05 октобар 2011

Uticaj FTTH na izbornu pobedu


Prema podacima FTTH koncila (FTTH Council) u Severnoj Americi ima preko 7,6 miliona FTTH pretplatnika, a preko 22 miliona domova ima mogućnost optičkog priključka (FTTH home passed). U odnosu na prošlu godinu, to je za 1,15 miliona pretplatnika više (18%) odnosno za 2 miliona (10%) više domaćinstava povezanih optikom. Uočite da tek svaki treći korisnik koristi priliku da iskoristi svoj optički priključak!

I ARPU FTTH pretplatnika je porastao sa prosečnih 136$ na 143$. Ova cena mi deluje gotovo nestvarno za naše prilike. Najveći porast broja korisnika beleže Kanada (5%) i Meksiko i Karipske zemlje (po 4%). U SAD je, kao što znate, kriza ;). Ipak, u ukupnoj broadband penetraciji u Severnoj Americi, FTTH učestvuje sa skromnih 5% (kablovska 45%, DSL 35%, wireless 12%). Negde sam pročitao da Meksiko ima interesantan FTTH model, moraću da istražim detaljnije, jer su poredivi sa nama.


U modi su diskusije oko uticaja broadbanda odnosno FTTH na rast GDP (bruto društvenog proizvoda), pa su tako u Americi izračunali da u gradovima gde je implementiran,  FTTH doprinosi otvaranju dodatnih 35 radnih mesta i prilivu novih 500.000$ prihoda lokalnom budžetu, na svakih 1000 povezanih domova. Istina je da je među FTTH korisnicima znatno povećan broj onih koji rade na daljinu tj. od kuće (telecommuting) i da su otvorena mnoga nova mala "kućna" preduzeća. To i jeste prava mogućnost i šansa koju pruža brz i kvalitetan Internet pristup.

Možda je ovo prilika i nova predizborna tema za domaće političare, jer prethodna reklama za nova radna mesta nije uspela. Ova bar deluje mnogo realnije, a i primamljivije: rad od kuće i da si budeš gazda na firmu, ih! Kamo lepe sreće da neko od političara pročita ovo i krene da agituje za širenje broadbanda u Srbiji! Radi pretraživača ponoviću ključnu reč "nova radna mesta". No, budimo realni, nije dovoljno uvesti FTTH i ostali broadband da bi se osvario opštenarodni napredak, makar i za 1-2% GDP kako obično navode.

04 октобар 2011

Bakar vredi


Bez obzira što se i tamo kradu bakarni kablovi, u Engleskoj i Nemačkoj veliki operatori BT i DT nastavljaju sa forsiranjem pružanja broadband usluga preko bakra. A DT i BT su u svojim zemljama isto što i Telekom Srbija u Srbiji. Nemci su precizno izračunali da im za povezivanjem svakog nemačkog domaćinstva optičkim vlaknom treba negde oko 80 mlrd € i da bi im se investicija vratila za nekih 10 do 25 godina, kako gde. BT svoju broadband budućnost vidi kao 20% BB korisnika preko optike, a 80% preko bakra. Radije grade FTTC (do kabineta) nego FTTH (do kuće). Sa VDSL2 uz tehniku vektorizacije (otklanjanja šuma i preslušavanja) po bakru se već može dostići i celih 100 Mbps, a i rastojanja za pristojne brzine i full servis su znatno veća. 

Šta će ljudi, imaju veliku bakarnu mrežu, nije baš za baciti, može i da se proda štošta od kapaciteta (unbundling), a sve što donosi novac u ova krizna vremena – valja itekako. Dakle, veliki operatori nemaju razloga da se stide bakarne mreže, iako se alternativni operatori hvališu modernim fiber pristupom. Kad ste novi na tržištu i kad imate greenfield investiciju, naravno da ćete graditi FTTB/FTTH i da nećete graditi novu bakarnu mrežu. To ne znači da su ovi stariji operatori zaostali u tehnologiji i razmišljanju, jer svrha i cilj je zadovoljiti korisnika i pružiti mu adekvatan servis za koji on hoće da plati.

Uostalom, veliki operatori, a među njima i domaći Telekom, pored fiksne imaju i mobilnu, pa mogu malo i da kombinuju broadband. Ne sme se ipak zaboraviti da se 80% mobilne komunikacije obavlja indoor odnosno iz kuće i kancelarije i da je kombinovanje mobilnog BB pristupa sa fiksnim, glavni izazov velikih operatora. Fiksna nije rekla poslednju reč (i neće) – ponovo podsećam one koji su je prerano i pogrešno otpisivali. Slično važi i za bakarnu mrežu, osim ako neko ne misli da je previše bogat ili previše bahat. Nije važno da li je mačka crna ili bela, važno je da lovi miševe. Oprostite, dragi korisnici (i ja među vama), na ovoj metafori, ali u pitanju su dobre mačke. Možete da ih menjate, mogu da vas iznerviraju, ali ne i da vas smažu, a to najvažnije! Da smo živi i zdravi!

