Licitiranje je gotovo. Alea jacta est! Rulet je u završnoj fazi. Hteli smo jake igrače, imamo ih! I nije bajka o Snežani i 7 patuljaka niti o vuku i 7 jarića, već o snaši i 7 bogatih prosaca (DT, TA, FT, VeI, AM, Vim, TrC). Ovo bi se zvalo otprilike srpska antiteza. Ali da se manemo gramatičkih zavrzlama i pređemo na temu.
Pretendent iz postojbine Brzog Gonzalesa nekako je tiho podneo kandidaturu i izgleda kao da će imati ulogu zeca za povećanje apanaže konsultanta u procesu privatizacije. Ja lično se ipak ne bih kladio na to, imajući u vidu situaciju na mobilnom tržištu SAD. Moguće je, dakle, da će pokušati da smrsi Nemcima. Veder investments će možda pokušati da pored Oraskoma "mazne" još jednog nacionalnog giganta, što bi rezultiralo kao dobar i stabilan biznis tronožac Egipat-Italija-Srbija. A i Srbija ima more preko mtel-a CG ;).
Najviše prašine podigao je ruski tycoon jevrejskog porekla, vlasnik Alfa grupe, u okviru koje posluje telekomunikacioni holding Altimo, koji opet poseduje akcije u nekolicini prilično uspešnih telco operatora u zemljama bivšeg SSSR-a. Ponude su podneli Vimpelcom i Turkcell, u kojima Altimo poseduje 44% odnosno 6.6% akcija. U Vimpelcomu je partner Altima niko drugi do norveški Telenor! Zajedno deluju vrlo, vrlo uspešno – knowhow Telenora i money Altima, širom Zajednice nezavisnih država bivšeg SSSR-a.
Odmah je počelo trljanje ruku i pominjanje nekakavih 2 mlrd €, i preko 2 mlrd itd, sve onako po srpski pravi se račun.... ili sprema ražanj, kako ko više voli. Ali ne zaboravite - Altimo je partner Telenora. Nije nemoguće da je Vimpelcom ovde zbog Telenora, a Telekom Austria zbog svog VIP-a. Nije loše za male pare detaljno pročešljati biznis najvećeg konkurenta u Srbiji. Nemci preko OTE-a znaju situaciju, a i America Movil preko City Banke. Zato su Meksikanci dozvolili sebi da poslednjeg dana otkupe tendersku dokumentaciju. Sa druge strane, fakat je da oni i Rusi imaju najveći investicioni kapacitet tj. kupovnu moć. Ako požele i upuste se u trku, eto narodu Srbije dobrog života i odlaganja neodložnog za još par godina. Nama samo šuške u **** i sve može i sve se zaboravlja. Nadam se da taj film nećemo ponovo gledati i nadam se da će ipak biti pameti.
Ključ, reklo bi se, drži OTE, a čini mi se i da se Vlada Srbije ne uzbuđuje mnogo oko toga da li prodaje svojih 51% ili 31%. Kao da postoji nešto važnije od toga. Ko bi ga znao?
Nekako je Vlada valjda umirila javnost da će, što se tajni i tajnosti rada državnih institucija tiče, sve biti u redu, jer će sistemi veza MUP-a, Vojske i bezebednosnih agencija biti izuzete iz infrastrukture koja se prodaje strancima. Koje to tajne kad je Srbija u pitanju postoje i šta to stranci ne mogu da saznaju u ovoj zemlji Srbiji? No, dobro je malo umiriti narod po pitanju infrastrukture, da bar zna da stranci neće moći da ga prisluškuju. Neću ovde oko pitanja infrastrukture koje pojedinci, koji ne razumeju o čemu je reč, potpuno pogrešno apostrofiraju i postavljaju. Posle tendera svi su pametni, a pre toga?
U igri oko srpskog ujedinjenog telekomunikacionog tržišta su, dakle, Nemci, Austrijanci, Rusi, Turci, Francuzi, "Amerikanci". Nećemo prizivati istoriju i istorijska iskustva. Nadajmo se da će Srbija (i srpske telekomunikacije) ovoga puta dobro proći. Ako ni zbog čega drugog, 7 važi za srećan broj!
