | 4.41% | 8.93% | 3.14% |
11 март 2011
Ruski voz za LTE
Na krilima iste priče “pao je” i dogovor 4 najveća ruska mobilna operatora da kao MVNO koriste LTE mrežu koju će izgraditi Yota. Velika četvorka su Vimpelcom, Megafon, Mobile TeleSytems (MTS) i državni Rostelecom. Oni će imati mogućnost da kasnije budu ravnopravni akcionari ove LTE mreže, što je opet neka pogodnost za njihove pare. Važna je činjenica i da 4 operatora nemaju frekvencije za LTE, a tek se možda za kraj godine najavljuje aukcija za LTE frekvencije u Rusiji.
Ovaj dogovor u korist ruskih građana podržao je (i pogurao, čini mi se) lično i predsednik Putin, eto dokle je sve to došlo! Naime, u Yoti je država vlasnik 25% akcija, a “zahvaljujući” tome je verovatno i regulator promenio prvobitnu odluku da su frekvencije ipak date Yoti za WiMAX mrežu, a ne za LTE. Elem, da nije (mišićavog) predsednika Putina, siguran sam da je teško da bi dobrovoljno za isti sto seli i regulator i Yota i 4 velika i konkurentska mobilna operatora.
Sve ovo je ruski ministar telekomunikacija vrlo pametno i smisleno protumačio na otprilike sledeći način: operatori će smanjiti troškove samom činjenicom da neće morati da prave sopstvene posebne mreže (tj. nekoliko mreža), a te pare će moći da ulože u bolje, kvalitetnije i jeftinije servise. Država će imati koristi svakako ako se pare ne troše bez potrebe u dupliranje kapaciteta, već u masovnije omogućavanje extra širokopojasnog pristupa. Dakle, neće se kao u Srbiji takmičiti ko će prvi da napravi mrežu, nego ko će korisnicima da ponudi kvalitetnije i primamljivije servise. Ne mogu da u ovom kontekstu ne pomenem našu praksu da nekoliko operatora gradi optiku duž koridora 10 ili npr. svaki MNO svoje stubove.
Došlo je vreme da operatori razmišljaju o deljenju troškova i zajedničkom korišćenju mreže. To je već slučaj kod LTE operatora u Švedskoj (pisao sam o tome). Čak je dobro da domaći regulator i nadležno ministarstvo podstakne deljenje infrastrukture, jer država od toga ima najveće koristi (pametnije investicije, veći PDV, brži razvoj broadbanda). Infrastrukturu i mrežu treba koristiti i u tom smislu bi regulator morao da ima proaktivnu ulogu. Investicije potrebne za dogradnju mreže za nove tehnologije (npr. LTE, FTTB/H) su prevelike i ukoliko padaju na teret jednog operatora, “štetu” će trpeti i korisnici i država.
09 децембар 2010
Prvo USA LTE iskustvo
Očigledno je i da je rad Verizonove LTE mreže na 850 MHz vrlo dobar u smislu prostiranja i pokrivenosti, hoću reći signali lako “ulaze u kuću”. Ovo kažem jednostavno zbog evropskih težnji da se LTE uglavnom implementira na 2,6 GHz, što je frekvencija na kojoj radio-talasi na svom putu ne savladavaju prepreke lako i jednostavno. To opet podrazumeva veći broj baznih stanica i skuplju mrežu...
Reče (mi) onomad na prvom MoMo gospodin Pletchko iz Nokie da je američko tržište različito od evropskog i da primeri iz Amerike nisu baš upotrebljivi za evropske analize. U načelu se slažem kad je primena tehnologija i servisa u pitanju, ali se štošta može naučiti iz njihovih iskustava. Ovo je, smatram, očigledan primer. Oni su dovoljno bogati i moćni da prave eksperimente, a mi smo valjda dovoljno pametni da iz toga nešto vidimo i naučimo.
Prednost LTE tehnologije u ovom trenutku nije tako uočljiva, ima puno nepoznanica i rizika kad je intenzivnija eksploatacija u pitanju, nema očite prednosti u korisničkoj ponudi, usled nedostatka mobilnih aparata nema ni prave slike ponašanja tržišta (podsećam da smartphonovi baš gutaju podatke!). U čemu bi HSPA+ ili čak HSPA 7,2Mbps bio manjkav u odnosu na ovakav LTE danas?
Ja nisam za tehnološke mehurove od sapunice, niti za srljanje u tehnološke inovacije radi pomodarstva. Samo sam za to da se realno razmišlja šta današnjem korisniku treba, a od čega provajderi i operatori mogu da žive. Ako se neko ne slaže sa mnom, samo ću ga podsetiti na aktuelnu svetsku ekonomsku krizu. Teško je napraviti perpetuum mobile u ekonomiji.
Rano je za LTE! Osnovni uslov za LTE je all-IP mreža. Uslov za obogaćenu ponudu i servise sa dodatnom vrednošću (VAS) kroz LTE je IMS. Uslov za ulazak u LTE priču su frekvencije i raspoloživ spektar. Uslov su i navike i potrebe korisnika, možda pre svega. Uslov svih uslova je da sve nabrojano – košta! Zato treba misliti na vreme, šahovski razmišljati, da ne bude posle “infrastrukturu je trebalo izdvojiti”. Posle bitke svi generali su pametni.
