29 јануар 2012

Da imam - ko što nemam


Krajem 2011. godine Nemačka je imala oko milion domaćinstava koje imaju FTTH priključak tj. mogućnost da budu FTTH pretplatnici. U isto vreme broj FTTH/B pretplatnika iznosio je 166.000 ili 0,4% svih nemačkih domaćinstava. U gradovima ili reonima gde postoji FTTH/B mreža, samo jedno od 6 domaćinstava (17%) se odlučuje da postane FTTH/B pretplatnik. Razlozi mogu biti različiti: nedovoljna informisanost korisnika o prednostima FTTH veze, postojeće ugovorne obaveze na ili do 24 meseci, dovoljnost postojeće broadband veze, zadovoljstvo postojećom cenom za ono što se ima itd. Uostalom, ima li danas servisa za koji je baš neophodna optika do kuće? Pisao sam na tu temu i ranije.

Verizon se u SAD odlučio da više forsira mobilni broadband i LTE, a malo zapostavi svoj FiOS projekat optike do kuće. To znači da su priliku za bolju zaradu videli u mobilnom broadbandu. Naravno, sve ovo ne znači da manji operatori recimo ne mogu naći računicu za dobru zaradu uz niže troškove u FTTH/B projektima. Svako pravi svoju strategiju, neko bi da brže povrati uloženo, drugi ima vremena da sačeka, razlikuju se i mali i veliki operatori...

Gde se generalno greši u razmišljanju kada su tehnologije pristupa u pitanju? Korisnici žele i traže veće brzine protoka odnosno pristupa, ali ne žele uvek i obavezno da za to plate više nego što već plaćaju! Kad im ja ponudim više i bolje, platiće oni više i uzeće bolje! Neće! Osim ako nemaju  izbora. 

18 јануар 2012

Uzmi sve što ti broadband pruža

Studija koju su, tokom nekih 24 sata na uzorku od 1,1 miliona pretplatnika evropskih mobilnih operatora, uradili istraživači kuće Arieso pokazala je da 1% pretplatnika troši 50% downlink data saobraćaja, a 10% korisnika troši 90% saobraćaja.  Slična studija 2010 . godine pokazala je da 3% pretplatnika troši 40% saobraćaja, dok 2011. godine 3% pretplatnika troši 70% saobraćaja, čime se dokazuje da jaki korisnici troše sve više i više. Reklo bi se da to prelazi u svojevrsnu alavost na podatke ;). Takođe se može zaključiti da porastu saobraćaja ne doprinose toliko novi korisnici, već "starosedeoci", oni koji su otkrili sve blagodeti Interneta.


Među “najjačih” 1% mobilnih korisnika, njih 64% koriste laptop, 35% smartfon, a 3% tablet računare. Studija pokazuje da su konzumenti vrlo statični, podatke troše uglavnom sa jednog mesta ili sa par jasno određenih lokacija (posao, kafić i sl.). Ova činjenica je pogodna za operatore jer mogu lako i jednostavno da offload-uju ovaj saobraćaj (koji prave jaki korisnici). U ovom slučaju mali problem je praktično dupliranje kapaciteta mreže zbog malog broja “zahtevnih” korisnika. Ali takav je život.

Drugi pristup bi bio ograničavanje pristupa korisniku, smanjenje brzine pristupa ili skuplje tarifiranje posle potrošene (prekoračene) izvesne količine podataka. No, represivne mere nikad ne daju dobar rezultat na duži rok. Znači mora se ozbiljno razmisliti o uvođenju malih ćelija (mikro, piko, femto) u mreže mobilnih operatora. Kod mobilnog broadbanda, pokrivenost kao kategorija ne znači mnogo i nije cilj sam po sebi.

Pomenuti podaci o konzumiranju podataka su dobar pokazatelj prirode data saobraćaja, koji je često "plahovit, nagao i nasrtljiv". Usled toga, data saobraćaj i ponašanje broadband korisnika se jednostavno mora pratiti, a samim tim i regulisati dinamika potrebnog bandwith-a. I tako do daljnjeg.