11 децембар 2010
09 децембар 2010
Skajperi rekordno
Krajem novembra postignut je jedan neverovatan rekord: preko Skype-a je istovremeno na vezi bilo 25 miliona ljudi (25 mil razgovora!). Nije to slučajno i nije došlo do pada „sistema“, jer na softveru koji sve to omogućava radi oko 800 stručnjaka. U današnjoj, a tek negdašnjoj fiksnoj telefoniji svi se k'o od đavola plaše takvih „novogodišnjih“ situacija, kad padaju centrale i "zaglupljuju" se raznorazni mrežni elementi. Skype je, na radost korisnika, očigledno ozbiljna aplikacija, nema nikakve sumnje i dileme.
Kažu da je tokom 2009. ostvareno ukupno 113 mlrd Skype2Skype minuta, a u prvih 6 meseci ove godine čak oko 40% Skype2Skype minuta čine video minuti. Dakle, u Skype-u video pozivi uzimaju maha. U 3G mobilnoj, video poziv nije baš zaživeo kao usluga, ali evo „našao se“ preko Skype-a. Kad informatički ojačamo, a kažu da u više od 50% srpskih domaćinstava imaju računar, i broadband postane dostupniji i rašireniji, Skype će opasno ugroziti fiksni telefonski biznis. Treba li još jednom da kažem da je srpski model ovog biznisa opasno zastareo i da ne treba čekati da se još opasnije uruši. Postaće to, po svemu sudeći, nečija tuđa briga, ali svejedno. Princip je da afirmišemo ono što je dobro i za korisnike i za operatore.
Kažu da je tokom 2009. ostvareno ukupno 113 mlrd Skype2Skype minuta, a u prvih 6 meseci ove godine čak oko 40% Skype2Skype minuta čine video minuti. Dakle, u Skype-u video pozivi uzimaju maha. U 3G mobilnoj, video poziv nije baš zaživeo kao usluga, ali evo „našao se“ preko Skype-a. Kad informatički ojačamo, a kažu da u više od 50% srpskih domaćinstava imaju računar, i broadband postane dostupniji i rašireniji, Skype će opasno ugroziti fiksni telefonski biznis. Treba li još jednom da kažem da je srpski model ovog biznisa opasno zastareo i da ne treba čekati da se još opasnije uruši. Postaće to, po svemu sudeći, nečija tuđa briga, ali svejedno. Princip je da afirmišemo ono što je dobro i za korisnike i za operatore.
Prvo USA LTE iskustvo
Prvi rezultati korišćenja Verizonove LTE mreže pokazuju da se brzine u okvirima obećanog 5-12 Mbps DL (npr. u Washingtonu max 10,6 Mbps, min 6,6 Mbps). Mreža još uvek nije opterećena, ima malo korisnika, no videćemo kakva će biti iskustva kad se malo više njih “nakači”. S obzirom da se radi o USB LTE modem korisnicima, s ovim brzinama moći će da potroše svoje data pakete (5GB ili 10 GB) za svega par sati. Za normalno surfovanje (browsing, video streamovi, muzika) toliko brzine i nisu potrebne, dok je za gaming i downloading sve malo. Hoću da kažem da normalnim surferima velike brzine i nisu preko potrebne, ali je zato unlimited data (neograničena količina podataka) vrlo poželjna. Popularne cene – da ne govorimo.
Očigledno je i da je rad Verizonove LTE mreže na 850 MHz vrlo dobar u smislu prostiranja i pokrivenosti, hoću reći signali lako “ulaze u kuću”. Ovo kažem jednostavno zbog evropskih težnji da se LTE uglavnom implementira na 2,6 GHz, što je frekvencija na kojoj radio-talasi na svom putu ne savladavaju prepreke lako i jednostavno. To opet podrazumeva veći broj baznih stanica i skuplju mrežu...