26 јул 2010
Prodati umesto prodaje... (A.S. 4)
U duhu dobrog pisanja (ne samo kritikovati, već dati i svoj kontra-predlog), u radu je predložena i alternativa i dalji put. Da iskoristimo priliku za sučeljavanje mišljenja (citati plavo):
„Успешна стратегија развоја телекомуникационе инфраструктуре би била врло једноставна. Телеком не треба продавати, али телекомуникационо тржиште треба либерализовати. Треба дати концесију за ЕПС-ову мрежу оптичких каблова..... Фирма која би купила овакву концесију би била мотивисана да изгради приступну мрежу до корисника која захтева највећа улагања.“
Liberalizovati svakako, ali da li je bilo rano ili nemoguće u doba ministrovanja?
Drugo, zašto davati koncesiju na EPS-ovu mrežu (ne samo optike nego i SDH mreže, koliko znam)? Zar nemamo sposobne ljude koji mogu „u ime naroda“ da vode takvu firmu? Zar se ne može napraviti preduzeće „a la Emisiona tehnika“? Zar se u EPS-u ne može napraviti ćerka-firma koja bi to radila? Da li neko ovde zna šta i od kada npr. radi ELES tj. Elektroprivreda Slovenije?
Sledeće, nema nikakve šanse da firma koja kupi tu koncesiju ima motivaciju da gradi pristupnu mrežu do korisnika! Iz čega potiče ta motivacija? Iz činjenice da ima nekoliko pari optičkih vlakana unaokolo zemlje Srbije? Onaj ko kupi koncesiju imaće motivaciju jedino da što više kapaciteta proda i iznajmi svakome ko za to iskaže potrebu! Osim toga, ko za jedan takav poduhvat ima toliko slobodnih para danas? I na osnovu kojih naučnih argumenata bi mu se koncesija isplatila. Znači, mislim da je ova ideja nerealna i utopistička.
„Истовремено би требало поделити лиценце за брзи бежични приступ по окрузима на које је подељена Србија (WиМаx или ЛТЕ технологије). Преко ове технологије могу да се пружају услуге брзог Интернета, фиксне и евентуално мобилне телефоније. Бежичне технологије су јефтине, могу се лако и брзо пустити у рад, и нарочито прикладне за рурална подручја..... пошто би лиценце укључиле обавезу покривања округа, она би захтевала улагања која су приступачна домаћим, типично малим, фирмама.“
Eh, potpuno je pogrešno deliti licence po okruzima! Wimax nije baš jeftina tehnologija, a ni licenca nije baš džabe i niko neće moći da pronađe business case na tako ograničenom prostoru, a kamo li domaće firme. Licence treba dati na nacionalnom nivou i prepustiti operatorima da rade gde im je najisplativije, samo NEKA RADE! Manimo se obaveza da nekome država određuje gde i kako da ulaže sopstvene pare. Država treba da napravi mogućnost, da ukloni zakonske i birokratske barijere za poslovanje i pusti preduzimljive da rade. Do LTE-a, pisao ovde više puta, ima još vremena, ne daj Bože, da čekamo toliko!
Nažalost, bivša ministarka očigledno ne voli da kombinuje ekonomiju i telekomunikacije. Šteta što svoju nesumnjivu energiju suštinski troši na angažman oko održanja državno-partijske uloge u preduzećima. Ne na povećanje njihove efikasnosti, na njihovu otvorenost i profesionalizaciju, ne na poboljšanje uslova za razvoj telekomunikacija u Srbiji, ne na liberalizaciju tržišta bez koje nema većeg razvoja informatičkog društva kod nas! Ali iskustvo je dragoceno i nikad nije kasno! Važno je da postoji dobra volja i namera, a ja to prepoznajem kod bivše ministarke. Više ljudi komplementarnih znanja i osobina više zna i više može.
Ako kritikujem, ne znači da sam protiv ličnosti, već znači da se ne slažem. Da sagledamo i sučelimo argumente. Jedan je naš S.M., ali nije i ne sme da ostane jedini! Gde je A.S., ima li snage za dijalog?
28 мај 2010
Etar za budućnost
A ko je dobio frekvencije? Vodafone (kupio 12 blokova za 1,42 mlrd €), Telefonica O2 (11 blokova za 1,38 mlrd €) i Deutsche Telekom (10 blokova za 1,3 mlrd €). Gubitnik na aukciji je samo KPN-ov E-Plus koji je ponudio svega 284 miliona € za 8 blokova. Svi dobitnici već posluju kao MNO u Nemačkoj, nije bilo novih interesenata. Tender je bio tehnološki neutralan (LTE ili WiMAX, šta ko bude izabrao), a obaveza operatora je da najpre pokriju 90% ruralnih i manje naseljenih mesta, pa da tek onda pređu na velike gradove. Ovim nemačka država podstiče svoj ravnomeran ekonomski razvoj, što će joj doneti još više koristi. Slobodan spektar za 4G je dobit od digitalne dividende (prelaz sa analogne na digitalnu TV), pa sračunajte kad se kod nas može očekivati slična aukcija.