21 септембар 2011

5 giga grehova



Marketing menadžeri obično kažu: “O konkurenciji sve najbolje!” Slušaoci znaju da je to, realno, samo maska i veštačka uglađenost. Ne morate obavezno da mislite loše, ali sve najbolje je baš preterano. I netačno 100%.
Cisco je “skinuo rukavice”, prekršio taj običaj i otvorio sajt na kome “opanjkava” (južnjački glagol) svog  takmaca Juniper Networks. Opleli su i na Cisco-blogu. Pravi im negativni marketing i optužuje ih da varaju svoje korisnike dajući neka preterana tj. lažna obećanja. Neki bi rekli da je ipak svaka reklama – reklama ili da se za dobrim konjem prašina diže.  Verovatno ima nešto u tome što im baš Juniper smeta, pa su rešili da korisnicima i kupcima networking opreme ”otvore oči”.
U Juniperu se mnogo ne obaziru na optužbe, kažu da se Cisco opet malo “pogubio”, a da oni rade u skladu sa željama i potrebama korisnika.
Da ne bude po onoj našoj “Dok se dvoje svađaju...”, jer Kinezi ćute i rade, a AlcaLu pokazuje ozbiljnost i sve više se nameće i u IP networking oblasti. Ne znam da li je u nekoj oblasti bilo nešto slično ovome, ali mene je malo iznenadio način.

19 септембар 2011

Šta je potrebno za razvoj FTTH/B kod nas?


Ako prolazite nekim novobeogradskim ulicama videćete male useke u asfaltu na trotoarima. To su tragovi mikrorova u koji se polažu optički kablovi, uglavnom za FTTH/B potrebe (FTTH/B, eng. - optika do kuće/do zgrade). Čuo sam da to radi privatna kompanija, verovatno sa potrebnim odobrenjima gradskih organa. Kome, za šta i kako je namenjena ova infrastruktura, saznaće se pre ili kasnije. Stvari se pokreću i verovatno će se uskoro pojaviti i neki alternativni telco operatori koji će posredstvom nekih FTTx tehnologija nuditi telekomunikacione usluge korisnicima. Ok, to je dobro za razvoj srpskih telekomunikacija, a evo šta je, po meni, neophodno za razvoj FTTH/B tehnologija kod nas (a možda i šire):

•         Konkurentnost na tržištu
•         Zahtevi/ potreba za većim bitskim protocima
•         Kontinuirane investicije operatora
•         Podrška države (regulative) i lokalnih vlasti (ne obavezno finansijska)
•         Razvoj ICT kao nacionalni cilj  

Dodajte još nešto ako mislite da treba, ali u oskudici mnogo čega sa ove liste dobro je doći optikom što bliže korisniku, a onda će se rešenje nekako naći i biće i koristi za sve. Bez te "šire" koristi, džaba vam posao!

Šansa za mobilni broadband


Koji faktori su najbitniji za razvoj mobilnog broadbanda u nekoj zemlji?

ARPU kod fiksnog broadbanda (ARPU, eng. – prosečan prihod po korisniku): što je veći, bolje je za razvoj mobilnog broadbanda. Ukazuje na broadband razvijeno tržište i na korisnike koji znaju šta je broadband, troše ga i ne mogu bez njega. Da bi ga imali uvek i svuda, rešenje je mobilni broadband!

GDP (BDP) po glavi stanovnika: što veći, to bolje. Bogatija i razvijenija zemlja - ljudi mogu da troše više na ICT.

Najava implementacije LTE: u zemljama gde se očekuje puštanje LTE tehnologije, može se očekivati i rast mobilnog broadbanda koji je imanentan LTE tehnologiji.

Pokrivenost stanovništva fiksnim broadbandom: što veća raspoloživost fiksnog broadbanda, manje ima prostora za rast  mobilnog broadbanda. Tamo gde nema fiksnog broadbanda, mobilni broadband je spas i premija za korisnike. Za naše uslove, ovo je možda najbitniji faktor. Slično kao za kablovsku TV i IPTV – manje su šanse za uspeh IPTV-a u gradovima gde su već odavno razvijene mreže kablovskih operatora, a ograničavajući faktor u manjim sredinama može biti jedino cena. Dakle, atraktivna cena i ekskluzivnost je apsolutno dobitna kombinacija.

ARPU kod mobilnog broadbanda: ako se danas manje troši na mobilni broadband nema razloga za brigu. Ima šanse da se atraktivnijom ponudom i boljom pokrivenošću (boljim kvalitetom mreže) troši sve više i više. Visok ARPU mobilnog broadbanda u današnje vreme često ukazuje na ograničen broj (dobro platežnih) korisnika, visoke cene, ograničenu konkurenciju, a samim tim ne obećava proširenje baze novih korisnika.

Penetracija mobilnog broadbanda u razvijenim i bogatim ekonomijama kreće se oko 20%, dok je u zemljama u razvoju reda jednocifrenih procenata.

Iz priloženog se lako može zaključiti kakve su šanse za razvoj mobilnog broadbanda u Srbiji. Može ga biti više i biće ga sigurno više, ali hoće li i koliko biti isplativ, veliko je pitanje. Telenor i VIP imaju jasan cilj i strategiju, napadaju Telekom i u sferi mobilnog i u sferi fiksnog broadbanda. Operatori koji «furaju» i mobilni i fiksni broadband moraju da preispitaju svoj strateški put, jer nije naivno i mora se biti pametan. Kolač u Srbiji nije više tako veliki.