30 март 2009

IPTV biznis bez kočnice

Zapadna Evropa dostigla je 10,4 miliona IPTV pretplatnika na kraju 2008 godine, što je za 45% više u odnosu na kraj 2007. kada ih je bilo nešto više od 7 miliona (izvor : Broadband forum). Polovina ovog broja IPTV pretplatnika pripada Francuskoj. Severna Amerika je na drugom mestu sa 3,85 miliona IPTV ptp naspram 1,77 miliona krajem 2007. godine. Globalno, u svetu ima oko 21,8 miliona IPTV ptp što je 63% više u odnosu na 13,3 miliona godinu dana ranije. Iako je u istočnoj Evropi broj IPTV ptp prethodne godine skoro dupliran, na kraju 2008. on iznosi skromnih 885,000 IPTV ptp. Ali pisao sam da su neki, a među njima i Telekom Srbija, tek krenuli.

Kad je reč o broadband pretplatnicima, u svetu ih krajem 2008. ima oko 410,9 miliona ili tokom prethodnih godinu dana za 62,6 miliona više. DSL tehnologija je i dalje dominantna, a broj FTTH/B ptp je, prema gore pomenutom izvoru, globalno gledano prešao cifru od 50 miliona.

Prema analizama Open IPTV Forum-a (svaka sličnost sa nazivom je neverovatna), organizacije za podršku masovnoj primeni IPTV usluge koja okuplja servis provajdere i proizvođače, krajem 2008. računalo se da će biti oko 24 miliona IPTV ptp u svetu, a 2012. taj broj bi trebalo da dostigne fascinantnih 92,8 miliona (godišnji rast od 31% u proseku), uz zadržavanje vodeće uloge zapadno-evropskog tržišta.

Rast IPTV biznisa u prethodnoj godini je primetan i značajan, ali će globalna ekonomska kriza verovatno usloviti sporiji rast u narednom periodu. Sve na šta se računalo moraće izgleda malo da se zaboravi, veliki planovi bi trebalo da budu zamenjeni manjim. Inercija će i dalje gurati telekomunikacionu lokomotivu, a onda je treba opet dobro naložiti. Pitanje je samo kojim pogonskim gorivom.

23 март 2009

Big in Japan

Novo istraživanje analitičara Dittberner-a (“Broadband Access Installed Base”) otkriva da je ukupan broj FTTH portova isporučenih servis-provajderima dostigao cifru od 26,5 miliona. Skoro polovina “kolača” (48%) otpada na japanske proizvođače (Mitsubishi 28% i Sumitomo Electric 20%) što nije ništa čudno jer je broj FTTB/FTTH korisnika u Japanu veći od 14,5 miliona. Eto i Japanci imaju parolu “Kupujmo domaće !”, mada, recimo, njihov NTT za svoj P2P Ethernet kupuje od Cisco-a, koji je na petom mestu isporučilaca sa 8% učešća.

Ukupna broj instaliranih DSL portova je oko 500 miliona. Lider u isporukama je Alcatel-Lucent koji drži 37% tržišta, a slede Huawei i ZTE.
Ne povodite se za golim ciframa. Jedan FTTH port nije isto što i DSL port, pogotovo na strani mreže tj. na strani “centrale”, a Japan – izbacite Japan iz razmatranja i sve će izgledati mnogo, mnogo drugačije i bliže realnosti.

19 март 2009

Cable (USA) vs. Telco (USA)

Analitičari kuće Liechtman Research Group godinama unazad prate neto priraštaj broadband korisnika u SAD. Najnoviji podaci pokazuju malu stagnaciju stope porasta, što nije ništa neobično na već pomalo zasićenim tržištima. Prošle 2008. godine baza broadband korisnika povećana je za neto 5,4 miliona novih korisnika, dok je 2007. neto priraštaj bio 8,5 miliona. Dakle, u 2008. svega 63% korisnika u odnosu na 2007. U prethodnih 7 godina najveći godišnji priraštaj od 10,4 miliona novih BB korisnika zabeležen je 2006. godine. Ukupan broj BB korisnika u SAD dupliran je za prethodne 4 godine i iznosi blizu 68 miliona korisnika na kraju 2008.