To što veliki operatori opet „luduju s parama” i kupuju vazduh, ne znam kol’ko je pametno, ali to su ta strateška ulaganja na velikim i razvijenim tržištima. Prepoznali su, dakle, da je rast i razvoj mobilnog interneta uslov za njihov dalji rast i profit. Još samo da se potrebe korisnika usaglase sa tim i biće (povratka) para. Posle ovoga neka neko kaže da DT nema da plati više od “tričavih” XY miliona € (nisam stavio cifru da ne bi možda oborio vrednost, jer samo da znate da i neki Nemci i Englezi čitaju ovaj blog, Google translator i te fore, al’ znam ja da su sve to imperijalistički špijuni, bre ;-).) Nemojte se jediti što naši malo kasne u prodaji "vazduha", a dobro bi nam došla takva finansijska injekcija. Još uvek dobro žive od prodaje magle.
05 фебруар 2010
Prerano poLeTEo
Još 3G tehnologija nije svuda ni ušla ni zašla, a već su veliki vendori našli novu igračku. Koliko prošle godine još uvek su neki (a među njima recimo i Telekom Srpske) započinjali sa 3G evolucijom i obećavali korisnicima ADSL poredive brzine. I ne samo ADSL poredive, HSPA+ možeda dosegne i do respektabilnih 42 Mbps, a ja bih bio zadovoljan i sa 20 Mbps. LTE, međutim, sa svojim, kažu, realno dostižnim 100Mbps u download i 50 Mbps u upload smeru, preti da zaseni sve dosadašnje brze tehnologije. I sad, ko će biti pametan – da čeka LTE ili da gura ka HSPA+? I hoće li biti “tresla se gora...” – a predviđam da hoće. Gde su im LTE sposobni telefoni i koliko još treba para na ovu “svecku” nemaštinu da ulože da sve softverski i hardverski popeglaju? Koliko će da košta zanemarivanje iliti zamena 3G? I ko će to da plati? Korisnici? A zbog čega? Šta će to LTE da im ponudi revolucionarno da bi ga oberučke i obadžepno prihvatili? I šta ćemo sa mrežnom propusnošću ako svi baš nagrnu sa 30, 50 Mpbs ili čak 100Mbps? Koliko tu para treba potrošiti? Ima tu još “sitnica” koje nisu baš zanemarljive za konačno “LTE ante portas”, a pre svega to je neraspoloživost spektra na 2,6 GHz, nema masovne proizvodnje mobilnih LTE aparata a samim tim se ne zna ni cena, prenos voice servisa (može samo paketski) kao dominantne mobilne usluge, nije moguć SMS koji je favorit mobilna usluga.
Korisnici odlučuju, ne zaboravite to! Ima šanse da uspe samo ona tehnologija koja donosi novac i za koju možete da nađete dobar business case (jbte, i ja sam počeo sa ovim čelendžinzima, tri-o-klokovima, kastomerima, targetima i ostalim engleskim pi*darijama).
LTE ima smisla jedino ako nudite prenos videa preko mobilnih aparata, mada po mom mišljenju iz uloge korisnika, ima toliko boljih mesta za prijem i gledanje videa od mobilnih aparata. Ali ne mogu reći ni da nema prilika i situacija kad bi to bilo zgodno, naročito ako pristupačno košta. E sad, preneti taj video visoke rezolucije do korisnika i nije tako lako i jednostavno i nisu za to neophodne samo LTE bazne stanice, nego i robusna i visokopropusna mreža (tzv. backhaul). Video zahteva dosta veliki propusni opseg, a uz to ne trpi jitter i kašnjenje paketa. A s obzirom na radio prostiranje, pitanje je da li će, bez masovne izgradnje optike do LTE baznih stanica, to svuda ići bez problema, mada je i radio tehnika u segmentu prilagodljivih tehnika modulacije dosta napredovala. Za LTE je neophodna i NGN arhitektura koja se razvija u nekoliko pravaca i stvara velikim operatorima dosta glavobolja kako i kojim putem krenuti (jeste li čitali moj rad sa Telfora’09?).
Evo sad će mobilni svetski kongres u Barseloni, pa ćemo da vidimo koje su nove vesti i o čemu će da se priča tamo. Negde sam pročitao da će NEC i NTT da demonstriraju LTE prenos videa preko prototipa mobilnog LTE aparata. Verovatno će i Amerikanci nešto da prezentiraju (ali verovatno na 700 MHz), tu su i Skandinavci sa svojim projektom. To će da isprate mnogi domaći i strani stručnjaci i znatiželjnici, pa ćemo tamo videti posle 18-og šta je sve bilo i šta se dešava u mobilnom svetu. Ja sam samo hteo ovde malo da ih bacim u razmišljanje, jer pošto su mobilci zagazili u propalu fiksnu, malo da i mi propali fiksni začeprkamo po mobilnoj tehnologiji. Da ne ispadne da sam preter’o u šali, znajte kolege mobilci da se šalim, hoću samo da vidim da li ste prisutni. Čekam da se uključite u diskusiju. Have a nice fly!
04 фебруар 2010
M : M = MM
Da li ovo de facto znači da M:tel CG vredi 20 miliona Evra ili perspektiva M:tel-a vredi toliko? Ili izlazak Ogalara iz igre košta toliko? Podaci kažu da M:tel CG ima oko 400.000 korisnika ili 30% tržišnog učešća, plus oko 7.000 fiksnih Wimax korisnika. Svojevremeno je rečeno da je u M:tel CG za par godina uloženo oko 100 miliona Evra: licence za GSM/3G i Wimax su plaćene 17,05 miliona Evra, ugovor sa Intracom-om (tj. Sintronics-om) za implementaciju Wimax-a je bio vredan 4,5 miliona Evra, ostalo je mobilna i core mreža, marketing, poslovnice i sve ono što prati poslovanje jednog mobilnog operatora u zemlji sa 600.000 stanovnika.
