25 октобар 2009

Bez stranca nema udarca

Neko je naljutio Jovana R.
"Bez velikog operatora iz inostranstva, nećemo brzo uspeti da postignemo cilj koji smo zacrtali raspisivanjem postupka za dodelu licence, kaže Jovan Radunović (izvor svih citata sajt B92).
Predsednik Upravnog odbora Republičke agencije za telekomunikacije najave da su domaće kompanije zainteresovane za učešće na tenderu za fiksnu telefoniju ne ocenjuje kao pozitivne."


Da li se to predsednik UO RATEL-a kaje zbog raspisivanja tendera ili je shvatio da velikog igrača koga pominje i priželjkuje neće biti, nego će na jednom od najvažnijih tendera u istoriji srpskih telekomunikacija učestvovati samo domaća "boranija"?. Da li priziva odlaganje tendera? Zbog koga ili zbog čega? Šta reći za ovakvu vrstu izjašnjavanja nekoga ko bi po defaultu trebalo da bude neutralan u celoj ovoj priči?

"On je najavio da će licenca za fiksni telefon moći da se dodeli krajem krajem januara ili početkom februara, dok bi deo građana već u 2010. mogao da dobija paket usluga."
Nije cilj da građani dobiju paket usluga. Paket usluga je samo marketinški trik kojim operatori čuvaju lojalnost svojih korisnika. Bez dobre cene i odgovarajućeg kvaliteta usluga, možete da upakujete šta god hoćete. Korisnici znaju da razlikuju pakovanja.

Profesor plaši lokalne pretendente na licencu i kaže "Operator će sigurno imati obavezu nacionalne pokrivenosti...", ali licenca za fiksnu nije obaveza, već mogućnost da se deluje na celoj teritoriji Srbije, naravno najpre tamo gde će povraćaj investicija biti najbrži. Novi operator ne plaća za licencu radi obaveze, već radi otvaranja mogućnosti za biznis od koga će izvesnu korist svakako imati i konzumenti usluga, kako novog, tako i starog operatora.

Još malo podsećanja građana da malo plaćaju telefonske usluge:
"Novog operatora u fiksnoj telefoniji ne uvodimo da bi doneo niže cene telefoniranja, već zbog investicija u sektoru telekomunikacija..."

"On napominje da će novom operateru biti dat izbor da svoju mrežu gradi polaganjem optičkih kablova ili da koristi bežični pristup, ali će mu biti omogućeno i da koristi mrežu Telekoma uz plaćanje zakupa po tržišnim cenama. "
Evolucija od troškovnog ka tržišnom principu!

"Radunović kaže da izgradnju mreže do sada niko nije sprečavao, ali da su se operatori uglavnom odlučivali da koriste postojeću infrastrukturu."
Ne mogu da verujem da je čovek ovo rekao. Daj Bože, što reče onomad naš drug Sloba, da je novinar opet preterao.

"Zato nam je potreban investitor koji će da gradi, i to optičku mrežu. Tehnološki je to rešivo za male pare. Sada su usvojene i izmene Zakona o planiranju i izgradnji koje pojednostavljuju izgradnju infrastrukture, jer je potrebno manje dozvola, manje kopanja, manje papirologije... "
"Jedan manji internet provajder provukao je svoju optičku mrežu u delu Novog Beograda. Ako je ta firma našla interes da gradi sopstvenu mrežu, naći će i novi operater."

Sou, kad može SI... tj. ako je on našao računicu, naći će bilo ko - i ja isto mislim. I provuk’o optiku... svoju...na NBG, u blokovima...i niko ga nije sprečavao, al’ on izgleda hteo posle i da koristi... e, neka ste ga, profesore, raskrinkali i dokazali da se i ranije moglo da radi ko je hteo, a dušmani hoće tender, hoće licencu, hoće otvoreno tržište!? E, i treba RATEL da ih odere posle. Za atest, za projektnu dokumentaciju, za tehnički pregled, za upotrebnu, za LIOS, za godišnji izveštaj, za sve što može, jer upravo ćemo da vidimo kol’ko će da zarađuju kao legalisti.

