17 април 2013

Ratel rezimirao srpsku telekomunikacionu 2012-u


RATEL je predstavio preliminarne rezultate analize tržišta telekomunikacija u Srbiji za 2012. godinu. Ukupan prihod se održava na nivoima slično kao prethodnih godina (oko 1,5 mlrd €), kao i učešće u BDP (oko 5,5%). Reklo bi se da je sektor telekomunikacija stabilan i da se održava uprkos krizi. Drugo tumačenje moglo bi da bude da je sektor u nekom zasićenju i da impuls za dalji razvoj može da mu da samo razvoj srpske privrede!

Ja lično sam bliži ovom drugom (mom) tumačenju. Zašto? Broj ADSL pretplatnika je povećan tek za nekih 36.000!?  Ima ih oko 660.000, što je, malo sam iznenađen, oko 50% više od broja kablovskih BB pretplatnika. Neko je opasno zakazao, da li da kažem ko? Drugo iznenađenje je skroman priraštaj  mobilnih BB pretplatnika za „jedva“ oko 41.000 tokom 2012. godine, ima ih ukupno oko 292.000.
Primetan je porast broja postpejd korisnika za 11% na godišnjem nivou (ima ih 3,73 miliona), ali i pad broja pripejd korisnika za 21%, kao posledica primene pravila da se kao pretplatnik računa samo onaj ko je bio aktivan u poslednja 3 meseca. Uglavnom, ko do sada nije primenjivao to pravilo, sam je sebe obmanjivao. Značajan porast postpejd pretpatnika sigurno je usko povezan za prodaju smartfon aparata uz pakete, a sigurno je među njima i značajan broj „konvertita“ iz pripejda u postpejd. Broj 3G pretplatnika je oko 3,66 miliona, štagod taj podatak značio. Pretpostavljam broj 3G prodatih aparata. 

U distribuciji medijskih sadržaja, kablovski operatori imaju 73% tržišnog udela, IPTV 12% i DTH 15%. Od IPTV usluge sam očekivao više (mada, ovaj podatak mi je malo problematičan). DTH provajderi beleže odličan rezultat. Mislim da penetraciju usluga distribucije TV signala treba računati u odnosu na broj domaćinstava, neka ovo bude moja sugestija kolegama u Ratelu.

Ono što je u načelu iznenađujuće je što Internet učestvuje sa samo 10% prihoda u sektoru telekomunikacija. To je, po meni, malo i sa jedne strane pokazuje veliki potencijal Internet tržišta, a sa druge malu tražnju za Internet servisima, što nije u skladu sa svetskim trendom. Mala tražnja (mali prihod) nikako nije u skladu sa objavljenim podatkom o penetraciji Interneta (69,3%). Možda je metodologija problematična, uglavnom ja neku logiku u ovome ne vidim. Neću ni da podsećam na relativno skup Internet u Srbiji, što bi sa penetracijom od 70% sigurno rezultiralo većim prihodom.

Fiksna telefonija beleži značajan pad prihoda, sa 446 miliona € u 2011-oj na 373 mil € u 2012-oj. Čiji je to gubitak – lako je pretpostaviti. Mobilna je održala prihod u evrima, ostaje da vidimo raspodelu po operatorima.

Posle ove prezentacije Ratela, lako mi je bilo da zaključim gde je zatajilo i procurilo, nažalost. Uz to, srpske telekomunikacije se drže uprkos krizi, ali telekomunikacije nisu krojene same za sebe. Napred se neće moći i bolje rezultate ne treba očekivati ako Srbija ne krene napred, ako se privreda ne probudi! Detaljnije ćemo o svemu kad kompletna analiza bude objavljena.

06 април 2013

IPTV do stotke u 2013.