Ono što je možda interesantnije u ovom segmentu jeste da su kablovski operatori u SAD uspešniji od telekom-operatora i da imaju mnogo više BB korisnika. Drugim rečima, mnogo više novih BB korisnika uslugu uzima od kablovskih operatora, a ne od telekom-operatora. Trenutno npr. ima 36,9 miliona korisnika kod „kablovaca”, nasuprot 30,7 miliona korisnika kod telco operatora. U 2008. doprinos kabl-operatora neto prirašaju iznosi 3,2 miliona novih BB korisnika ili 77% u odnosu na 2007. godinu, dok je kod telco taj odnos svega 50% od broja njihovih novih BB korisnika koje su „namakli” u 2007. Ipak, ako je za utehu, u Q4 2008. telco su pridobili 570,000 novih BB korisnika, nasuprot 460,000 novih kod kablovskih operatora. Tome je verovatno doprineo sve veći razvoj i raspoloživost FTTX servisa koje pružaju AT&T (usluga U-verse) i Verizon (FiOS). Narodski rečeno, bije Marko (nisam rekao Miladin), al’ bije i Musa i pitanje je ko će se više tog njinog američkog leba najesti.

All right (ili što bi na srpskom rek’o gospođa-ministarkin Raka „j***m li im oca širokopojasnog”), sve je jasno, trendovi su lako uočljivi, ali šta dalje ? Kad se dostupnost telco BB servisa još više poveća, sledi li „preotimanje” korisnika ? Broj novih korisnika opada, u ponudi nema nečeg neviđenog i spektakularnog, treba ulagati u mrežu do novih korisnika, konkurencija sve veća, navrzla se i globalna ekonomska kriza, treba vratiti uloženo, a odakle ? Treba naći meru, to je novi izazov.

P.S. : Evo ideje da RATEL napravi sličnu analizu kod nas u Srbiji.

CDMA među šljivama

Najavljen je međunarodni tender za licence za CDMA fiksnu bežičnu telefoniju. Tender za WiMAX je odložen do daljnjeg zbog opravdane bojazni MTID da od tog posla ne bi bilo ništa. Slažem se i mislim da to čak nema mnogo veze ni sa ekonomskom krizom. Po rečima savetnika ministarke za telekomunikacije, traže se dva CDMA operatora spremna da za licencu za nacionalnu frekvenciju plate bar pola miliona evra i vrlo brzo da počnu da rade, i to najpre od najsiromašnijeg dela zemlje Srbije (moj jug). Jes’ da je CDMA tehnologija pre svega pogodna za ruralna, slabo naseljena područja, ali jug Srbije nije baš toliko slabo naseljen. Nije lepo ni čovečanski da im se baš tako javno i otvoreno dodeli etiketa „druge lige“. Mogao je gospodin savetnik da pusti buduće CDMA operatore da daju tih pola miliona evra i da počnu da rade tamo gde im se učini da će biti najbolje i najisplativije, pa ako oni pohrle na jug – svaka čast ! I vuk sit i čobančići veseli. Tehničko-tehnološke detalje, pre svega frekventni opseg i uslove vezane za univerzalni servis, videćemo u tenderu.

Telekom Srbija eksperimentalno već pruža usluge fiksne bežične telefonije i „sporog“ interneta (128k DL/ 64k UL) posredstvom CDMA tehnologije u okolinama Obrenovca i Kragujevca. Korisnici imaju komfor da nose po sobama, na tavan, u podrum, kompletan telefonski aparat, internet ne troši impulse, ali je linija dok ste na Netu zauzeta.