Reče (mi) onomad na prvom MoMo gospodin Pletchko iz Nokie da je američko tržište različito od evropskog i da primeri iz Amerike nisu baš upotrebljivi za evropske analize. U načelu se slažem kad je primena tehnologija i servisa u pitanju, ali se štošta može naučiti iz njihovih iskustava. Ovo je, smatram, očigledan primer. Oni su dovoljno bogati i moćni da prave eksperimente, a mi smo valjda dovoljno pametni da iz toga nešto vidimo i naučimo.
Prednost LTE tehnologije u ovom trenutku nije tako uočljiva, ima puno nepoznanica i rizika kad je intenzivnija eksploatacija u pitanju, nema očite prednosti u korisničkoj ponudi, usled nedostatka mobilnih aparata nema ni prave slike ponašanja tržišta (podsećam da smartphonovi baš gutaju podatke!). U čemu bi HSPA+ ili čak HSPA 7,2Mbps bio manjkav u odnosu na ovakav LTE danas?
Ja nisam za tehnološke mehurove od sapunice, niti za srljanje u tehnološke inovacije radi pomodarstva. Samo sam za to da se realno razmišlja šta današnjem korisniku treba, a od čega provajderi i operatori mogu da žive. Ako se neko ne slaže sa mnom, samo ću ga podsetiti na aktuelnu svetsku ekonomsku krizu. Teško je napraviti perpetuum mobile u ekonomiji.
Rano je za LTE! Osnovni uslov za LTE je all-IP mreža. Uslov za obogaćenu ponudu i servise sa dodatnom vrednošću (VAS) kroz LTE je IMS. Uslov za ulazak u LTE priču su frekvencije i raspoloživ spektar. Uslov su i navike i potrebe korisnika, možda pre svega. Uslov svih uslova je da sve nabrojano – košta! Zato treba misliti na vreme, šahovski razmišljati, da ne bude posle “infrastrukturu je trebalo izdvojiti”. Posle bitke svi generali su pametni.
Očigledno je i da je rad Verizonove LTE mreže na 850 MHz vrlo dobar u smislu prostiranja i pokrivenosti, hoću reći signali lako “ulaze u kuću”. Ovo kažem jednostavno zbog evropskih težnji da se LTE uglavnom implementira na 2,6 GHz, što je frekvencija na kojoj radio-talasi na svom putu ne savladavaju prepreke lako i jednostavno. To opet podrazumeva veći broj baznih stanica i skuplju mrežu...
Reče (mi) onomad na prvom MoMo gospodin Pletchko iz Nokie da je američko tržište različito od evropskog i da primeri iz Amerike nisu baš upotrebljivi za evropske analize. U načelu se slažem kad je primena tehnologija i servisa u pitanju, ali se štošta može naučiti iz njihovih iskustava. Ovo je, smatram, očigledan primer. Oni su dovoljno bogati i moćni da prave eksperimente, a mi smo valjda dovoljno pametni da iz toga nešto vidimo i naučimo.
Prednost LTE tehnologije u ovom trenutku nije tako uočljiva, ima puno nepoznanica i rizika kad je intenzivnija eksploatacija u pitanju, nema očite prednosti u korisničkoj ponudi, usled nedostatka mobilnih aparata nema ni prave slike ponašanja tržišta (podsećam da smartphonovi baš gutaju podatke!). U čemu bi HSPA+ ili čak HSPA 7,2Mbps bio manjkav u odnosu na ovakav LTE danas?
Ja nisam za tehnološke mehurove od sapunice, niti za srljanje u tehnološke inovacije radi pomodarstva. Samo sam za to da se realno razmišlja šta današnjem korisniku treba, a od čega provajderi i operatori mogu da žive. Ako se neko ne slaže sa mnom, samo ću ga podsetiti na aktuelnu svetsku ekonomsku krizu. Teško je napraviti perpetuum mobile u ekonomiji.
Rano je za LTE! Osnovni uslov za LTE je all-IP mreža. Uslov za obogaćenu ponudu i servise sa dodatnom vrednošću (VAS) kroz LTE je IMS. Uslov za ulazak u LTE priču su frekvencije i raspoloživ spektar. Uslov su i navike i potrebe korisnika, možda pre svega. Uslov svih uslova je da sve nabrojano – košta! Zato treba misliti na vreme, šahovski razmišljati, da ne bude posle “infrastrukturu je trebalo izdvojiti”. Posle bitke svi generali su pametni.