"Postoje brojni korisnici u Srbiji koji su spremni da plate 20-25 evra za paket usluga i za takvu cenu paketa operatoru se isplati da gradi optičku mrežu. Naša analiza je pokazala da bi investicije, potrebne za pokrivanje 1,5 miliona korisnika, mogle da se vrate već za pet godina. Sa cenom paketa od 20 evra i, recimo, milion korisnika, mesečni prihodi novog operatora bili bi 20 miliona evra, a ulaganja bi zahtevala petinu te sume", ocenjuje Radunović."

Ko kaže da teorija i praksa ne mogu ruku pod ruku! Kad je već profesor sve ovako “nacrt’o”, pitam se šta ga sprečava da uđe u ovaj biznis i “namlati lovu? Nagovestio je da Telekom mož’ da ostane skoro bez milion svojih korisnika (!), al’ dobiće nadoknadu za korišćenje infrastrukture po tržišnim uslovima ;). Izgleda sve se zna i sve je poznato, a narod se zamajava ko će, šta će i kako će. Neko je izgleda ozbiljno naljutio profesora kad je rešio da ovako prozbori. Ima li 31.12.2011.godine i novi ZEK neke veze sa ovim? Šta mislite Vi koji (čim ovo čitate, znači da) nešto mislite?
Da li sve ovo znači: ako nam se ne dopada onaj ko ponudi najviše, a uz to je (daleko bilo) i domaća firma... Ali samo staloženo, pa niko vas ni do sada nije sprečavao...

16 октобар 2009

Fiks(na) iz 1 u 2

Ministarka MTID izjavila da su Telenor i SBB već pokazali interesovanje za drugog fiksnog operatora. DT neće licencu, ali hoće srpski Telekom. VIP nije zaintersovan za fiksnu telefoniju. Ministarka je odigrala kao pravi prodavac! Mlađina škola. Sad čekamo da se uhvate ribice, velike i male.

Dakle - SBB se već ranije obraćao RATEL-u povodom licence za fiksnu, prirodno je da su želeli da skockaju svoj TriplePlay paket. Stoga nije iznenađenje da će biti učesnik u trci za drugog operatora. Iznenađenje za mene je što su ih ljudi u komentarima u Blicu i na sajtu B92 toliko isplj...iskritikovali da je to neverovatno.
Telenor ima razvijenu, NG orijentisanu mrežu u Srbiji, a u očekivanju ozbiljnijeg mobilnog broadbanda (LTE) možda ne bi bilo loše da uđu malo i u FWA (fiksno-bežični pristup) i pokupe Telekomu neke fiksne pretplatnike. Ostaje im kao “problem” ponuda video sadržaja, ali ima nekoliko kablovskih operatora koji bi lako mogli da postanu “plen”. Videćemo šta će menadžment Telenora da osmisli kao strategiju.
VIP još uvek nije dovoljno razvio sopstvenu backbone mrežu da bi još agresivnije krenuo sa (iz Hrvatske) poznatim modelom osvajanja prosečnih, a naročito mladih, korisnika. Znači imaju ljudi druge probleme i druga posla da bi se sad upuštali i u fiksnu telefoniju. Fokusirati se na svoju priču možda i nije loša taktika, a i njihov tata Mobilkom skuplja snagu za bosanski Telekom.

Znate onu narodnu “Dok se dvoje svađaju, treći koristi” ili onu drugu “Povika na vuka, a lisica meso jede”. E, ja tipujem na taj scenario i na igrača iz senke Telekom Slovenije. Možda i na neke Ruse, Arape, Kineze... Ima tamo ozbiljnih firmi koje samo vrebaju zgodnu priliku da se infiltriraju na Balkan. Ali ne moram baš sve moje strateške analize da iznosim ovde. Just follow the money! Uostalom, videćemo kakve će uslove da razreže RATEL i koliko će rešeto da spremi. Ako očekujete da mečka (konačno) zaigra pred nečijim vratima, znajte i da nije mečku rešetom plašiti.