17 јануар 2012

Milka

Deutsche Telecom (DT) je sklopio sporazum sa Telefonicom O2 da za potrebe Telefonicine UMTS/LTE mreže u Nemačkoj optikom poveže njihovih 2000 tačaka koncentracije (POP) u narednih nekoliko godina! Jednostavnije rečeno, Telefonica će koristiti mrežu DT-a, neće morati da gradi sopstvenu i moći će da se potpuno posveti uslugama za svoje korisnike. Korist će imati i država Nemačka, jer će ovaj “dil” itekako doprineti bržem razvoju bundes broadbanda. Suvišno je ovde pominjati efekat konkurencije i povećane ponude za korisnike. Ima li sumnje da će DT zaraditi od iznajmljivanja linija? Uostalom, to je siguran dugoročni godišnji prihod. Eto, tako razmišljaju oni koji gledaju malo šire. Ako niste razumeli, ono u naslovu je njihova komšijska krava.

Ugrožavaju lidera


Telenor je uhvatio korak na dobrom putu:

"Na kraju trećeg tromesečja 2011. godine zabeležen je dvocifreni rast prihoda i imaćemo dvocifreni rast na nivou cele ove godine. To znači da se po ukupnim prihodima približavamo Mobilnoj telefoniji Srbije", kazao je prvi čovek norveškog Telenora u Srbiji.



Postoje dva načina da povećate prihod: povećanje broja korisnika i povećanje prosečnog prihoda po korisniku (ARPU). Telenor je očigledno uspeo da na oba polja napravi pomak iako je na zasićenom mobilnom tržištu, kakvo je srpsko, veoma teško zadobiti nove korisnike. To je rezultat fokusiranosti Telenora na svoj core biznis, to se delimično vidi i po njihovom odnosu prema fiksnoj licenci koju imaju. Nema srljanja i nema rasipanja para i energije. Zna se kako se radi posao u telekomunikacijama, nije to izmislio Telenor, nisu ni drugi.
Ne sumnjam da je gospodin Jonsen odgovoran menadžer i da ovo što je rekao ima težinu. Možda će, a trebalo bi, da za ostale konkurente ovo bude izazov. Možda i opomena. Zvono. O čemu se radi?



Novi Sad i optičko sutra


Grad Novi Sad je odlučio da potraži partnera spremnog da uloži oko 50 miliona € (opa!!) u izgradnju FTTB/H mreže za oko 147.000 novosadskih domaćinstava. Grad bi bio tj. postao vlasnik mreže, a tokom 25-godišnjeg partnerstva, investitoru koji će biti izabran na tenderu bio bi garantovan „ubrzan“ povraćaj investicije, a nakon toga podela prihoda. Ponuda na prvi pogled zvuči primamljivo, a Grad o svojim interesima svakako razmišlja odlično. Ukoliko se ova ideja uspešno realizuje, građani Novog Sada imaće nemerljive koristi i pogodnosti. 


Procenjujem da potencijalni investitor treba da bude neki servis-provajder. Taj će po izgradnji FTTB/H mreže morati oko korisnika da se rve i sa trenutnim ponuđačima usluga (Telekom, kablovski operatori), koji imaju svoju infrastrukturu. Diferencijacija je pristup optikom, ali usluge moraju biti ponuđene sa primamljivom cenom da bi se nečemu mogli i nadati. Bez obzira na međunarodni karakter najavljenog tendera, tipujem na zainteresovanost već postojećih igrača na srpskom tržištu, pre svih Telenora i SBB-a, možda čak i Orion. Ili neka „koalicija“. Možda neko ko već ima neki telekomunikacioni biznis u Vojvodini? Telekom bi, ulaskom u partnerstvo, bio prinuđen da „duplira“ svoje mrežne kapacitete i, lično procenjujem, od celog aranžmana bi veće „štete“ imala konkurencija nego što bi se dugoročno ovajdio Telekom. Sa druge strane, treba biti realan, jer ukoliko Grad uđe u aranžman sa nekim investitorom, za sve ostale provajdere proširenja postojeće mreže će verovatno postati praktično nemoguća (dozvole za kopanje, saglasnosti razne vrste).

Ovo je već eksploatisana ideja po mnogim evropskim gradovima. Kad su alternativni provajderi u pitanju, ovo je dobra šansa da neko ozbiljno utrči na jedno solidno metro tržište. I pored svega, dobro treba pripremiti projekat i razmotriti i analizirati sve okolnosti, sve uslove i biznis u svetlu najavljenog ortakluka u podeli prihoda.