Pre 15-ak dana, banjalučka kompanija „Advantis broker“ procenila je vrednost 49% M:tela CG između 17 i 21 miliona KM. Plaćeno oko 19,5 KM. Svaka čast Advantisu na proceni ili čik da je dato više? Ili je Advantisu neki čika šapnuo da vredi toliko, jer uvid u knjige, kažu, nisu imali? Zašto je Telekom Slovenije pre Nove godine odustao od ove kupovine, iako je prisutan u dobrom delu susednih CG zemalja? Mnogo im 10 miliona? Hteli su više nego što im se nudi? Ko će od koga da uhvati pelcer – M:tel od onamo ili ’namo? Pitanja ima mnogo, ali čemu?
Sve bi bilo i izgledalo drugačije da se zna koliki su prihodi, rashodi, obaveze M:tel-a CG. Samo te brojke mogu nešto da znače i da govore, a ne tržišni procenti i đuture sabirani korisnici. Priča se da su obaveze prilično velike. Zbog čega se misli da su čitaoci novina ili slušaoci vesti dileje i šarani koji sve mogu da progutaju i ne znaju šta je suština poslovanja? Da li neko ko misli da je gigant može sutra da ima probleme i štetu zbog takvog odnosa i tretmana onih od kojih živi i bez kojih ne može biti to što jeste?
Iz Telekoma Srpske saopštili su da je ovo odličan posao i odličan strateški potez kompanije, koji će doprineti njenom daljem razvoju i širenju i izvan granica BiH. Samo još fali da nas zlobnici optuže za velikosrpsku politiku. Aj, kolika je Jahorina planina, al’ je ljepša nevesta Jadrana i draži sivi soko sa Durmitora (draži - napisao sam malo slovo, dobro je). Inače, Telekom Srpske je proteklu godinu završio sa ukupnim prihodom 4% većim YoY, pri čemu su prihodi od redovne delatnosti porasli 3%, a rashodi od redovne delatnosti za 10%, kažu zbog rasta amortizacionih troškova. I troškovi ličnih primanja su veći YoY za 10%, zbog otpremnina. Prihodi od mobilne su YoY veći za 10%, a prihodi od internet usluga za više od 100% (u odnosu na koliko?). 2008. godina im je bila uspešna, ali prethodna... Bilo kako bilo, mali višak para (ako ga iz ovih podataka ima) utrošili su na ortakluk sa rođakom, pa nek’ im je sa srećom! Ako je verovati narodnoj mudrosti, trebaće im, mada se u biznisu nije uzdati u sreću. I nema posle: „Šta ću ja, bolan, rek’o brale – kuupi!“ Daj Bože da sve ispadne dobro!
05 новембар 2009
WiMAX u niši
Do pre par godina činilo se (i meni lično) da će WiMAX biti pobednik na bežičnom broadband tržištu, ali izgleda da je na pomolu još jedan istorijski komercijalni neuspeh tehnologije koja je mnogo obećavala. Ovum predviđa zastupljenost WiMAX-a od svega 5% svih fiksnih i mobilnih broadband veza 2014. godine, a biće ih tada, kažu, oko 1,5 mlrd. na tržištima u razvoju. WiMAX će izgleda kao BB opcija biti interesantan jedino biznis-korisnicima ukoliko se cena CPE opreme ne učini pristupačnijom. Operatori ne treba da se sekiraju i uzbuđuju zbog ovih najava, njih treba više da brinu usluge za korisnike, nego tehnologije i oprema.
S obzirom da je kod našeg regulatora do nedavno postojao plan o raspisivanju tendera za WiMAX licence, mislim da tu ideju definitivno treba staviti “u fioku” do daljnjeg. Mislim da su i u Francuskoj odavno podelili nekoliko WiMAX licenci, ali niko od “srećnih dobitnika” nije uradio ništa ozbiljno, osim podizanja nekoliko antenskih stubova. Novi hype je LTE, ali o njemu posebna tema.
12 март 2009
Wimax u senci ?
Koliko je situacija fluidna i neizvesna kad je dalja sudbina i implementacija ovih tehnologija u pitanju, govore i različita istraživanja i njihovi rezultati i zaključci. Nedavno je 10 mobilnih operatora iz SAD, Kanade, Japana i Skandinavije u svojim Next Gen planovima najavilo komercijalnu primenu LTE već u narednih par godina. U SAD verni WiMAX-u ostaju Sprint i Clearwire. Kupci najvećeg dela spektra oko 700MHz u SAD (Verizon, AT&T Mobility) planiraju da ovaj spektar iskoriste za lansiranje LTE. Ovim se pretpostavka o kojoj sam onomad pisao pokazala jalovom. Ali baš zato i pišem blog, da bi pokazao da euforija i „logika izvesnog“ u telekomunikacijama ne donose baš dobre rezultate.
Od evropskih mobilnih operatora primenu LTE od 2011. najavljuju FT/Orange, T-Mobile i Telecom Italia, a već sam ranije spominjao TeliaSoneru koja na 2,6 GHz već ide sa LTE projektima u Oslu i Stokholmu. Nekih 100-ak mreža od 26 operatora prema najavama razvijaće se ka LTE.
