20 децембар 2012

Femto nadmašile makro


Na osnovu poslednjih analiza kuće Informa Telecom & Media, u novembru ove godine broj malih ćelija (mikro, piko, femto) u mobilnim mrežama u svetu nadmašio je broj makro baznih stanica. Malih ćelija ima malo više od 6 miliona, a makro ćelija malo manje od 6 miliona. Među malim ćelijama dominiraju rezidencijalne femto ćelije (preko 80%) i sudeći prema trendu, one same će iduće godine nadmašiti broj makro baznih stanica. Da podsetimo, femto ćelije su male kućne bazne stanice koje za povezivanje na mrežu koriste fiksnu broadband vezu. Ukupno 45 mobilnih operatora u svetu koristi male ćelije u mreži, a među njima je 9 od top 10 operatora koji imaju najveći prihod. Kao neizbežne za primenu, male ćelije u svojim mrežama vidi 98% mobilnih operatora u svetu. Sa druge strane, prema istraživačima Infonetics-a, broj outdoor malih ćelija (mikro, piko – bez femto i WiFi hotspotova) će se u periodu 2012-2016. godine uvećati i do 100 puta!

Mobilna mreža očigledno doživljava svoju dramatičnu transformaciju. Nameće se kao ideja i SCaaS (Small Cell as a Service), pri čemu “treća lica” mogu izgraditi mrežu (malih ćelija) koju će koristiti mobilni operatori. Kada sam početkom ove godine napisao članak u Connectu o femto ćelijama, pitali smo domaće mobilne operatore za mišljenje o primeni istih. Jedan od operatora se netaktično izjasnio protiv (po sistemu “nama to ne treba”), ali živi bili, pa videli! Šteta ako se nastavi sa lakonskim zaključcima! Kompleksnost primene LTE tehnologije je neizbežno vezana za male ćelije i heterogene mreže. Ništa više neće biti isto i samo je promena trajna!

18 децембар 2012

Komentatori na pr(a)vom mestu


Jednu prepisku iz komentara na prethodni članak prebacujemo ovde na glavnu scenu. Ja se trudim da istinski  poštujem moje komentatore, jer mislim da im znači da povremeno svrate i na ove stranice. To i meni znači i daje neki smisao mom trudu da održavam ovaj blog.  Za ljude dobre volje uvek ću imati dobru volju da podelim svoja saznanja i razmišljanja na neke teme, bez obzira na materijalnu i bezosećajnu prirodu našeg okruženja.  Sledi komentar mog čitaoca, a moji komentari i odgovori u ovoj interaktivnoj formi teksta su obojeni (plavo).

