30 септембар 2008

12 networking pravila

Tvorac ovog dokumenta, nastalog još 1996. godine pod radnim nazivom RFC 1925, je izvesni gospodin Ross Callon, tada zaposlen kod čuvenog proizvođača mrežne opreme Bay Networks, koji od 1999. posluje u okviru danas čuvenog Nortel Networks. Moja malenkost je samo prevela na srpski i prilagodila ovaj jako koristan i poučan dokument. Pronašao sam ga nedavno među svojim "skidam sve i svašta" fajlovima. Kad pročitate, biće Vam jasno zašto sam želeo da ovo podelim sa svojim čitaocima.

Dokument je namenjen celoj Internet zajednici. Tema dokumenta su osnovna pravila za rad u mreži. Dokument ne sadrži nikakve Internet standarde i propise, mada svi standardi implicitno moraju slediti ova osnovna pravila. Može se distribuirati bez ikakvih ograničenja.

Pravila navedena u ovom dokumentu rezultat su napornog rada velikog broja ljudi u dužem vremenskom periodu, mada neki od tih ljudi nisu imali istinsku nameru da daju doprinos u definisanju ovih pravila. Pravila se mogu primeniti globalno, ne samo na rad u mreži, već i na bilo koji posao u inženjeringu ili održavanju.

OSNOVNA PRAVILA ZA RAD U MREŽI

(1) Mora da radi.

(2) Nezavisno od uloženog napora i prioriteta, ne možete povećati brzinu svetlosti.

(2a) (zaključak) Beba se rađa tek posle 9 meseci, bez obzira koliko ste naporno radili na tome. Pokušati da se nešto „na silu“ ubrza, može samo usporiti ili pokvariti ceo proces. Neke stvari jednostavno imaju svoje trajanje.

(3) Ako uložite dovoljno napora, možete čak naterati i svinje da lete, sasvim lepo. Međutim, pitanje je da li je to treba raditi. Biće teško odrediti sa sigurnošću gde će se one prizemljiti i koliko je bezbedno sedeti dole ispod dok one lete.

(4) Neke stvari u životu ne možete potpuno oceniti ni razumeti dok ih sami ne iskusite. Neke stvari u networking-u neće potpuno razumeti neko ko nikad nije sklapao komercijalne uređaje za mrežu ili radio na održavanju mreže.

(5) Uvek je moguće za više pojedinačnih problema naći jedinstveno, kompleksno i međuzavisno rešenje. U većini slučajeva to je loša ideja.

(6) Lakše je problem prebaciti na drugog ili ga zataškati, nego ga rešiti.

(6a) (zaključak) Uvek se može malo «odigrati na kvarno».

(7) Za sve i uvek postoji neki razlog.

(7a) (zaključak) Dobro, Brzo, Jeftino. Izaberite bilo koja dva (sva tri ne možete imati).

(8) Komplikovanije je nego što mislite.

(9) Bilo šta da vam treba, uvek vam treba više.

(9a) (zaključak) Svaki problem se rešava duže nego što se čini da bi trebalo.

(10) Ne postoji univerzalno rešenje (niti nešto što odgovora baš svima).

(11) Svaka stara ideja biće predložena ponovo pod drugim imenom i na drugačiji način, bez obzira da li ima svrhu ili ne.

(11a) (zaključak) Vidi pravilo 6a.

(12) Pri dizajnu novog protokola, perfekcija nije dostignuta onda kada se nema više šta dodati, već onda kad se nema šta oduzeti.

Ima li istine u ovome ? Proverite ova pravila na Vašem iskustvu. Po meni, svako je zlatno !

28 септембар 2008

Ili je nemir ili je strast

U proteklih 10-ak dana bilo je nekoliko intervjua i javnih nastupa telekomunikacionih poslenika. Neuobičajeno mnogo vesti i dešavanja vezanih za telekomunikacije, pa ću o svemu redom (ionako ovaj post već nekoliko dana nikako da dovršim).

