25 јун 2014

Tako blizu i tako daleko



Telekom Austria ima jasnu strategiju ponude tzv. Quad-play usluga (fiksna, mobilna, Internet, TV) na tržištima na kojima posluje. Posle Austrije, Bugarske i Hrvatske, na red je došla i Makedonija. Sasvim sam siguran da će na red u budućnosti doći i Srbija, po istoj matrici.

Telekom Austia je objavio da kupuje makedonskog digitalnog kablovskog Triple-play operatora Blizoo Macedonia, čiji je trenutni vlasnik švedski investicioni fond EQT. Telekom Austria u Makedoniji, preko svog brenda VIP, već nudi mobilne usluge. VIP je drugi najveći mobilni operator u Makedoniji, sa tržišnim udelom od 28% i oko 630.000 pretplatnika. Blizoo u Makedoniji drži 14% tržišta fiksnog broadbanda i 17% kablovskog TV tržišta, ostvaruje godišnji prihod od oko 10 miliona €, ima oko 63.000 korisnika od kojih su i 47.000 broadband pretplatnici (isti operator radi i u Bugarskoj i tamo prihoduje  oko 46 miliona €). Cena koja je plaćena za ovu transakciju nije obelodanjena, ali po mom mišljenju negde je između 20-25 miliona €. Usudio sam se da procenim, videćemo koliko sam bio blizu za Blizoo.

Šta se iz ovoga svega može naučiti (lekcija je na ovom blogu kao i uvek - džabe!): ova kupovina je „pismeni“ trend koji je već prisutan u Evropi (pisao sam o tome) i koji će se nastaviti. Investicioni fondovi rade svoj posao, operatori opet svoj! Mobilni operatori sa svojim servisima mogu da se održe jedino „u braku“ sa fiksnim uslugama (čast izuzecima!). Drugo, mali biznis, kakav je za EQT verovatno posao sa Blizoo u Makedoniji, funkcioniše sve više po principu „veća dara nego mera“. Drugim rečima, postaje opterećenje. O ovome bi mogao ozbiljno da razmisli i neki, možda čak i domaći, veliki operator sa svojim nekim biznisima. Kad bi tamo neko nešto čitao odnosno ozbiljno razmišljao...

Konsolidacija i fokus je, dakle, osnovna stvar u današnjim telekomunikacijama! To je razlog zašto su neutemeljena odnosno proizvoljna pisanija o DT-u kao nekakvom favoritu Vlade Srbije za kupovinu domaćeg Telekoma. Po mom mišljenju, od toga nema ništa jer je DT kompanija koja je ima ozbiljnu i utemeljenu strategiju poslovanja na sve zahtevnijem i konkurentnijem tržištu. Da bi se shvatilo na šta mislim, mora se malo poznavati aktuelno poslovanje, politika i delovanje DT-a na tržištima gde su prisutni, a to je ipak preširoka tema za ovaj blog. Prema mom skromnom poznavanju telekomunikacionih dešavanja i strategija telco-operatora u Evropi, ne vidim da Telekom Srbija može biti predmet interesovanja nemačkog telekoma - DT, verovatno nažalost. Uostalom, nije bio ni pre 3 godine, to je fakat. Žao mi je ako sam za neke ostao nedorečen, no može biti i da ne budem u pravu. Ovo je ipak samo blog za lična naklapanja. Možete ovo shvatiti i kao temu za razmišljanje – da li jeste ili nije, zašto jeste, a zašto nije itd. Ja svakako mislim da je najbolje da Telekom Srbija bude preuzet od strane nekog moćnog, ozbiljnog telco operatora (ako već tako mora, a može se probati i drugačije kad bi se htelo ili smelo).

20 јун 2014

Kad porastem biću MJ (RAGEKIPU)



Skupština RSrbije je usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama (Sl.glasnik RS 62/14) čijim usvajanjem se završava jedno poglavlje u telekomunikacionom životu Srbije. Ovim zakonom ozvaničeno je ujedinjenje Agencije za elektronske komunikacije i Agencije za poštanske usluge. Štednja, što i nije tako loše za poreske obveznike! Meni se nekako čini kao da je “vaskrsao” nekadašnji PTT, ali pritom ništa loše ne mislim. Pozdravljam štednju i ukrupnjavanje na državnim jaslama, ali mi ovo nekako izgleda retro. Ne zamerite, to je lični utisak! Samo po sebi, ujedinjenje agencija ne mora da bude loše, a pogotovo ne mora da utiče na efikasnost i bolji rad – naprotiv!

Dosadašnji RATEL, prvobitno Republička Agencija za TELekomunikacije (odakle voljena  i prijemčiva skraćenica RATEL), a potom moderno Republička agencija za elektronske komunikacije, promenila je naziv u Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge. Mislim da je nekako bezveze da ostane ista skraćenica RATEL, iako ona baš lepo zvuči. Nova agencija bi trebalo da se “zove” RAGEKIPU. Ako je ovo nekakvo kumstvo – ja ga prihvatam!