Od svih prednosti koje LTE tehnologija pruza, jedna me posebno uzbudjuje. Mogucnost da konacno svako cose Srbije dobije brzi internet. LTE nije baš velikodušna po zalaženju u svako ćoše. To uveliko zavisi od frekvencije na kojoj radi. Zato svi mobilni operatori sanjaju 800 MHz tj. opseg digitalne dividende. Nemci su, da podsetim, dali 800 MHz operatorima koji su se obavezali da prvo pokriju ruralna područja. Kakva je situacija u Evropi sa broadbandom u ruralnim područjima čitajte u sledećem PCPressu.
Zbog pojedinih ogranicenja koje 3G tehnologija ima, ona nikada nije izasla dalje iz vecih gradova u Srbiji (i svetu). Po meni je 3G od samog starta bio osudjen na propast, i kao sto vidimo niko, ni posle 10 godina i nekoliko reinkarnacija, ne ludi za 3G mrezom, vise ga koriste kao nuzno i preskupo zlo. Tačno je da  3G nije ispunila očekivanja i da je neverovatno neefikasna tehnologija. Baveći se malo energetskom efikasnošću imao sam priliku da se “naučno” u to uverim. Pitajte operatore za kolike (male) pare su kupili opremu za 3G i mnoge stvari će vam biti jasnije posle toga. 4G ima predispozicije da bude naslednik 2G mreze (u bukvalnom smislu da kada dodje vreme da se 2G mreza iskljuci kao pre neku godinu NMT mobtelova analogna (makar i 2035-te godine), 4G je ta koja ce definitivno biti sposobna da je zameni), sto se nikada nije moglo ocekivati od 3G. LTE ima malo “problema” sa prenosom govora, koji je najtraženija i najpouzdanija usluga. Tu je i sinhronizacija i IP priroda LTE-a, kao “problematične” teme. Ne smemo zaboraviti da korisnici ipak traže pouzdanost usluge, iznad svega. Moje mišljenje je da će GSM još dugo (bar još 10 godina) biti u paraleli sa LTE za prenos govora.
Kada cujem od nekih komentatora - pa mi jos nemamo svuda ni 3G, a hocemo 4G shvatim koliko neki ljudi mase sustinu - da ce 4G jednog dana postojati tamo gde 3G nikada nece moci. Slažem se da ljudi maše suštinu, pre svega zato što su površni. Ne mora svuda da bude 3G, da bi posle gradili 4G, čak je to bespotrebno i skupo. No, mislim da je to svima jasno.
Elem, posto vidim da si u LTE materiji, mislim da je najbolje tebe da pitam. Hvala na poverenju, dobro je da čovek zna da je njegov rad i mišljenje nekome nešto znači. Da mi nije bloga, ko zna šta bih sve pomislio... Mada, znam ja da me i kod ovih što sebe zovu “prijatelji” mnogi čitaju, ali me zaobilaze u širokom luku ;). Po tvojoj nekoj proceni:

-Koliko ce vremena biti potrebno (od trenutka kada se steknu sve potrebne dozvole, frekvencije, volja, kriticna zastupljenost LTE uredjaja, dakle od trenutka - ljudi, danas je taj dan - pocinjemo da kopamo) da optika stigne do svake bazne stanice u srbiji i da svaka bazna stanica u srbiji bude dopunjena sa LTE (800mhz) antenama (naravno uz postojanje i GSM mreze paralelno)?
Nadam se da me razumes sta te pitam. Sa kopanjem odnosno povezivanjem BS optikom se odmah može početi, ko ima para. Sa druge strane i bežični sistemi prenosa su sve spremniji i sposobniji za prenos podatkovnog saobraćaja, ali i tu je problem taksi za korišćenje frekvencija (koji nije nerešiv i neizvestan, pisao sam već o tome). Trenutno u svetu prevladava stav da treba kombinovati optičku i bežičnu mrežu za povezivanje BS-ca. Ja mislim da je to dobro iz više razloga, koje ovde ne bih elaborirao. Operator koji ima 3G/HSPA+ mrežu će relativno brzo moći da implementira LTE. Zavisno od frekvencije uslediće veće ili manje “peglanje” pokrivenosti i kvaliteta mreže. Ne zaboravite da je koncept komunikacije čvorova u LTE mreži drugačiji nego kod 3G i 2G! O tome se takođe mora voditi računa.
Zanima me dakle iz tehnickog, a ne iz ekonomsko-administrativnog ugla i politicke volje. Ekonomski ugao je važniji od tehničkog! Administrativni je - potreban uslov, bez njega je sve prazna priča.
Licno mogu da tvrdim da ce do 2025. godine sigurno svaka gsm antena biti dopunjena sa lte antenom, ali da li je to realno ocekivati i pre? Po mom mišljenju, realno je u Srbiji očekivati pre, do 2020. godine.

Da li je to uopste vizija nasih operatera. Eto recimo to sam hteo da cujem. Ne znam šta je vizija naših operatora. Ja vidim ko radi smisleno i mogu da pretpostavim da ima neku viziju. Majke firme srpskog Telenora i VIP-a već imaju LTE u matičnim zemljama, samim tim i know how za budućnost. Problem Srbije je nizak ARPU, samim tim i neisplativost ulaganja. Tako da, lično mislim, svima odgovara što trenutno nema raspoloživih frekvencija za LTE. Zajedničko korišćenje infrastrukture svima će olakšati posao, pisao sam i tome ranije.