Generalni direktor Telekoma je obelodanio integraciju fiksne i mobilne telefonije u novoj organizaciji Telekoma i najavio jedinstvenu ponudu integrisanih usluga. Interesantan je izneti podatak da je, i pored monopola, fiksna telefonija za Telekom neprofitabilna za razliku od mobilne, mada lično mislim da fiksna telefonija u Srbiji još uvek nije suva drenovina. Ipak je to baza od skoro 3 miliona korisnika koji, za razliku od drugih “komunalnih” obaveza, telefon moraju da plate jer se “žica lako kida”. Najavljen je, za polovinu oktobra, start IPTV usluge za korisnike Telekomove ADSL usluge. Korisnici će moći da najpre besplatno oko mesec dana probaju uslugu, a onda će, zavisno od stepena zadovoljstva kvalitetom usluge, moći da zasnuju i pretplatnički odnos. Dovoljno da se zagolica mašta i isprovocira konkurencija. Čekamo reakcije.

Ministarka za telekomunikacije je u intervjuu za Blic Novac najavila novogodišnju čestitku u vidu povećanja cena impulsa i telefonske pretplate. Kaže da je utvrđeno da su međunarodni razgovori preskupi i da njihove cene treba realno sniziti čak za celih...10%. Ministarka je na neki način javnosti stavila do znanja da je nedopustivo da neki tako jeftino plaćaju telefon, dok se istovremeno drugi muče sa dvojnicima ili čekaju na priključak više godina. Eto, niko neće da bude konkurencija Telekomu dok se cene impulsa i pretplate ne povećaju. Ministarstvo je tu da brine o tome.

Od iduće godine, cene u fiksnoj telefoniji će se formirati na osnovu troškovnog modela koji je RATEL predstavio, što je evropski standard koji monopolistu primorava da cene formira u skladu sa troškovnim proračunima, objasnila je ona.

Evropski standard je deregulacija i liberalizovano tržište sa jasnim pravilima igre i zaštitom potrošača. Evropski standard su besplatni lokalni razgovori, paketi usluga, mogućnost izbora... Ima li smisla pominjati evropske standarde građanima Srbije u ovakvoj Srbiji ?

Taman se Telekom naoštrio za izlazak na neku evropsku berzu, opet nam Ameri podvališe sa nekom svetskom krizom finansijskog tržišta, pa je možda bolje da se malo sačeka. Što reče Manulać iz Zone Zamfirove : „S'g su skupe pare. Oskudacija.“ Ionako smo, kaže ministarka, tamo «šćeli» da ponudimo svega nekih 10% akcija za pelcer, no videće se šta će i kako reći privatizacioni savetnik. On sigurno zna šta je za njega najbolje. A za savetnika je izabran Morgan-Stenley, koji u trenutku izbora nije više investiciona banka, već komercijalna banka !? Nadajmo se da će Telekom savetovati bolje nego što su sami sebe savetovali... Morgan-Stenley-ev podizvođač Altis Capital je već bio savetnik Telekoma za tender za Wimax u Crnoj Gori. Mislim da zbog nadolazeće krize na finansijskim tržištima, nije pravo vreme ni za izlazak na berzu niti će se neko ovajditi od besplatnih akcija. Biće i onih koji će zbog ove situacije biti zadovoljni.

U stilu Đoleta Balaševića („prvo fruštuk, onda na_put“) i predsednik UO RATEL-a najavio prvo tender za Wimax licencu, a onda za fiksnu mrežu. Nije mi jasno kako se to može odvajati, jer je voice inkorporiran u Wimax. Kaže da veliki svetski igrači čekaju k'o zapete puške, a «udaraćemo im čežnju» sve do početka naredne 2009. godine za kad je najavljen tender za licence (lepo reče čovek onomad «možda bude novi operator»).

Sam sadržaj intervjua pokazuje da RATEL misli na sve i o svemu, osim onim što jeste njegov posao – regulativom i obezbeđivanjem uslova za razvoj srpskog telekomunikacionog tržišta.