P.S.: Hoćete kladionicu - koliko će se taj drugi otvoriti za licencu?

Gladni štrajkačima ne veruju

Današnja akcija „Štrajkom glađu protiv gladi“ je LICEMERNA!

Štrajk glađu je nejekstremnija mera protesta protiv nečega, kojom štrajkač pokazuje da je ispunjenje njegovih uslova i njegove „pravde“ vredno i dostojno samog njegovog života. Ne postoji štrajk glađu na određeno vreme. Glađu se štrajkuje do ispunjenja uslova. Uslov i „pravda“ organizatora akcije je da se javnosti skrene pažnja na činjenicu da u Srbiji više od pola miliona ljudi svakodnevno gladuje. Do sutra će svi, recimo, shvatiti da je ta činjenica surova istina i ispuniti uslov za prekid štrajka. I šta posle? Hoće li se nešto promeniti? Mi ćemo se sutra najesti i za danas, a oni koji nemaju hleba neće ga ni sutra imati.

Bolje je bilo da svako kupi bar veknu hleba i odnese u narodnu kuhinju ili da bogate firme koje pozivaju na pridruživanje akciji daju prilog za otvaranje novih narodnih kuhinja.

Gladni će poverovati sitima da će danas da se uzdrže od hrane. Bar jedan dan bićemo isti i biće komunizam. Možda je bolje bilo da i oni bar danas mogu da jedu kao mi, kao ljudi. Žao mi je zbog ovog mi i oni, ali neću da budem licemer jer nismo isto. Oni to bolje znaju i osećaju.

Moći ćemo sutra da im kažemo: „Znamo kako vam je, juče smo i mi štrajkovali glađu.“ Ali oni ne štrajkuju, to je njihova svakodnevnica, nažalost.. Ni oni koji danas zbog akcije neće jesti ne štrajkuju. Budite ono što jeste, pomozite kad možete i kome možete, ne budite licemeri!

13 октобар 2009

Ko da više, sam u fiksnu upada

Do kraja godine izabraće se novi operator fiksne telefonije. Drugi i samo jedan. Jel’ sad korisnici treba da skaču od sreće? Izabran je poznati i već ranije u slučaju Mobtel 063 primenjeni model tendera (patentirao ga Mlađa).
Dakle, budući treći treba da moli Boga da se drugi ne isprsi previše. Ili možda trećeg neće ni biti, ko to zna u ovom trenutku? A možda i zna, samo neće reć'.

Dolazak konkurencije trebalo bi da podstakne dosadašnjeg monopolistu "Telekom" da i sam unapredi kvalitet svojih usluga, kaže ministarka.To neće smanjiti cene usluga koje su i sada niske, kaže ministarka Matić za B92, ali bi trebalo da znatno podigne kvalitet usluga koje će, za isti novac biti ponuđene građanima.

Ministarka ponovo, kao onomad i njene kolege iz Ratela, presuđuje u stvarima za koje nije nadležna: konstatuje da su cene niske i da ih, dakle, ne treba smanjivati, ali treba podići kvalitet. Šta će ministarka sa tim kvalitetom? Kvalitet je briga ponuđača usluga. Konkurencija treba da podstakne Telekom – nije valjda da ‘oće i da ništa drugo Telekomu neće pomoći?

"Cilj je da se korisnicima ponudi objedinjeni paket usluga, kako ne bi morali da plaćaju više različitih računa za internet, mobilni telefon ili kablovsku televiziju", rekla je Matićeva.