04 децембар 2010
Bez aparata u LTE
Verizon je ispunio obećanje da će do kraja 2010. pustiti u rad svoju LTE mrežu u 38 najvećih gradova u SAD, plus 60 aerodroma. Just in time, pred božićnu potrošačku groznicu. LTE aparate nisu ponudili (biće ih sredinom 2011.), već samo 2 tipa LTE USB modema. Brzine će realno biti 5-12 Mbps download i 2-5 Mbps upload, reklo bi se ništa spektakularno. Nudiće dve vrste paketa - 5 GB podataka za 50$ mesečno i 10 GB podataka za 80$ mesečno, plus svaki dodatni 1GB još 10$ doplate. Interesantno je da je ova ponuda za oko 10$ jeftinija od postojeće za Verizonove 3G pakete. LTE modemi koštaju 100$ uz dvogodišnje ugovore i sa uračunatih 50% popusta. Korisnici smartphone-ova, kojih u SAD ima sve više, moraće da se strpe za LTE.
Verizonova LTE mreža radi na 700MHz i samim tim ima dobre uslove za dobar domet i dostupnost. Kao prva velika LTE mreža u SAD, za ozbiljnog konkurenta imaće WiMAX mrežu operatora Clearwire koji uz 2 tipa 4G smartfona nudi flat pakete, bez ograničenja količine podataka, za 45$ mesečno. AT&T planira LTE za polovinu sledeće godine.
Naravoučenije ove priče je ponuda pred (pravo) vreme kupovine i (ne)kompletnost ponude. Doziranje potrošnje, video streaming na kašičicu – ne vole operatori da im se arči mreža – je nepopularni deja vu. A i bolje je jake potrošače gigabajtova držati što dalje od mreže na početku, za svaki slučaj.
Kompletnost ponude podrazumeva svakako primamljive i atraktivne aparate i promotivne cene (jeftinije od postojećeg 3G). Pravovremenost ponude podrazumeva dobar tajming za prodaju. Ako ne prodate na vreme, izgubili ste. Džaba vam sve mašine ovog sveta, ako ljudi ne odrade na vreme i kako treba. Svetlo mora da se upali odmah, jer posle može biti kasno.
Verizonova LTE mreža radi na 700MHz i samim tim ima dobre uslove za dobar domet i dostupnost. Kao prva velika LTE mreža u SAD, za ozbiljnog konkurenta imaće WiMAX mrežu operatora Clearwire koji uz 2 tipa 4G smartfona nudi flat pakete, bez ograničenja količine podataka, za 45$ mesečno. AT&T planira LTE za polovinu sledeće godine.
Naravoučenije ove priče je ponuda pred (pravo) vreme kupovine i (ne)kompletnost ponude. Doziranje potrošnje, video streaming na kašičicu – ne vole operatori da im se arči mreža – je nepopularni deja vu. A i bolje je jake potrošače gigabajtova držati što dalje od mreže na početku, za svaki slučaj.
Kompletnost ponude podrazumeva svakako primamljive i atraktivne aparate i promotivne cene (jeftinije od postojećeg 3G). Pravovremenost ponude podrazumeva dobar tajming za prodaju. Ako ne prodate na vreme, izgubili ste. Džaba vam sve mašine ovog sveta, ako ljudi ne odrade na vreme i kako treba. Svetlo mora da se upali odmah, jer posle može biti kasno.
01 децембар 2010
Srbi vole Operu
Malo me iznenadila vest da je Srbija broj 1 u Evropi po rastu mobilnog interneta (najbrže se razvijamo, šta li?). Vest potiče od Telenora tj. Opere softver koja je objavila da korisnici u Srbiji dnevno otvaraju najviše web stranica koristeći Opera browser na Telenorovim telefonima. Otkud baš znaju koliko sajtova otvaraju, da ne pitam baš i koje sajtove otvaraju. Ako znaju prvo, znaju i drugo, a onda znaju i ko šta otvara. Google sigurno zna više i zna bolje. Oni osim search mašina imaju i Gmail i još ohoho. Mogu da objave npr. ko su najveći XXX manijaci. Kome je trebala ova priča?