Profesor je, nadam se, ostao demokratičan i neće se ljutiti da prokomentarišem njegove navode :

«Ukoliko do kraja godine Ministarstvo za telekomunikacije donese odluku o uvođenju Vajmaksa, to bi trebalo da stvori uslove za konkurenciju u okviru fiksne telefonije, ali i u oblasti širokopojasnog internet pristupa.» WiMAX je primarno konkurencija širokopojasnom pristupu, a ne fiksnoj telefoniji. Niko ne uvodi WiMAX da bi primarno nudio klasičnu telefonsku uslugu. Mainstream za WiMAX je data, a ne telefon (80% data, 20% voice). VoIP ide uz WiMAX onako „usput“ (jer je WiMAX IP orijentisana tehnologija), a pošto je tako onda bi bio red da takav VoIP o istom trošku postane „fiksni“, tj. sa sopstvenom numeracijom. Ovo što sa napisao, naravno, obara zamisao „prvo Wimax, onda fiksna“.

«Vajmaks je bežični pristup i mnogo je jeftiniji od klasičnog. U tom kontekstu, moje lično mišljenje je da ćemo pre dovesti na tržište konkurente ukoliko koristimo jeftinije tehnologije. Prvo treba da uvedemo nove igrače pomoću jeftinije Vajmaks tehnologije, a kasnije ćemo videti da li postoji interesovanje nekog od njih da radi i na postavljanju klasične fiksne mreže. Činjenica je da je to skuplje, ali je to zapravo najbolje rešenje. Jedino je optička mreža do svake kuće pravo i najbolje rešenje i to je svetski trend, ali je pitanje kako naterati nekoga u Srbiji da uloži novac i svima nama to obezbedi, ako nema odgovarajuću ekonomsku korist.» 1) Da je WiMAX tako jeftin, davno bi uzeo maha. Ili se možda misli i na CDMA ? 2) Nisu glavni pokretači tržišta jeftine tehnologije (takvih nema), već su to atraktivne i korisne usluge. RATEL izgleda ne otvara tržište jer neće da se operatori muče i troše, nego se, kao, čekaju neke jeftine tehnologije. 3) Treba dozvoliti tržišnu utakmicu i pustiti operatore i korisnike da sami izaberu šta im je najbolje i najisplativije. Sve ostalo je akademska priča i kozmetika. Sve do korišćenja lokalne petlje i mogućnosti kolokacije opreme. Ko će biti toliko „pametan“ da gradi sebi novu bakarnu mrežu i to danas kada je dokazano da u greenfield investicijama izgradnja optike košta skoro kao i izgradnja bakarne mreže ? A podvlačim, bitna je ponuda servisa a ne infrastruktura. Preciznije, operatorima su najbitniji korisnici koji hoće i mogu da plate usluge.

«Ako želimo da optičku mrežu iskoristimo na pravi način, moramo da privučemo velike internet provajdere koji bi je koristili. U ovom trenutku, velikoprodajne cene interneta su previsoke i nema zainteresovanih internet provajdera koji bi želeli da koriste fiksnu mrežu, već mnogo njih želi da se poveže sa međunarodnim mrežama i na taj način dobiju niže cene.» 1) Zvuči kao da sam RATEL ima optičku mrežu. 2) Ako je veleprodaja preskupa, znači postoji monopol, eto posla za nezavisnog regulatora. 3) Opet treba obrnuti stvari – ako se dozvoli povezivanje sa međunarodnim mrežama, onda će se više koristiti kapaciteti Core mreže (Telekomove, dakako), jer ne znam kako će se provajderi povezati sa međunarodnim mrežama osim ako ne izgrade sopstveni Core. Sa druge strane, ovo je direktno navođenje provajdera na baš TU mrežu, koje bi onda trebalo da bude bar stimulisano obezbeđenjem „nemonopolskih“ uslova – a to je opet uloga RATEL-a.

«EPS ima izvanrednu mrežu. .... ima optičku mrežu koja prevazilazi njihove interne potrebe i očekujemo da će vrlo brzo, u skladu sa zakonom, u okviru EPS-a biti osnovana posebna firma koja će pružati javne telekomunikacione usluge.» Rekoh li ja, evo ovde, da se čeka EPS kao protivteža Telekomu. Oba su državne kuće, pa će RATEL-u biti lakše. Ja bar tako shvatam ovo podsticanje.

«Kada budu usvojeni pravilnici o međunarodnom povezivanju, VoIP-u i mrežama, tada će biti regulisano i korišćenje VoIP-a. Očekujem da se to desi do kraja ove godine. To znači da bi trenutno stanje korišćenja VoIP-a bilo legalizovano, jer se on već dosta koristi.» Da li je ovo direktno priznanje da RATEL žmuri na ilegalne pojave u našim telekomunikacijama ? Ili je iz nekih razloga nemoćan da reaguje ?