Prema istraživanjima kuće Piramid Research, krajem 2012. godine bilo je oko 84,5 miliona IPTV pretplatnika u svetu. Očekuje se da će magična brojka od 100 miliona biti nadmašena tokom ove godine. Predviđa se da će 2017. godine u svetu biti oko 180 miliona IPTV pretplatnika (ptp). Broj IPTV ptp u svetu je u periodu 2008-2012 rastao godišnje po stopi od 40%. Tri velike zemlje dominiraju sa ukupnom bazom od 53% ukupnog broja IPTV ptp, a to su Kina, SAD i Francuska (svaka ima preko 10 miliona ptp).  Penetracija IPTV varira po regionima, najveća je u zapadnoj Evropi i Severnoj Americi, 14.4% i 8,8%, respektivno. IPTV ima 9,3% učešća na globalnom tržištu pay-TV pretplatnika. Očekuje se da taj procenat učešća poraste do 2017. godine na 16%.

Prema poslednje objavljenim podacima RATEL-a, slična je i penetracija IPTV-a u Srbiji. Sa ICT-ifikacijom Kine, sve svetske statistike postaće praktično neupotrebljive tj. moraće Kinu posebno da prikazuju u odnosu na ostatak sveta da bi neki prikaz imao smisla. Sami zaključite da li je IPTV ozbiljna pretnja kablovskoj TV, a još kad dođe era digitalne TV sa mogućnostima efikasnog prenosa TV signala kroz etar...

02 април 2013

Telco sektor na nizbrdici


Akcije najvećih evropskih operatora su doživele fijasko u poslednjem kvartalu protekle, 2012. godine. Pad indexa iznosi 9,6%, čime se poslednji kvartal (Q4) deklarisao kao najgori u protekloj godini. Naime, u Q1 je zabeležen pad indexa od 3,2%, u Q2 pad od 4,5%, onda neznetan rast indexa od 0,8% u Q3 i na kraju godine drastičan pad.

Najbolje performanse u Q4 imao je Swisscom, rast indexa 4,4%. Šta je to što je ohrabrilo kupce akcija Swisscom-a? U oktobru su smanjili broj zaposlenih za 400, u decembru su startovali sa 4G mrežom i najavili ulaganja u mobilni broadband od 1,3 mlrd € u naredne 3 godine. Jedini još od 12 velikih evropskih operatora koji je zabeležio nekakav rast na berzi u Q4 je Telenor, rast 0,4%.
Najgore je prošao holandski KPN, pad indexa u Q4 od 37,5%! Akcije Telekoma Italia i Vodafona su pale za po 12%,  France Telecoma (Orange-a) za 11%, a Deutsche Telecoma za 10%.
I pored snažnog iskoraka u 4G/LTE tehnologiju i američki telekom sektor je pao u Q4 za 6,3%, dok je azijski istovremeno zabeležio rast od 2%.

Činjenica je da se u ova krizna vremena telekom sektor nekako drži, ali velike zarade izgleda više nema. Oni koji su ulagali, dokupljivali, otkupljivali akcije, sada su malo u problemu. Model poslovanja se mora menjati. Da li je ovo upravo doba za one koji preuzimaju rizik i kupuju kad je jeftinije, tek namerno ili slučajno opet je počela priča oko prodaje i domaćeg Telekoma. Rusi ili Karlos Slim, koji je jednom nogom već u austrijskom Telekomu? Vremena su se promenila, okolnosti su se promenile, a mnogo toga što je trebalo da se promeni – nije se promenilo! Izvesno je da ništa nije izvesno i tako vam je to u Srbiji, a i šire.

Na zapadu ništa novo


Mobilni data saobraćaj u zapadnoj Evropi porastao je tokom 2012. godine za 39% i trenutno broji 3,077 exabajtova (izvor: ABI Research). Oko 50% mobilnih pretplatnika je u nekom od paketa za mobilni Internet. 3G saobraćaj čini 64% ukupnog saobraćaja. Istraživači kažu da prosečan prihod po pretplatniku (ARPU) konstantno opada, a primetan je i procentualno jednocifreni pad SMS saobraćaja. Govorni saobraćaj se održava, čak u pojedinim kvartalima beleži blagi rast. To vam je otprilike situacija na očito mobilno zasićenom zapadu.