Obznanjena je i priprema uslova za liberalizaciju fiksne telefonije i tendera za nove fiksne operatore koji bi bili konkurencija Telekomu Srbija. Tender se očekuje u junu. Predsednik UO RATEL-a je tim povodom izjavio:

Tu ne smemo da pogrešimo, kaže on, jer je situacija teška i potreban je pravi partner koji će investirati u pravljenje paralelne mreže sa Telekomom, što nije nimalo jeftino i sve treba dobro osmisliti i u pogledu sredstava i u pogledu tehnologije.“..... „Investicije koje se daju za fiksnu telefoniju su jako velike. Tu se traži kopanje, ali ne fiksni kabl, nego optički“.

Slažem se sa profesorom. Nema hleba bez motike. Ili u novije doba, bez bagera. (A je*emliga šta mu dođe taj optički kabal.)
Novi operatori će izgleda morati sve ispočetka da grade, ali nadležni će osmisliti da im bude lakše i da investicija bude isplativa. Nije mi jasno zašto oni o tome brinu, valjda investitori znaju šta im se isplati. Potencijalni kandidati na tenderu već cupkaju da potroše svoje viškove para.

12 март 2009

Wimax u senci ?

Posle izlaska Nortela iz mobile Wimax biznisa, i Alcatel-Lucent je rešio da svoj razvoj malo više usmeri ka LTE tehnologiji. Od velikih igrača Alvarion i Motorola su ostali uz WiMAX, dok Cisco i Huawei naginju ka LTE.

Koliko je situacija fluidna i neizvesna kad je dalja sudbina i implementacija ovih tehnologija u pitanju, govore i različita istraživanja i njihovi rezultati i zaključci. Nedavno je 10 mobilnih operatora iz SAD, Kanade, Japana i Skandinavije u svojim Next Gen planovima najavilo komercijalnu primenu LTE već u narednih par godina. U SAD verni WiMAX-u ostaju Sprint i Clearwire. Kupci najvećeg dela spektra oko 700MHz u SAD (Verizon, AT&T Mobility) planiraju da ovaj spektar iskoriste za lansiranje LTE. Ovim se pretpostavka o kojoj sam onomad pisao pokazala jalovom. Ali baš zato i pišem blog, da bi pokazao da euforija i „logika izvesnog“ u telekomunikacijama ne donose baš dobre rezultate.

Od evropskih mobilnih operatora primenu LTE od 2011. najavljuju FT/Orange, T-Mobile i Telecom Italia, a već sam ranije spominjao TeliaSoneru koja na 2,6 GHz već ide sa LTE projektima u Oslu i Stokholmu. Nekih 100-ak mreža od 26 operatora prema najavama razvijaće se ka LTE.

Analitičari kuće In-Stat prognoziraju npr. da će i WiMAX i LTE imati primenu u budućnosti, i da će 2013. biti oko 82 miliona WiMAX opremljenih PC-a u poređenju sa predviđenih 23 miliona LTE pretplatnika. Ne zaboravimo da je Intel moćni „partner“ WiMAX-a. Fiksni WiMAX, kao pretežno data orijentisan, čeka u pozadini kod fiksnih operatora na primenu na pogodnim lokacijama.

Lobisti LTE su veoma aktivni, društvo koje se okupilo je veoma respektabilno i moćno. Nokia je najavila da će 2010. lansirati LTE mobilni aparat sa touchscreen-om. Možda će zaista WiMAX ostati samo vunderkind. U svakom slučaju, konkurencija je poželjna, a videće se šta će se dešavati i šta će to doneti na tržištu.

Carrier-Ethernet savez

Svako je od sebe uložio ono najbolje i sklopljen je moćan savez, a s obzirom da su obe kompanije straight u telekomunikacijama, zašto ne reći i Carrier-Ethernet brak. Juniper Networks i Nokia Siemens Networks objavile su (ima tome već mesec dana) da će udruženim snagama da guraju, što reče jedan moj bivši direktor, Carrier Ethernet ka NGN orijentisanim operatorima i korisnicima. Snaga koalicije demonstrirana je na Svetskom kongresu Mobilnih komunikacija u Barceloni živim prezentacijama HSDPA kroz „realnu“ partnersku mrežu.