U svojim pokušajima da bude dosledan i nevin, RATEL po mom sudu sve manje uspeva. Ni vojska više ne priča o skraćenju, koliko se priča o liberalizaciji. Ne pomaže ni podrška direktora Telekoma da se tržište otvori. Ministarstvo čeka RATEL, a RATEL Ministarstvo... Sledeće godine... Možda... Samo što nije...
Ima jedna niška fudbalska anegdota : „A, bre, dade li ga ?“ „Ne, bre, još ga dava.“


Sedam dana posle ministarkinog intervjua, otkriveno je da je Telekom ponudio RATEL-u predlog poskupljenja telefonske pretplate za 200% (tj. tri puta) i poskupljenja impulsa za 100% (tj. duplo). Kažu da treba da dođe do izjednačavanja cena impulsa za fizička i pravna lica, što je u redu, ali kome će onda impulsi poskupeti tih 100% ?. Da li će možda cela Srbija biti jedna tarifna zona ili će ostati zonsko tarifiranje kao do sada ? Šta će biti sa pretplatom za bazni ISDN, hoće li i ona da poskupi u istom procentu ? Odluka je sad na RATEL-u. Imaju obavezu prema Telekomu, ali i prema tržištu tj. korisnicima. Fakat je da je kod nas telefoniranje jeftino, a valjda nadležni i zainteresovani znaju zašto je to tako. Pošto imaju troškovni model, biće im valjda lakše da odmere poskupljenje. Građanima nije ni uteha ni argument da je u okruženju sve drugačije tj. skuplje. To već znaju. Šta ćemo sa onim što je tamo «napolju» jeftinije, počev od hrane do Interneta. A skoro da su ljudi zaboravili da imaju telefon i da ga redovno bez problema plaćaju. Ako poskupi, setiće se da imaju i prijatelje. Prijatelji nemaju više toliko da bi davali onima koji nemaju, ali biće... Treba se podsetiti da nema večnih prijateljstava, večni su samo interesi.


16 септембар 2008

IPTV tehnokratija

U svom najnovijem istraživanju (iz avgusta 2008), američka istraživačka kuća Mutimedia Research Group (MRG) došla je do rezultata koje kompanije su tržišni lideri u 6 segmenata vezanih za IPTV tehnologiju : Access, Video Headend, Video-On-Demand, Midlleware, Set-top-box, Content protection/Digital Right Management. Istraživanje je obuhvatilo 4 regiona : Aziju, Severnu Ameriku, Evropu i ostatak sveta, kao i globalne lideri u proizvodnji opreme (oko 80 kompanija). Među servis-provajderima istraživanjem je obuhvaćeno oko 680 firmi.

Ko su „Number One“ mereno globalno :

Access - Alcatel-Lucent
Video Headend - Motorola
Video-On-Demand - Thompson
Set-top box - Motorola
Middleware - Alcatel-Lucent
Content protection/DRM - Verimatrix

U pojedinim regionima prevlast i dominaciju u pojedinim segmentima imaju vendori Amino, Cascade, NEC, Ericsson/TANDBERG Television, Harmonic, Microsoft, NDS, Nokia Siemens Networks, Sagem, SeaChange, Tellabs, Thomson, Yuxing i ZTE.

Procena je da će se u budućnosti vendori udruživati i ukrupnjavati da bi mogli operatorima da ponude svoje turn-key usluge (sve segmente IPTV po principu ključ u ruke), kao i da bi bili konkurentniji na regionalnim tržištima.

Dakle, ovo je lista respektabilnih ponuđača sa pouzdanom i kvalitetnom opremom. Nema nepoznanica, naročito ne tehnoloških. Najveća nepoznanica ostaje problem kako i čime privući korisnike i ostvariti uspešan biznis. Nema tu mnogo mudrosti, jer cena i kvalitet su uvek najbolji argumenti. Dobru cenu uvek možete ponuditi diskontnim paketima usluga, a za kvalitet se morate potruditi. IPTV je posebno osetljiv na kvalitet, a loš servis može veoma nepovoljno da utiče i na ceo brend. Jedino je zadovoljan korisnik lojalan korisnik.