E, ovo će izvući korisnike iz bede! To što će plaćati jedinstven račun zvuči utešno i obećavajuće!

Odgovarajući na kritike iz struke da je pre dovođenja drugog operatera trebalo rešiti pitanje privatizacije “Telekoma” jer će gubitak monopolskog položaja i dolazak konkurencije verovatno umanjiti vrednost te kompanije, ministarka Matić kaže da očekuje suprotno i da će “Telekom” biti prinuđen da se i sam modernizuje.

Liberalizacija će sigurno umanjiti vrednost kompanije, jer bi svaki kupac vrlo voleo da uz Telekom kupi i monopol. Daleko bilo! A to da će Telekom biti prinuđen da se modernizuje – ko je do sada to sprečavao i u čijoj je nadležnosti bila i sada je modernizacija Telekoma?

"To je konkurencija koja će omogućiti veće ulaganje u fiksnu telefoniju koja je kod nas zanemarena. Ne treba zaboraviti da je sigurno više od 150.000 naših građana tražilo da dobije priključak, ali nije bilo mogućnosti za to. Imamo i na desetine hiljada dvojnika, čak i u centru Beograda, što je u svetu dana nepoznat pojam", kaže Matićeva.

Nisam uopšte siguran da je fiksna telefonija kod nas zanemarena. Ako je zanemarena, ko je kriv za to? Lako se mogu pronaći podaci o priličnim ulaganjima Telekoma u fiksnu telefoniju. Drugo, neće niko ozbiljan da se zaleti ovde da uvodi telefone.

Jedna od najvećih besmislica koja se može čuti i pročitati u nekim komentarima jeste da se konkurencija uvodi da bi se obezvredio Telekom radi lakše prodaje. Da li neko misli da je u ovoj zemlji nekome problem da proda Telekom ako taj neko to hoće i ako, jeli, vlast bude u pitanju? Da li neko misli da konkurencija obavezno obezvređuje nešto što je radnička klasa (ko bi drugi?) svojim mukotrpnim radom uspostavila? Pa ovde se godinama sve moguće (a naročito sistem vrednosti)upropaštava i obezvređuje bez ikakve konkurencije i ne vidim da se narod nešto mnogo ”uzbuđava” zbog toga.

Odavno jedna vest iz ove oblasti nije izazvala toliko komentara i to mi je baš drago da vidim. Svi su se naložili na vest koja je tek iskra u procesu liberalizacije telekomunikacionog tržišta. Daleko smo mi još od konkurentnosti, jer konkurentnost je proces koji ima svoj tok. Dva operatora neće doneti ništa novo. Ni tri. Zašto se ne omoguć da svako ko hoće i ispunjava određene minimalne uslove može da se bavi pružanjem telekomuniakcionih usluga? Zašto ne dozvole npr. network neightboorghood pružaoce usluga? Da li nadležni uopšte žele da se telekomunikacije razviju i da se narod informatički obrazuje? Razvoj telekomunikacija je jedan veoma ozbiljan i studiozan posao.

P.S.: Bez obzira na moje kritike i komentare, ministarka Matić i njena ekipa zaslužuju pohvale za sve ono novo i pozitivno što su doneli u srpskim telekomunikacijama. Ostaće upamćeno da su za njenog mandata doneti važni zakoni i odluke i da je liberalizovano tržište telekomunikacija. Mogli su i drugi ranije to da urade, ali nisu. Nadam se da će moji komentari doprineti da ministarka usavrši i svoje argumente za sve ono što MTID radi u korist i za dobrobit ICT u Srbiji. Zaista nema smisla pravdati uvođenje konkurencije na onakav način.

P.S.2: Valjda neće biti bacanja hejta zbog ovog što sam napisao. Očekuje nas i javna rasprava o novom ZEK, biće interesantno.

09 октобар 2009

Drugi rođendan ovog bloga

Doživeh i drugu godinu pisanja na blogu!