Da li je realno ocekivati da se LTE frekvencije na 2600mhz recimo dobije u 2014. i da recimo za godinu-godinu ipo dana svaka mesta sa 3G-om dobiju i LTE, a 2015.-te kada se zavrsi digitalizacija i oslobodi deo spektra oko 800mhz, telenor dobije ideju da svaku baznu stanicu u srbiji dopuni sa LTE-om... I ceo posao zavrsi za 2-3 godine. Tipa da 2018. svako selo do koga je dopirao bilo kakav GSM signal, tada bude imalo brz internet. Ja takođe navijam da svako selo (koje ostane živo do tada) u Srbiji dobije brzi Internet (protiv sam koncepta da svi seljaci dođu u PKB, da bi lakše dobili brzi Internet). Navijam da RATEL 800 MHz za LTE nameni, po nemačkom modelu, isključivo za ruralno pokrivanje. Znam da tu za operatore nema velike zarade, ali Srbija treba da opstane. Sumnjam da će raspodele frekvencija za LTE u Srbiji biti pre 2014. godine, ali treba razmisliti i o refarmingu spektra na 1800 MHz (skoro tri puta je jeftinija LTE mreža na 1800 od one na 2600 MHz). Opet LTE nije LTE bez širine kanala od 20MHz, tako da i toga  treba biti svestan. Elem, od frekvencijskog opsega će sve zavisiti. Po meni, LTE na 2600 MHz neće ispuniti (velika) očekivanja.

Nadam se da razumes sta te pitam - dakle u odgovoru mi baci akcenat na tehnicku izvodjivost, a politicka volja, izdavanje dozvola za frekvencije i kopanje, u kakvoj zemlji zivimo ima da se promeni jos 10 puta do tada, a dozvole za kopanje ce dobiti kada se zavrsi koridor 10. Nadam se da sam razumeo šta si pitao i da ćeš biti zadovoljan odgovorima i komentarima. Imam utisak, nemoj mi zameriti, da malo precenjuješ značaj kopanja odnosno polaganja optike. Tehnička izvodljivost za LTE može postati realnija ukoliko se, zbog društvenog interesa, operatorima “učini” na plaćanju taksi za korišćenje frekvencija (niže takse) za RR uređaje. Optika do 50% lokacija BS nije nerealna, naprotiv, a pametno je i da operatori podele trošak gde god je moguće, pa da se kvalitetom usluge “tepaju” za korisnike.
                                                              
Ovo je neuobičajena forma teksta na ovom blogu i kao takva je baš bila neophodna. Hvala Levu na provokaciji! Možda još neko dobije inspiraciju.

12 децембар 2012

Realno o LTE


Telenor Srbija je u septembru osvežio svoj menadžment, a moja topla preporuka je intervju njihove nove tehničke direktorke objavljen u decembarskom PC Pressu (kakav bi ja kolumnista bio ako ne reklamiram časopis za koji pišem).

Odmereno, stručno, bez euforije tipa “najbolji smo”, utemeljeno, iskustveno, nenametljivo, svesno, suvislo i smisleno. Gospođa ili gospođica Inge apsolutno vlada problematikom i materijom. Rekla je, između ostalog: Morate i znati šta radite i imati know how.  ...Novo vreme traži razmišljanje na novi način.  Ja sam osetio pravo zadovoljstvo, ali i poštovanje prema kolegenici posle čitanja njenog veoma sadržajnog iskaza. Telenor je doveo u Srbiju pravog  i iskusnog znalca, verovatno ne bez razloga. Uči se od najboljih, iskoristite svaku priliku da “ukradete” neku pametnu misao! Trebaće vam možda! Tako se i ja tešim ;).