Analitičari kuće In-Stat prognoziraju npr. da će i WiMAX i LTE imati primenu u budućnosti, i da će 2013. biti oko 82 miliona WiMAX opremljenih PC-a u poređenju sa predviđenih 23 miliona LTE pretplatnika. Ne zaboravimo da je Intel moćni „partner“ WiMAX-a. Fiksni WiMAX, kao pretežno data orijentisan, čeka u pozadini kod fiksnih operatora na primenu na pogodnim lokacijama.
Lobisti LTE su veoma aktivni, društvo koje se okupilo je veoma respektabilno i moćno. Nokia je najavila da će 2010. lansirati LTE mobilni aparat sa touchscreen-om. Možda će zaista WiMAX ostati samo vunderkind. U svakom slučaju, konkurencija je poželjna, a videće se šta će se dešavati i šta će to doneti na tržištu.
22 јануар 2009
Novi fiksni - WANTED
Ovoga puta ministarka je najavila da od jeseni startuje novi telekomunikacioni operator. Tender za WiMax, krajem prošlog oktobra najavljen za kraj 2008., biće izgleda odložen do daljnjeg. U međuvremenu se (tek !) otkrilo da su frekvencije u Beogradu zauzete, a bez Beograda ništa od posla. Srbija van Beograda nije dovoljna za raspisivanje tendera. Pošto smo onomad u Beogradu podelili 4 dozvole, sad ne dozvoljavamo da iko dobije licencu ?! Zašto ? Da nije WiMax malo skupa tehnologija za srpsko tržište ?
I dok se letos nagoveštavala oštra borba velikih igrača za licence (DT, Telefonica, Telenor, VIP), danas je, po rečima ministarke, pitanje da li će se neko i prijaviti na tender i da li ćemo naći operatore. Odmah demanti vesti da dolazi novi operator ?! Kriza je, kaže, i niko ni u šta ne investira (normalno, ako se ne isplati). Kaže se još da će uslediti još jedan krug konsultacija sa potencijalno zainteresovanim operatorima. O čemu ? I dokle više sa krugovima i kružocima ? Može li jednom jasno da se kaže „nudimo takve i takve uslove, uz ovakve obaveze, pa ko hoće neka izvoli“. Dobro, SBB već čeka, možda i YUBC – oni imaju neku kablovsku infrastrukturu... Napašće velike gradove, Vojvodinu – normalno, tamo je veća lova...
Biće javni poziv za uvođenje CDMA tehnologije. Telenor i VIP samo treba pristanu, zar ne ? Ko bi drugi kad mobilni operatori već imaju stubove ? Telekom je, poznato je, uveliko na terenu.
Neko je na tarabi napisao „novi operator“. Ako krečite, krečite – ali stvarno !
Mobilni broadband
LTE obezbeđuje korisnicima download od minimalno 100Mbps i upload od 50Mbps i mogućnost on-line praćenja multimedijalnih sadržaja i interaktivnih servisa, kao i gledanje TV-a sa HD kvalitetom.
4G tehnologija osim LTE standarda obuhvata i mobile WiMax standard (ili 802.16e), koji je specijalno dizajniran za broadband prenos i koji teoretski omogućava brzine simetrično, u oba smera (up/down), od oko 70 Mbps.
Analitičari su već počeli sa nagađanjima o mogućem pobedniku (LTE ili mobile WiMax), ali realno je pretpostaviti da do masovnije primene ovih tehnologija neće doći pre 2012. godine, jer za sad HSPA realno zadovoljava potrebe korisnika. Šansa za LTE ili mobile WiMax su nomadski korisnici koji za pristup internetu koriste laptop računare. Analize pokazuju da je broj ovih korisnika sve veći.
Imajući u vidu tu činjenicu, u nekim zemljama (Nemačka, Irska, Španija, Švedska) cene za širokopojasni pristup preko 3G (tzv. mobilni broadband) su znatno niže u odnosu na fiksni DSL pristup. Operatori u ovim zemljama su, dakle, rešili da time pomognu migraciju broadband korisnika iz fiksne mreže u mobilnu i sebi obezbede veći prihod. Šansa je realna, jer se posredstvom jeftinih HSDPA modema preko 3G mogu dostići brzine prenosa od 7,2 Mbps, što je za korisnike sasvim prihvatljivo i poredivo sa prosečnim DSL brzinama (u Evropi oko 6Mbps). Ono o čemu mobilni operatori treba da vode računa je moguće zagušenje mreže, ukoliko dođe do nekontrolisanog rasta broja korisnika. Krajem 2008, bilo je ukupno oko 35 miliona mobilnih broadband korisnika u svetu, a krajem 2014. se očekuje da se taj broj udesetostruči (3G, LTE i WiMax). U Velikoj Britaniji, npr, predviđaju da broj mobilnih broadband korisnika 2013. godine dostigne 25% svih broadband korisnika. Analitičari kuće Analisys predviđaju da će 2013. godine čak 47% broadband korisnika biti mobilni korisnici, a istraživanja Ericssona s kraja 2008. pokazuju da će 2013. gotovo 80% broadband korisnika umesto fiksnog koristiti mobilni broadband (što je babi milo...). Zvuči isuviše optimistički, s obzirom na trenutnu svetsku ekonomsku krizu, praktične i komercijalno-ekonomske aspekte cele ove priče.