Juniper nudi svoju „skockanu“ seriju MX rutera koji imaju velike mogućnosti i malu potrošnju, a NSN svoje Carrier Ethernet switcheve, u paketu sa NG-SDH opremom, i end-to-end „klikneš i gotovo“ management sistemom. Siemens je inače i do sada nudio i prodavao Juniperovu opremu radi kompletiranja svojih ponuda i turn-key rešenja. Cilj je podržati sve servise u okviru jedinstvene mreže, a da to bude što jeftinije, ali pouzdano i future-proof. Sama po sebi se u tom slučaju nameće sprega Etherneta i IP, bez kojih se NGN mreža ne može ni zamisliti. U narednim godinama očekuje se rast Carrier-Ethernet tržišta po godišnjoj stopi od oko 20%. Prognoze su prognoze, kriza udara na sva vrata, a koga Kinezi pritiskaju, taj mora da gleda da se s nekim uortači.

09 март 2009

Koliko njih sliku tvoju ljubi

Potrudio sam se da sa interneta prikupim podatke o tome koliko je IPTV ušao u narodne mase u Evropi i da zajedno procenimo ko je od evropskih telco-operatora najviše napravio od usluge koja je nedavno startovala i u Srbiji :

Swisscom je u Švajcarskoj broj korisnika svoje “Bluewin TV” udvostručio za prethodnih 12 meseci, sa 59.000 na 118.000.
Belgacom je u 2008. privukao novih 201,000 IPTV pretplatnika i dostigao na kraju godine cifru od 506.000 pretplatnika “Belgacom TV” servisa. Čak 86% domaćinstava u Belgiji ima srpski rečeno tehničke mogućnosti da koristi Belgacom-ov IPTV, a 64% domova može da prima i HD servise. ARPU za IPTV porastao je za 7%, sa 16,1 € na 17,2 €, a prihod Belgacom TV usluge porastao je tokom 2008. za 100% tj. sa 43 na 86 miliona €.
Portugal Telecom nudi IPTV uslugu pod brendom “Meo” i u 2008. povećali su broj korisnika za 50% na 312,000. Broj IPTV korisnika predstavlja 42,9% ADSL korisnika. Čak 45% Meo korisnika su koristili VoD servis u 2008. i gledali prosečno 2,8 filma mesečno.
Češki operator Telefonica O2 završila je 2008. godinu sa 115,000 pretplatnika svog IPTV servisa zvanog “O2 TV”, a godišnji porast je 41,330 novih korisnika. Prihod od internet i broadband usluga porastao im je za 5,6% na godišnjem nivou. Njihova matična kompanija Telefonica je u Španiji pružajući IPTV servis “Imagineo” ostvarila porast od 19,8% korisnika i kraj godine dočekala sa 612,500 IPTV korisnika.
Telecom Italia i njen IPTV brend “Alice Home TV” imaju 329,000 pretplatnika, za 249,000 više nego na kraju 2007. godine. Planiraju da do kraja 2011. dostignu 1,5 miliona IPTV korisnika.