E sad, verujem da je objedinjenje funkcija opterećujuće i uznemirujuće za neki plodotvoran umni rad, ali, evo, do dana današnjeg, 20. juna 2014. na sajtu RATEL-a nema izveštaja – pregleda tržišta telekomunikacija za 2013. godinu, koja je davno, davno završena. Neverovatno je da taj izveštaj do polovine godine ne može da bude spreman i objavljen! Prošle godine je bio objavljen polovinom maja, što je takođe kasno! Šta se čeka? Da li je nekoga u RATEL-u sramota zbog toga? Ako nije, trebalo bi da bude, zaista! To je jedan od najvažnijih poslova RATEL-a, to zanima javnost i nas koji se bavimo telekomunikacijama! Šta bi radili da, kao neke susedne agencije, na svaka 3 meseca treba da objavljuju izveštaje? Ja sam nekako uvek razmišljao i sad govorim mladim kolegama po struci i studentima-budućim kolegama po struci, šta je ideal i šta znači uspeti u oblasti telekomunikacija: Kad porastem biću Milan Janković! Sad znate, ono u naslovu nije Michael Jackson, ni Michael Jordan. Čovek je zaista moj uzor, sasvim sigurno nedostižan, ali svejedno, treba imati veliki cilj u životu! Divim mu se kako uspeva!

26 мај 2014

Bezbednost u Cloudu



Koncept Cloud computinga nudi velike mogućnosti uštede na IT troškovima, ali poslovanje u cloudu nosi i određene rizike.  Ti bezbednosni rizici mogu biti znatno manji ukoliko za sebe nađete prava cloud rešenja i brigu o tome poverite dokazanim IT stručnjacima.

Sve veći broj preduzeća u svetu danas poseduje i koristi cloud baziranu infrastrukturu – virtuelne resurse koji se kao  servis obezbeđuju preko Interneta. Postoje tri osnovna tipa cloud okruženja: privatni, javni i hibridni cloud. Tri osnovna modela servisa u svakom od cloud okruženja su: Infrastruktura kao servis (IaaS), Platforma kao servis (PaaS) i Softver kao servis (SaaS). Svaki od ova tri modela ima različiti uticaj na primenu bezbednosti u cloudu i nijedna mera nije univerzalno primenjiva na sva tri modela. Svaka kombinacija cloud servisa nosi poseban set rizika i zahteva posebne mere zaštite. 

22 мај 2014

Ah, ta komercijala!



“Najveći izazov prilikom implementacije LTE tehnologije nije u tehničkom delu, nego u komercijalnom.”, rekao je mladi, očigledno načitan i elokventan menadžer, odgovoran za planiranje mreže i servisa u Telekomu Srbija u svom intervjuu povodom predstojeće svetske LTE konferencije. Obrazloženje je posve racionalno a poznato među operatorima koji su uveli LTE: velike investicije u LTE se teško vraćaju sa postojećim cenama i onim što se može naplatiti od LTE pretplatnika za ono što se nudi preko današnjeg LTE-a. Menadžer tvrdi da se stvar može izvući adekvatnom marketinškom kampanjom za privlačenje LTE pretplatnika. Šta li će biti ako neko neko u Telekomu ovo proumači kao “uveli bi tehničari LTE dok rekneš keks, al’ ovi iz marketinga ne mož’ da prodaju ni L od njega”. Šalim se, naravno, ali pakovanje paketa je i marketinška i dizajnerska (zajednička) stvar.   

Prebrojivo mnogo



ITU, međunarodna agencija za telekomunikacije, objavila izveštaj o stanju na globalnom tržištu broadband usluga. Prema tom izveštaju, do kraja godine u svetu će biti oko 2,3 mlrd mobilnih broadband (MBB) pretplatnika. Od tog broja, 55% pretplatnika je u tzv. zemljama u razvoju, iako je penetracia MBB u zemljama u razvoju 4 puta manja nego u razvijenim zemljama (84%:21%). Evropa će imati najveću penetraciju MBB, oko 64%, a slede Amerike sa ukupno 59%, zemlje zajednice nezavisnih država (CIS tj. ex-SSSR) sa 49%, Arapske zemlje sa 25%, Azija-Pacifik regija sa 23% i Afrika sa 19%. Globalna penetracija MBB će bit, dakle, oko 32%.

Globalna penetracija fiksnog broadbanda dosegnuće do kraja godine tek do 10%. Na Evropu opada oko 25% BB pretplatnika, a najviše ih je u Aziji 44% globane cifre. Penetracija fiksnog broadbanda najveća je u Evropi, oko 30%, dok je u Amerikama oko 17%.

Broj fiksnih telefonskih pretplatnika u svetu konstantno opada. U prethodnih 5 godina, broj fiksnih telefonskih pretplatnika u svetu smanjio se za oko 100 miliona. Nasuprot fiksnim, broj mobilnih pretplatnika i dalje raste, mada je sve bliže zasićenju, a do kraja godine dostići će cifru od 7 mlrd pretplatnika. Među njima je više od polovine iz zemalja Azija-Pacifik regiona, a čak 78% ukupnog broja mobilnih pretplatnika potiče iz zemalja u razvoju.

Internet će do kraja 2014. godine koristiti 3 mlrd ljudi širom planete, a od tog broja dve trećine će ih biti iz zemalja u razvoju. Sa druge strane, 90% ljudi koji ne koriste Internet potiče iz zemalja u razvoju. Penetracija Internet pretplatnika globalno će iznositi oko 40%, u zemljama u razvoju 32%, a u razvijenim 78%. U Africi npr. penetracija Internet korisnika iznosiće 20%, a tek svako deseto domaćinstvo ima pristup Internetu. U Evropi, penetracija Internet korisnika biće 75%, u Amerikama oko 65%, a Azija će u ukupnom broju Internet korisnika u svetu učestvovati sa 45%.

To su vam brojke, ako neko to voli. Ja nekako mislim: bez brojeva – ništa! Zato su inženjeri i ostali “matematičari” potrebni ovom svetu, a naročito ovoj zemlji. Pozitivno je što ljudi u svetu na razne načine komuniciraju, informišu se, povezuju se... Valjda to stimuliše i ekonomski rast i zaposlenost. Možda i mi dočekamo...