Do nekog buma 4G korisnika, bar u narednih 5 godina, neće doći i njihov broj će, očekuje se, biti tek par procenata cele populacije mobilnih korisnika. Tek je 2012. godina označena kao godina (malo) masovnije primene LTE.
28 септембар 2008
Ili je nemir ili je strast
U proteklih 10-ak dana bilo je nekoliko intervjua i javnih nastupa telekomunikacionih poslenika. Neuobičajeno mnogo vesti i dešavanja vezanih za telekomunikacije, pa ću o svemu redom (ionako ovaj post već nekoliko dana nikako da dovršim).
Generalni direktor Telekoma je obelodanio integraciju fiksne i mobilne telefonije u novoj organizaciji Telekoma i najavio jedinstvenu ponudu integrisanih usluga. Interesantan je izneti podatak da je, i pored monopola, fiksna telefonija za Telekom neprofitabilna za razliku od mobilne, mada lično mislim da fiksna telefonija u Srbiji još uvek nije suva drenovina. Ipak je to baza od skoro 3 miliona korisnika koji, za razliku od drugih “komunalnih” obaveza, telefon moraju da plate jer se “žica lako kida”. Najavljen je, za polovinu oktobra, start IPTV usluge za korisnike Telekomove ADSL usluge. Korisnici će moći da najpre besplatno oko mesec dana probaju uslugu, a onda će, zavisno od stepena zadovoljstva kvalitetom usluge, moći da zasnuju i pretplatnički odnos. Dovoljno da se zagolica mašta i isprovocira konkurencija. Čekamo reakcije.
Ministarka za telekomunikacije je u intervjuu za Blic Novac najavila novogodišnju čestitku u vidu povećanja cena impulsa i telefonske pretplate. Kaže da je utvrđeno da su međunarodni razgovori preskupi i da njihove cene treba realno sniziti čak za celih...10%. Ministarka je na neki način javnosti stavila do znanja da je nedopustivo da neki tako jeftino plaćaju telefon, dok se istovremeno drugi muče sa dvojnicima ili čekaju na priključak više godina. Eto, niko neće da bude konkurencija Telekomu dok se cene impulsa i pretplate ne povećaju. Ministarstvo je tu da brine o tome.
Od iduće godine, cene u fiksnoj telefoniji će se formirati na osnovu troškovnog modela koji je RATEL predstavio, što je evropski standard koji monopolistu primorava da cene formira u skladu sa troškovnim proračunima, objasnila je ona.
Evropski standard je deregulacija i liberalizovano tržište sa jasnim pravilima igre i zaštitom potrošača. Evropski standard su besplatni lokalni razgovori, paketi usluga, mogućnost izbora... Ima li smisla pominjati evropske standarde građanima Srbije u ovakvoj Srbiji ?
Taman se Telekom naoštrio za izlazak na neku evropsku berzu, opet nam Ameri podvališe sa nekom svetskom krizom finansijskog tržišta, pa je možda bolje da se malo sačeka. Što reče Manulać iz Zone Zamfirove : „S'g su skupe pare. Oskudacija.“ Ionako smo, kaže ministarka, tamo «šćeli» da ponudimo svega nekih 10% akcija za pelcer, no videće se šta će i kako reći privatizacioni savetnik. On sigurno zna šta je za njega najbolje. A za savetnika je izabran Morgan-Stenley, koji u trenutku izbora nije više investiciona banka, već komercijalna banka !? Nadajmo se da će Telekom savetovati bolje nego što su sami sebe savetovali... Morgan-Stenley-ev podizvođač Altis Capital je već bio savetnik Telekoma za tender za Wimax u Crnoj Gori. Mislim da zbog nadolazeće krize na finansijskim tržištima, nije pravo vreme ni za izlazak na berzu niti će se neko ovajditi od besplatnih akcija. Biće i onih koji će zbog ove situacije biti zadovoljni.
U stilu Đoleta Balaševića („prvo fruštuk, onda na_put“) i predsednik UO RATEL-a najavio prvo tender za Wimax licencu, a onda za fiksnu mrežu. Nije mi jasno kako se to može odvajati, jer je voice inkorporiran u Wimax. Kaže da veliki svetski igrači čekaju k'o zapete puške, a «udaraćemo im čežnju» sve do početka naredne 2009. godine za kad je najavljen tender za licence (lepo reče čovek onomad «možda bude novi operator»).
Sam sadržaj intervjua pokazuje da RATEL misli na sve i o svemu, osim onim što jeste njegov posao – regulativom i obezbeđivanjem uslova za razvoj srpskog telekomunikacionog tržišta.
Profesor je, nadam se, ostao demokratičan i neće se ljutiti da prokomentarišem njegove navode :
«Ukoliko do kraja godine Ministarstvo za telekomunikacije donese odluku o uvođenju Vajmaksa, to bi trebalo da stvori uslove za konkurenciju u okviru fiksne telefonije, ali i u oblasti širokopojasnog internet pristupa.» WiMAX je primarno konkurencija širokopojasnom pristupu, a ne fiksnoj telefoniji. Niko ne uvodi WiMAX da bi primarno nudio klasičnu telefonsku uslugu. Mainstream za WiMAX je data, a ne telefon (80% data, 20% voice). VoIP ide uz WiMAX onako „usput“ (jer je WiMAX IP orijentisana tehnologija), a pošto je tako onda bi bio red da takav VoIP o istom trošku postane „fiksni“, tj. sa sopstvenom numeracijom. Ovo što sa napisao, naravno, obara zamisao „prvo Wimax, onda fiksna“.