Da li da budem ponosan na to? Jesam, svakako! Ovo je moj takoreći hobi, dopunska neprofitna delatnost koja traži energiju i angažovanje, upornost i istrajnost.

Napisao do sada 150 postova za 11000 posetilaca, nije hrđavo.
Šta o mom pisanju misle oni koji ovo ponekad i pročitaju? Šta bi voleli da više komentarišem? O čemu da pišem?
I još mnogo toga bih voleo da znam, ali avaj, ko će čitaoce na komentarisanje nagovoriti? Komentari su uvek (bili) moja najveća inspiracija. Poklonite mi neki za ovaj drugi rođendan.

Informatička (ne)pismenost

Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku U Srbiji 46,8% domaćinstava poseduje računar tj. 6% više nego prošle godine; 36,7% domaćinstava ima Internet priključak, što je samo 2,6% više nego prošle godine. ADSL populacija čini 40% svih Internet priključaka, a kablovski internet 23%. Interent svakodnevno koristi oko 20% građana Srbije ili 1.450.000, dok preko 2 miliona ljudi gotovo svakodnevno koristi računar. Ali čak 44,7% lica nikada nije koristilo računar. Sve je izraženiji informatički jaz između gradova i sela.

Sporo napredujemo. Ovih 44-45% apstinenata ili otvoreno rečeno informatički nepismenih građana je cifra koja će vrlo teško značajno da se smanji. Informatička pismenost naročito mora da se podupre tamo gde se Internet najslabije razvija - u selima. Možda na sledećim izborima neko ponudi ovo kao deo svog političkog programa. Komesari ne za politički , već za informatički rad! To treba da bude Srbija budućnosti.

05 октобар 2009

Hoće li biti snega u aprilu 2012. ?

Do prelaska cele Srbije na digitalnu televiziju “puf-preko noći” dana 4. aprila 2012. ostalo je još malo vremena. Ministarka našeg MTID kaže da će država SAMO za 300.000 domaćinstava (!) da obezbedi set-top-box-ove dok će ostatak od oko 2,3 miliona srpskih domaćinstava morati sam da ih kupi, kako ministarka pretpostavlja po ceni od 20-50 €, će da vidimo kol’ko će košta. Kuj neće da da 50€, mora da si kupi nov televizor. To što taki televizori sa taj DVB-T2 tjuner, što reče Milojica, možda neće da mogu da se kupe u naše prodavnice – ministarka prećuta.

Uglavnom, država mora da pronađe 50 miliona € na ovu oskudaciju da bi narod mogao da gleda dnevnik i posle 4. aprila 2012. godine. Očekuje se formiranje javnog preduzeća Emisiona tehnika koje će javno da prenosi sve i svačije TV programe bez "kockica" i bez zamrzavanja i seckanja. Valjda za to novo JP treba ovih preostalih 30-35 miliona € koje pominje ministarka.

Ovo sve napred izrečeno, a pogotovo kupovina STB je problem naroda. Država nema para, a i da ima - odakle joj! Ono što je meni bitno iz cele priče je da u forsiranu digitalizaciju ne idemo svojevoljno nego zato što moramo zbog našeg okruženja. Sve susedne zemlje u to doba ili čak ranije prelaze na digitalno emitovanje TV signala. Da se mi pitamo, verovatno bi zadržali staru TV tehniku bar kol’ko i sve ostalo što zadržavamo. Ali mora se, ako hoćemo da pola zemlje ne ostane bez omiljenih emisija i TV dnevnika, naravno. E, da je sreće da i druge stvari koje čekaju na rešavanje u ovoj zemlji možemo i moramo ovako “na silu” da rešimo. Ne znam zašto sam sačekao 6. oktobar da ovo napišem.
A šta sa onima koji 5. aprila 2012. budu videli samo sneg na malim ekranima svojih TV prijemnika – čekaće Đenku da im kaže da ponovo radi bioskop.