Gde je "cunami" mobilnog data saobraćaja? Da li će WiFi pristup „upropastiti“ mobilne operatore (o tome ćete prvo čitati u Connect-u, a potom i ovde na blogu)? Da li LTE donosi pomak u zaradi? Ko je rekao da fiksna mreža završava svoju karijeru? Ko je formalizovao i relativizirao govornu uslugu kad je govor nešto po čemu se čovek razlikuje od životinja? Pitanja ima još. Mislite svojom glavom!

17 март 2013

Budućnost komunikacija


Na nedavno završenom tradicionalnom svetskom kongresu mobilnih komunikacija u Barseloni (MWC 2013), jedna od centralnih događaja bila je sesija “The Future of Communications” na kojoj je jedan od govornika bio DT CEO her Obermann. Dopalo mi se ono što je govorio, mislim da je vredno pažnje. 

Naveo je najveće probleme sa kojima se operatori susreću danas: regulativa, visoka cena spektra za 4G i OTT provajderi (biće članak uskoro na blogu, OTT- Over The Top, video preko Interneta). Operatori investiraju u mrežu, a OTT provajderi koriste istu (džabe) i profitiraju?! Pomenuo je novu generaciju WiFi (802.11ac, tzv. Giga WiFi) kao veoma moćnu tehnologiju koja otvara nove mogućnosti. Po njemu, diferencijaciju na polju servisa mogu , pre svega, doneti m-payments (plaćanje preko mobilnog) i bezbednost. Kaže, operatori će morati da menjaju stare navike. Najveći izazov, po Obermmanu je “uraditi više sa manje” (do more with less) – slažem se, uvek ima prostora za povećanje efikasnosti! Za telekom-operatore važno je da grade korporativnu kulturu koja podrazumeva otvorenost za saradnju, partnerstvo i zajedničko korišćenje resursa (sharing). Kaže da nacionalne kompanije imaju posebnu odgovornost za impementaciju novih tehnologija i inovativnost usluga. I za kraj sam ostavio ključni citat: "Telcos must be smart, open and innovative. Networks must be integrated, efficient and customized.” 

Suština, znanje i vizija u par rečenica. Strategija u malom. Ja sam npr. posebno “osetljiv” na moto “uraditi više sa manje” na kome sam “ugasio” karijeru – ali i dalje držim da je takav pristup ispravan. Negde ipak važi “potrošiti što više” i ako se ne prilagodite sistemu vrednosti, postaćete smetnja. Po drugom pitanju, mobilne mreže budućnosti će biti sve složenije, jer treba ispratiti kvalitet pokrivenosti i rast data saobraćaja i teško će operatori samostalno uspeti da zadovolje pomenute parametre. Rešenje bi se svakako moglo potražiti u deljenju infrastrukture (tj. deljenju troškova), bez obzira na izvesne manjkavosti tog modela. Složene i neefikasne mreže su omča oko vrata operatora i, pored nepredvidivih i ćudljivih korisnika, problem koji svakako valja izbeći. 

Zaključak koji se može izvući: telco operatori u Evropi i svetu se drastično menjaju, ništa više nije kao pre, naročito ne kao pre 5 ili 10 godina. Razmišlja se drugačije, radi se drugačije i sve je mnogo dinamičnije! Ja imam utisak, neka mi bude oprošteno, da mi počinjemo ozbiljno da zaostajemo za svetom u segmentu poslovanja, iako tehnološki idemo "u korak". Ukrupnjavanje scene biće prvi znak da se neko setio. Možda dinosaurusi nisu ni postojali, ali veliki operatori itekako postoje i moraju se prilagođavati i napredovati "iznutra". Nije to lako, ali se mora.

Dodatak: Rene Obermman će do kraja tekuće godine biti na čelu DT, a onda prelazi u holandsku kompaniju “Ziggo“ koja je kablovski tripleplay operator sa oko 3 miliona pretplatnika. Kada u Srbiji dočekamo tako nešto, da direktor jednog operatora pređe na adekvatnu poziciju u drugom operatoru smatraću da smo kao struka uspeli i da smo kao država na dobrom putu. Taj direktor će, u najmanjem, zaslužiti tekst na ovom blogu. Ne sumnjam da ću imati o čemu da pišem i da će od nekog takvog imati šta da se čuje.