«Vajmaks je bežični pristup i mnogo je jeftiniji od klasičnog. U tom kontekstu, moje lično mišljenje je da ćemo pre dovesti na tržište konkurente ukoliko koristimo jeftinije tehnologije. Prvo treba da uvedemo nove igrače pomoću jeftinije Vajmaks tehnologije, a kasnije ćemo videti da li postoji interesovanje nekog od njih da radi i na postavljanju klasične fiksne mreže. Činjenica je da je to skuplje, ali je to zapravo najbolje rešenje. Jedino je optička mreža do svake kuće pravo i najbolje rešenje i to je svetski trend, ali je pitanje kako naterati nekoga u Srbiji da uloži novac i svima nama to obezbedi, ako nema odgovarajuću ekonomsku korist.» 1) Da je WiMAX tako jeftin, davno bi uzeo maha. Ili se možda misli i na CDMA ? 2) Nisu glavni pokretači tržišta jeftine tehnologije (takvih nema), već su to atraktivne i korisne usluge. RATEL izgleda ne otvara tržište jer neće da se operatori muče i troše, nego se, kao, čekaju neke jeftine tehnologije. 3) Treba dozvoliti tržišnu utakmicu i pustiti operatore i korisnike da sami izaberu šta im je najbolje i najisplativije. Sve ostalo je akademska priča i kozmetika. Sve do korišćenja lokalne petlje i mogućnosti kolokacije opreme. Ko će biti toliko „pametan“ da gradi sebi novu bakarnu mrežu i to danas kada je dokazano da u greenfield investicijama izgradnja optike košta skoro kao i izgradnja bakarne mreže ? A podvlačim, bitna je ponuda servisa a ne infrastruktura. Preciznije, operatorima su najbitniji korisnici koji hoće i mogu da plate usluge.
«Ako želimo da optičku mrežu iskoristimo na pravi način, moramo da privučemo velike internet provajdere koji bi je koristili. U ovom trenutku, velikoprodajne cene interneta su previsoke i nema zainteresovanih internet provajdera koji bi želeli da koriste fiksnu mrežu, već mnogo njih želi da se poveže sa međunarodnim mrežama i na taj način dobiju niže cene.» 1) Zvuči kao da sam RATEL ima optičku mrežu. 2) Ako je veleprodaja preskupa, znači postoji monopol, eto posla za nezavisnog regulatora. 3) Opet treba obrnuti stvari – ako se dozvoli povezivanje sa međunarodnim mrežama, onda će se više koristiti kapaciteti Core mreže (Telekomove, dakako), jer ne znam kako će se provajderi povezati sa međunarodnim mrežama osim ako ne izgrade sopstveni Core. Sa druge strane, ovo je direktno navođenje provajdera na baš TU mrežu, koje bi onda trebalo da bude bar stimulisano obezbeđenjem „nemonopolskih“ uslova – a to je opet uloga RATEL-a.
«EPS ima izvanrednu mrežu. .... ima optičku mrežu koja prevazilazi njihove interne potrebe i očekujemo da će vrlo brzo, u skladu sa zakonom, u okviru EPS-a biti osnovana posebna firma koja će pružati javne telekomunikacione usluge.» Rekoh li ja, evo ovde, da se čeka EPS kao protivteža Telekomu. Oba su državne kuće, pa će RATEL-u biti lakše. Ja bar tako shvatam ovo podsticanje.
«Kada budu usvojeni pravilnici o međunarodnom povezivanju, VoIP-u i mrežama, tada će biti regulisano i korišćenje VoIP-a. Očekujem da se to desi do kraja ove godine. To znači da bi trenutno stanje korišćenja VoIP-a bilo legalizovano, jer se on već dosta koristi.» Da li je ovo direktno priznanje da RATEL žmuri na ilegalne pojave u našim telekomunikacijama ? Ili je iz nekih razloga nemoćan da reaguje ?
U svojim pokušajima da bude dosledan i nevin, RATEL po mom sudu sve manje uspeva. Ni vojska više ne priča o skraćenju, koliko se priča o liberalizaciji. Ne pomaže ni podrška direktora Telekoma da se tržište otvori. Ministarstvo čeka RATEL, a RATEL Ministarstvo... Sledeće godine... Možda... Samo što nije...
Ima jedna niška fudbalska anegdota : „A, bre, dade li ga ?“ „Ne, bre, još ga dava.“
Sedam dana posle ministarkinog intervjua, otkriveno je da je Telekom ponudio RATEL-u predlog poskupljenja telefonske pretplate za 200% (tj. tri puta) i poskupljenja impulsa za 100% (tj. duplo). Kažu da treba da dođe do izjednačavanja cena impulsa za fizička i pravna lica, što je u redu, ali kome će onda impulsi poskupeti tih 100% ?. Da li će možda cela Srbija biti jedna tarifna zona ili će ostati zonsko tarifiranje kao do sada ? Šta će biti sa pretplatom za bazni ISDN, hoće li i ona da poskupi u istom procentu ? Odluka je sad na RATEL-u. Imaju obavezu prema Telekomu, ali i prema tržištu tj. korisnicima. Fakat je da je kod nas telefoniranje jeftino, a valjda nadležni i zainteresovani znaju zašto je to tako. Pošto imaju troškovni model, biće im valjda lakše da odmere poskupljenje. Građanima nije ni uteha ni argument da je u okruženju sve drugačije tj. skuplje. To već znaju. Šta ćemo sa onim što je tamo «napolju» jeftinije, počev od hrane do Interneta. A skoro da su ljudi zaboravili da imaju telefon i da ga redovno bez problema plaćaju. Ako poskupi, setiće se da imaju i prijatelje. Prijatelji nemaju više toliko da bi davali onima koji nemaju, ali biće... Treba se podsetiti da nema večnih prijateljstava, večni su samo interesi.