14 септембар 2008

Kaplje i curi

Uoči izbora privatizacionog savetnika, objavljeni su rezultati poslovanja Telekoma Srbija u prvom polugođu ove godine. Konstatovano je da je poslovanje na neznatno nižem nivou od prošlogodišnjeg, a porast prihoda neutrališu naročito finansijski rashodi na ime kamata. Da li to znači da u budućnosti stiže račun za uspešnost firme prethodnih godina ? Možda su u pitanju krediti, odložena plaćanja, preveliki apetiti, šta li još – ali fakat je da je rast rashoda veći od rasta prihoda iako firma posluje sa veoma solidnom dobiti. Zarađuje se više, troši još više, ali i dalje pretiče i dobro je dok tako traje. Prodaju nećemo razmatrati, ni “troškovne modele” prijavljenih konsultanata, ni “neozbiljnost” njih eminentnih 5 od 7 da njihove ponude ne prođu prag prihvatljivosti...

Malo poređenja i ukrštanja javno objavljenih podataka o poslovanju mobilnih operatora u prvoj polovini godine :

VIP mobile je ostvario prihod od 24,8 miliona Evra; Telenor je u Srbiji prihodovao 181,7 miliona Evra, a Telekomov MTS oko 64 miliona Evra. U isto vreme Telekomov prihod od fiksne telefonije iznosi 230 miliona Evra. VIP ima oko 670 hiljada korisnika, Telenor oko 3 miliona, a MTS oko 5,5 miliona (ovo su podaci koje iznose sami operatori).

Zaključke donesite sami, ali prvo odgovorite na pitanje : Šta je kome važno i bitno ?

Obostrana spremnost

Nije prošlo ni 7 dana od nastupa generalnog direktora Telekoma Srbija, u kome je on istakao da je Telekom spreman i oran za otvorenu tržišnu utakmicu (po sistemu “mnogo smo jaki”), predsednik UO RATEL-a je, kao svojevrstan utuk na utuk, najavio izdavanje licence za bar još jednog fiksnog operatora do kraja godine. Dakle, omogućiće se legalan VoIP, kupovina interneta na slobodnom evropskom tržištu (međunarodno povezivanje ISP), biće CDMA i WiMAX licenci. U skladu sa odavno najavljenim i već čuvenim troškovnim modelom omogućiće se korekcija cena (tj. poskupljenje) u fiksnoj telefoniji, čime će Telekomu biti kompenzovan pad prihoda po osnovu gore navedenih elemenata (međunarodni saobraćaj, veleprodaja i maloprodaja kapaciteta).

Realno gledano, korekcija cena impulsa i naročito pretplate sigurno će više doneti Telekomu nego što će mu najavljeno otvaranje tržišta u početku nauditi. Gotovo je sigurno da će internet pojeftiniti, a razgovori preko mobilnog sve više zamenjivati razgovore preko fiksnog telefona. Poboljšaće se i uslovi i mogućnosti za dobijanje BB priključka, a to bi trebalo da omoguće novi operatori (za to će im trebati nekih 6-12 meseci). Telekom bi trebalo da iskoristi svoju prednost i neodoljivom ponudom paketa usluga (double-play, triple-play, quadruple-play) privoli korisnike da ostanu “u vezi”.

Sve do tzv. raspetljavanja pretplatničke petlje (unbundling) nema zime za Telekom, a toga verovatno neće skoro biti, bar dok je država većinski vlasnik Telekoma. Jedino ako veliki i moćni igrači i finansijeri, znate već čiji, ne odluče da se oprobaju u telekom-biznisu…

Uveren sam da će RATEL-ove mere doneti poboljšanja u internet sferi i za korisnike i za provajdere (samim tim i za državu) i da neće mnogo uzdrmati Telekom. Opasnost za Telekom ne preti ni od RATEL-a, ni od konkurencije koju treba poštovati i respektovati. Nije bitan protivnik i sudija ako je vaš tim spreman i ima prepoznatljivu igru i igrače.