Deutsche Telekom je u Nemačkoj dostigao 480,000 pretplatnika svoje IPTV usluge “T-Home Entertain”, a njegove ispostave u centralnoj Evropi ukupno su “napredovale” za oko 220,000 novih IPTV korisnika u 2008.
U Mađarskoj, DT-ov Magzar Telecom ima 28,500 IPTV korisnika uz godišnji rast od 208%. Crnogorski T-Com je pružajući svoj “Extra TV” IPTV servis sa 2,400 na kraju 2007. dostigao cifru od 17,530 ptp na kraju 2008. T-HT je u Hrvatskoj probio magičnu cifru od 100,000 IPTV “MaxTV” korisnika još u oktobru 2008. U Slovačkoj je DT-ov Slovak Telecom povećao bazu korisnika tokom 2008. sa 43,734 na 135,573 korisnika.
Da bi dosegao milion IPTV pretplatnika do kraja ove godine, DT je u Nemačkoj snizio cene IPTV usluge za 10%, tako da sada najjeftiniji paket košta 44,95 €.
U celoj Nemačkoj je na kraju 2008. bilo ukupno 536,000 IPTV korisnika, dok ih je na kraju 2007. bilo “svega” 180,000 (izvor : BITKOM).
TeliaSonera je u Švedskoj dodala novih 20,000 korisnika u 2008. i završila godinu sa 324,000 IPTV korisnika, dok su njene ispostave TEO u Litvaniji i Elion u Estoniji ostvarile 67,000 odnosno 75,000 IPTv korisnika na kraju 2008.
BT je u Engleskoj dostigao granicu od 400k IPTV korisnika “BT Vision”.
Telekom Austria ima 63,800 korisnika njihovog IPTV “aonTV” servisa, naspram njih 10,930 na kraju 2007. godine. Osnovni aonTV paket sa 63 broacast kanala košta 4,90 €, a još 21 tematski kanal dostupan je za dodatnih 7,90 € mesečno.

Treba reći da je IPTV startovao u Srbiji, Grčkoj i Bosni, očekuje se start u Rumuniji. Francuska je toliko odmakla od ostalih da se sa milionima korisnika ne vredi frljati. Nije možda nevažno reći da su pomenuti operatori DSL orijentisani (FTTN/FTTB). Možemo slobodno reći da su telco potpuno ušle u TV biznis, a kako će ko to iskoristiti i da li će se snaći na “nepoznatom” terenu, pokazaće vreme. Stanje na terenu tj. na tržištu se stalno mora pratiti i analizirati da bi se reagovalo u pravo vreme i na pravom mestu na pravi način.

Kad se podaci malo slegnu, očekujte na ovom blogu novu analizu IPTV biznisa. Ako ima ljudi koji ovu tematiku takođe ozbiljno i studiozno prate – izvolite “na borbu” mišljenja i razmenu informacija. Rekao ja – od strane polupismenih diletanata, štetočina, “karakternih osobina” i šalabajzera proglašen za zajebanog, nezgodnog i teškog za saradnju. Try me.

07 март 2009

Rast prihoda ište pad dobiti

Evo i malog krokija poslovanja mobilnih operatora sa Balkana :

Hrvatski T-Mobile beleži rast broja pretplatnika za 12,8% na 2,69 miliona uz smanjenje tržišnog učešća sa 47,4% na sadašnjih 45,9% i povećanje prihoda za 6,1% na 4,43 mlrd HRK. Broj postpaid pretplatnika povećao se za 18,4% (tj. 810,600 ptp) i sada čini 59,7% prihoda T-Mobilea. Broj prepaid korisnika je porastao za 10,5% na 1,87 miliona. ARPU je smanjen za 7,9% na 118,5 HRK, a prosečan broj ostvarenih minuta po korisniku ARTU je smanjen za 4% na 122,3 minuta (razlog su promotivni jeftini paketi).
Poslovna dobit (EBIT) povećana je za 16,4% u odnosu na 2007. i iznosi 1,46 mlrd HRK. Prihodi T-Mobile-a čine 50,2% ukupnih prihoda T-HT grupe.

Hrvatski Vipnet u 2008. ostvario je prihod od 523,6 mil € što je porast od 1,8%. Bruto dobit (EBITDA) manja je za 4,8% i iznosi 200,1 milion €, a neto dobit (EBIT) je 7,4% manja nego u 2007. i iznosi 126,6 mil €. Razlog smanjenja dobiti su povećane investicije od 73,6 mil € (ukupno oko 800 mil € investicija od početka poslovanja). Vipnet je takođe smanjio svoj tržišni udeo u protekloj godini sa 43% na 42,2%. Broj korisnika je povećan za 14,1% na 2,5 miliona, pri čemu je trenutno 22,8% postpaid korisnika (za 2,3% više nego u 2007.). ARPU je manji uprkos povećanju broja korisnika i iznosi 14,7 €.