LTE pre DWDM


U nastavku restukturiranja svojih redova, Nokia Siemens Networks (NSN) odlučila je da proda svoj optički biznis i proizvodnju. Kupac je privatna investitorska kompanija iz Los Anđelesa Marlin Equity Partners, koja upravlja ukupnim investicionim kapitalom od oko 1 mlrd $. NSN će se u budućnosti fokusirati na mobilni broadband (MBB) i LTE, pre svega na tržištima gde se MBB isplati (Koreja, Japan, SAD). Marlin će od NSN-ovog odeljka za optičku mrežu napraviti nezavisnu kompaniju sa sedištem u Minhenu, a zadržaće za sada postojeće direktore i svo osoblje. NSN, eto, polako rasprodaje sve ono po čemu je kod nas bio poznat, ali bolje i to nego da doživi sudbinu nekada moćnog Nortela.

Stvar je možda iznenađujuća naročito u Srbiji jer je ovde NSN imala prilično udela u SDH/OTN/DWDM sistemima prenosa. Ali konkurentnost NSN-a je u poslednje vreme bila sve lošija (na ovom tržištu prednjače ALU, Huawei, Ciena, ZTE) i logično je bilo da se pronađe neko održivo rešenje. Najavljeno partnerstvo NSN sa Juniperom nije izgleda dalo rezultat, što ne znači da sutra npr. Juniper neće kupiti optičku firmu od Marlina. Nekom ozbiljnom će svakako trebati optički mrežni segment ponude, a investicioni fondovi uglavnom ne zadržavaju dugoročno kompanije koje konsoliduju. Elem, sada na globalnom tržištu postoje samo dva kompletna (wired/wireless) igrača u telekomunikacijama – Huawei i Alcatel-Lucent.

Šta je naravoučenije – veoma je teško baviti se svim i svačim i biti poslovno uspešan na svim poljima. Manje kompanije lakše podnose snažan konkurentski pritisak, fleksibilnije su i brže u reakcijama. Lakše ih je i finansijski pratiti. Naravno da će nova kompanija zadržati dosadašnje klijente, a verovatno će ih i bolje tretirati (ne znači da je do sada tretman bio loš!). NSN je već u prethodnom kvartalu napravila prodor na mobilnom LTE tržištu gde je izbila na drugo mesto, iza Ericssona, a ispred ALU i Huaweia. Njihov novi guru, gospodin Suri zaista pokazuje veliku preduzimljivost i inventivnost, ima ideju ide ka svojoj viziji. Voleo bih da vidim nekog takvog i ovde kod nas, u srpskim telekomunikacijama. Trebaju nam ljudi sa vizijom.

09 децембар 2012

Srpska telekomunikaciona Đekna


Posle primene u mobilnoj, prenosivost broja (NP) trebalo je da zaživi i u fiksnoj telefoniji, kao jedna od fundamentalnih stavki u liberalizaciji tržišta. Ali, primena NP u fiksnoj  odložena je do daljnjeg.
Domaći regulator tržišta telekomunikacija nije ni trepnuo kad je saopštio šta je saopštio – nije kad je rečeno, a ka'će ne znamo!  Da li je ovo uloga regulatora, a reklo bi se da je sami tako doživljavaju? Ovi koji su zainteresovani za primenu Number portability mogu samo da kažu "Hvala što ste nam rekli". Telekom ovde nije ništa kriv. Što bi žurili? A da je komplikovano – mora da bude kad se dozvolilo da bude komplikovano. 

Da napišem i o nedavnom jadikovanju nadležnog državnog činovnika o verovatnom kašnjenju u digitalizaciji TV signala odnosno o verovatnom neispunjenju roka za digitalizaciju. Veliki broj domaćinstava u tom slučaju ostaje bez TV signala, a zašto je posle 6 godina urađeno svega 15% posla, može li da se zna? Ne kažem da je on, mladi čovek državni sekretar, kriv za to, ali smem da pitam – šta se generalno čini da se preuzeti posao uradi i da rokovi ne budu probijeni? U domaćim telekomunikacijama je probijanje rokova postala, izgleda, praksa, kasnimo u svemu, a zašto je to tako i mora li da bude tako? Da se zapitamo, možda, ko se (sve) bavi našom strukom i gde smo mi u toj priči?