07 септембар 2008

Mislim, dakle nisam

Možda nema direktne veze sa telekomunikacijama, ali preporučujem na blogu B92 post “Kadrovska eutanazija” (nalazi se – ;-) - na istoj B92 stranici kao tematski tekst prethodnog mog posta). Napisala žena sa dva prezimena, a ja sam uvek u najpozitivnijem smislu tvrdio da su žene sa dva prezimena posebne, jer često imaju ono što mnogi muškarci nemaju. Istine radi ima takvih žena i sa jednim prezimenom. Dobar broj muškaraca bi mogao od njih puno da nauči, da ne kažem da se ugleda na njih.
Ako vas mrzi da čitate, evo poente : “Selekcija je mahom negativna, iskustvo je prepreka, a znanje smetnja.” Surova istina godina našeg življenja. Ljudi i energija su potrošna roba, koga je briga za budućnost !
Zato je tu blogovanje. Pisanje je dobro za dušu, ali kažu, loše za karijeru. Prema staroj ruskoj staljinističkoj :
1) Ne piši. 2) Ako i pišeš, ne potpisuj ! 3) Ako pišeš i potpisuješ, nemoj posle da se čudiš. (Ovo mi je ispričao jedan gospodin menadžer koji ima iste inicijale kao ja).
Da je tako - potpisujem. Čemu se još možemo čuditi ? Trener odbojkaša postaje trener vaterpolista, golman koji ne može da dohvati prečku brani u reprezentaciji, plejmejker iz podsaveza je novi centarfor prvoligaša. Izgleda da je ovo novo renesansno doba : vreme unisex ministara i vreme unisex stručnjaka. Ako su uopšte svesni gde su upali i o čemu se radi. Ne mislim ni na koga konkretno, ali ako se pronašao u ovoj priči, neka razmisli zašto se pronašao. Misli, dakle ima tu nečeg.

10 (0+6+4) godina MTS-a

Povodom proslave 10 godina postojanja Mobilne telefonije Srbije (MTS), generalni direktor Telekoma Srbija uspešno je “reternirao” povodom nedavnih “optužbi” (moj prethodni post !) da je za skup internet u Srbiji glavni krivac monopol koji u srpskim telekomunikacijama ima Telekom Srbija. Naime, gospodin Radujko je poručio da Telekom spremno čeka liberalizaciju i usmerio javnost da, kad je održanje monopola u pitanju, treba kucati na neka druga vrata van Takovske 2.
Naravno da će Telekom, kao i mnogi drugi bivši evropski državni operatori, još dugo godina zadržati dominantnu ulogu na tržištu bez obzira na to kad će nadležni omogućiti liberalizaciju. U telekomunikacijama nema blitzkrieg-a , a ni veni-vidi-vici operatora. Od konkurencije će najviše koristi imati korisnici telekomunikacionih usluga, a Telekom će morati da se odupire njenim naletima, naročito u većim gradovima. To će mu pomoći da utvrdi kakvim igračkim kadrom raspolaže i koliki rejting ima, a ako je neka korist od toga, onda se može reći da će i Telekom imati koristi od uvođenja konkurencije. Samo da ne bude po onoj "narodnoj” : šta ako se desi...
Gospodin Radujko je, bar prema novinskim naslovima, očito zaintrigirao javnost najavom da će se Telekom širiti čak i na druge kontinente. To je čak predviđeno (citiram) “...strateškim planom razvoja do 2012. godine, ističući da je to prvi put u istoriji te telekomunikacione kompanije da je usvojen takav dokumenat.” Podvučeno “prvi put”, odličan marketing !
Najavljena je reorganizacija Preduzeća, što se može zaključiti i po predstavljanju nedavnog direktora MTS-a kao direktora Direkcije za komercijalne poslove Telekoma Srbija. Nagoveštene su, dakle, velike promene i velika očekivanja.
Posle ovoga ostaje pitanje šta će biti sa prepoznatljivim brendom MTS i ko (p)ostaje njegov zaštitnik i naslednik. Doduše, možda će Telekom Srbija (p)ostati jedinstven i moćan brend, jer su najavljeni Triple play paketi – linija fiksne i mobilne telefonije sa internetom (!?). A najavljen je i IPTV. Zašto onda ne i quadruple play ? Pre izlaska na međunarodnu scenu, treba i u domaćoj ligi osvajati bodove.