30 јун 2008
SEE Broadband utisci
Sredinom prethodne sedmice u beogradskom Sava Centru održana je treća konferencija SEE Broadband i na njoj je, kao i na svim sličnim konferencijama moglo ponešto novo i interesantno da se čuje. Treba se truditi da se iz svega izvuče ono najbolje i korisno.
M:Tel Crna Gora je napravio pravu NGN mrežu, IP zasnovanu, i pokazao put kojim treba da idu alternativni operatori. Nije po mom ukusu sprega i kombinacija mobilnog 3G i WiMAX-a, ali svejedno – pustićemo vremenu da donese svoj sud i korisnicima da “napišu presudu”. Izdvojiću par interesantnih detalja iz prezentacije, i to: 1) na rastojanju 24 km od WiMAX BS - LoS ostvaren protok od 2Mb/s uz kvalitetenu voice uslugu, 2) u Budvi sa HFC provajderom ostvareno partnerstvo za TriplePlay ponudu. Ovo je važno iz razloga što smatram da će u NGN dobu takva partnerstva, kako operatora međusobno, tako i operatora i servis-provajdera, biti ne samo moguća, nego i neizbežno potrebna.
U Crnoj Gori M:Tel može računati na “nacionalnu” komponentu, postoje mogućnosti za pogodne korisničke pakete i sa i bez video usluge, tako da im predviđam dobru perspektivu. Đekna već koristi mobilni, a i Internet samo što nije.
24 октобар 2007
Bilo kuda - Cisco svuda
Multinacionalni telekomunikacioni gigant Cisco kupio je WiMAX vendora NAVINI Networks, čime ulazi i na svetsko WiMAX tržište. Kompanija Navini je jedan od lidera na tržištu mobilne WiMAX plug-n-play broadband opreme i ima oko 75 operatora-korisnika u Evropi, SAD i Africi.
Šta i koga je sve Cisco kupio 15 godina unazad možete videti ovde. Pomenuću samo neke najupečatljivije akvizicije : Airespace (WLAN), Arroyo (VoD), Scientific Atlanta (STBox, video), Linksys (IP telefonija, SOHO networking), Dynamicsoft (SIP tehnologija), Netsolve (IT infrastructure management), Greenfield Networks (Metro Ethernet), WebEx (Objedinjene komunikacije - Unified comm's).
Jedno im se ne može osporiti, a to je da rade vrlo studiozno, sa strateškim ciljem i IP NGN vizijom. To se valjda zove Ciskoizacija ili što bi oni izvorno rekli «Connected Life».
23 октобар 2007
WiMAX opasno preti, baš pretty
Amerikanci, poznato je, vole da prednjače u svemu. Početkom 2008. godine njihov regulator FCC otvara aukciju radio-spektra na 700 MHz, koji je veoma atraktivan za WiMAX. Pogodnosti korišćenja ovog dela spektra se ogledaju u tome što signali na ovoj frekvenciji lako preskaču zgrade i zidove, lako ulaze kroz prozor, ne smeta im kiša i atmosferske padavine, nije im potrebna optička vidljivost između predajnika i prijemnika, spoljne antene kod korisnika gotovo da i nisu potrebne a treba im i manje baznih stanica. To ih čini superiornim kad je prenos u pitanju. WiMAX operatori dakle, lako mogu da uskoče na telekomunikaciono tržište i okupiraju ga, pogotovo koristeći spektar na 700 MHz.
Operatori u SAD - Verizon i AT&T, koji su počeli da grade skupe FTTX mreže, s pravom počinju da strepe. Njihove VoIP i broadband usluge u Americi beleže blagi rast, ali kad ih WiMAX operatori napadnu... Hoće li budući biznis od video usluga biti dovoljan da ih održi uspešnim i hoće li stići da ga razgranaju i učine atraktivnim ? Eto, kanda sam se baš zabrinuo zbog toga ;-).
WiMAX tehnologija je pretežno orijentisana za pružanje broadband usluga, a uzgred ide i VoIP (80% broadband, 20% VoIP) . Ovo kažem zbog toga što se kod nas WiMAX uglavnom vezuje za povoljniju mogućnost telefonizacije kablovski teško dostupnih oblasti. Koristiti WiMAX za voice uslugu, sa neznatnim broadband saobraćajem, isto je kao zaklati vola za kilo mesa ili voziti se sam autobusom na posao. Ali, npr. Kaluđerica, urbanistički uslovi... Što reče naš najveći učitelj nekada, ne treba se uvek držati tehnologije k’o pijan plota.
Telekom Srbija, koliko znam, još uvek nije dobio frekvencije za WiMAX, a ništa značajno nisu uradili ni oni koji su frekvencije dobili. WiMAX, dakle, za sada samo preti. Ali kad „udari“...