Mobilni internet u Evropi je na kraju 2009. bio na nivou od jedva 5,2% penetracije. Svetli primeri su Austrija, Portugalija i Finska sa preko 15%. Stoga ne čudi što Finska već proba i LTE. U Portugaliji 3 najveća mobilna operatora nude brzine 21Mbps (konkurencija gura napred), u Austriji su slične brzine.
Glavna prepreka razvoju mobilnog broadbanda su male brzine i loša pokrivenost, a rekao bih i deljenje resursa. Glavni pokretač je rast prodaje smartphone telefona, a i USB „donglića“ za laptop i netbook računare. Retko koji od oparatora ne dozira količine podataka i ograničava mesečni protok na 2,3,5,10 GB. Može se reći da mobilni internet još uvek nije isplativ za mobilne operatore.
Korisnici inače više vole bežičnu nego žičnu konekciju, nekako pruža veći stepen slobode (za poneti). Interesantno će biti posmatrati kanibalizaciju ADSL servisa kad „proradi“ mobilni broadband. Biće sigurno, ali ne u tolikoj meri, ne svuda jednako i po istom modelu. Mislim da operatori koji su i fiksni i mobilni moraju da pažljivo odmere svoje broadband biznis modele za budućnost.
Zašto se u Srbiji još uvek dozira mobilni broadband? Tek na 3,6 Mbps, a relativno lasno (softverski upgrade) može da se podigne na 7,2 Mbps. Ne znam da li je neko ozbiljno planira HSPA+. Mreža se ipak mora pripremiti za to. VIP se još uvek drži rezervisano u 3G, Telenor skoro udario promotivnu prodaju, a Telekom startovao, pa malo utihnuo i posvetio se promociji M2M.
Čuo sa na Telforu da Orion priprema EV-DO rev.B (do 9 Mbps), to bi bilo konkurentno. Navijajmo da korisnici u Srbiji dobiju što više i što boljih mogućnosti.
Mobilni internet u Evropi je na kraju 2009. bio na nivou od jedva 5,2% penetracije. Svetli primeri su Austrija, Portugalija i Finska sa preko 15%. Stoga ne čudi što Finska već proba i LTE. U Portugaliji 3 najveća mobilna operatora nude brzine 21Mbps (konkurencija gura napred), u Austriji su slične brzine.
Glavna prepreka razvoju mobilnog broadbanda su male brzine i loša pokrivenost, a rekao bih i deljenje resursa. Glavni pokretač je rast prodaje smartphone telefona, a i USB „donglića“ za laptop i netbook računare. Retko koji od oparatora ne dozira količine podataka i ograničava mesečni protok na 2,3,5,10 GB. Može se reći da mobilni internet još uvek nije isplativ za mobilne operatore.
Korisnici inače više vole bežičnu nego žičnu konekciju, nekako pruža veći stepen slobode (za poneti). Interesantno će biti posmatrati kanibalizaciju ADSL servisa kad „proradi“ mobilni broadband. Biće sigurno, ali ne u tolikoj meri, ne svuda jednako i po istom modelu. Mislim da operatori koji su i fiksni i mobilni moraju da pažljivo odmere svoje broadband biznis modele za budućnost.
Zašto se u Srbiji još uvek dozira mobilni broadband? Tek na 3,6 Mbps, a relativno lasno (softverski upgrade) može da se podigne na 7,2 Mbps. Ne znam da li je neko ozbiljno planira HSPA+. Mreža se ipak mora pripremiti za to. VIP se još uvek drži rezervisano u 3G, Telenor skoro udario promotivnu prodaju, a Telekom startovao, pa malo utihnuo i posvetio se promociji M2M.
Čuo sa na Telforu da Orion priprema EV-DO rev.B (do 9 Mbps), to bi bilo konkurentno. Navijajmo da korisnici u Srbiji dobiju što više i što boljih mogućnosti.
Пријавите се на:
Постови (Atom)