Promonte-Telenor, mobilni tržišni lider u CG, ostvario je prihod od 94,2 miliona € što je 1% manje nego u 2007.. Poslovna dobit EBITDA (bruto dobit) beleži pad od 7% i iznosi 39,6 mil €. U Promonte-u kažu da su povećali broj postpaid korisnika i prihode od interkonekcije, dok su prihodi od roaminga i prepaid korisnika nešto niži od očekivanih.

Telenor je u Srbiji u 2008. ostvario neto dobit od oko 84 miliona €, što je povećanje od 70% na godišnjem nivou. Ukupni prihodi su, zahvaljujući prihodima od roaminga i prodaje telefiona, veći za 8% i iznose 364 miliona €. Bruto dobit EBITDA je sa 122 mil € u 2007. povećana u 2008. na 164 miliona €. Telenor ima ukupno 2,84 miliona korisnika i tržišni udeo od 35% (pad u odnosu na 2007.).

Treći operator u Srbiji VIP je u 2008. zabeležio poslovni gubitak od 88,7 miliona €, što je 22% više u odnosu na 2007. Prihodi su povećani 3,3 puta i iznose 59 miliona €. Bruto gubitak (-EBITDA) iznosi 37,2 miliona € i to je 28,7% manje nego u 2007. VIP je povećao broj pretplatnika za 78,4% na 908,000 uz tržišno ućešće od 9,1%. U širenje mreže i potpunu pokrivenost teritorije, VIP je prošle godine investirao oko 93 miliona €.

Na mobilnim tržištima sa visokom penetracijom, kakav i jeste slučaj u balkanskim zemljama, tržišno učešće, koje se meri brojem aktivnih SIM kartica, nije najsrećniji parametar za merenje uspešnosti operatora. Mnogo bolji indikator je ostvareni prihod i ostvareni saobraćaj, ne samo kao merilo uspeha nego i kao merilo (ne)ostvarenog potencijala. Oni koji se oslanjaju na postpaid bazu imaće, po meni, stabilniji prihod od onih sa prevlađujućom bazom prepaid korisnika, a rast data i internet usluga ostaje kao šlag na torti.

Fiksna na ledu

Na osnovu podataka sa interneta i nezvaničnih finansijskih izveštaja telekomunikacionih kompanija u našem okruženju o njihovom poslovanju u 2008. godini, evo malog pregleda :

Bugarski operator BTC zabeležio je u 2008. pad neto dobiti od 64% u odnosu na 2007., pre svega usled enormnog povećanja finansijskih troškova (neto dobit 41,7 mil leva ili 21,4 mil €). Ukupan prihod (986,7 mil leva ili 505,4 mil €) im je neznatno veći u odnosu na prethodnu godinu, a prihodi od fiksne telefonije su manji za 9%.

Hrvatski Telekom je ostvario za 6,6% manju neto dobit. Rast prihoda bio je 2,7% pre svega usled rasta prihoda od internetskih usluga za 33,3%, broj ADSL linija za 37% (ima oko 473,000 ADSL korisnika), pad broja fiksnih ptp za 4,1%. EBITDA je je porasla za neznatnih 0,2% na 555 mil €, sa maržom od 45,5%. U prihodu T-HT mobilna učestvije sa čak 58%

Telekom Slovenije je u deželi ostvario 3% veći prihod na godišnjem nivou (ukupno 415,2 mil €), a neto dobit je dosegla 96 mil €, što predstavlja rast za 13%. Grupa Telekom Slovenija je uvećala prihod za 8%, na 851,7 mil €, ali je neto dobit grupe pala za 3% i iznosi 85,9 mil €. Dakle, za sada se ulaže u firme-ćerke.

BH Telekom je zabeležio rast prihoda od 2,5%, ali je uz rast troškova od 4% i neto dobit na godišnjem nivou opala za 4,8%. Elem, prihodi su iznosili 627,5 mil KM (321,8 mil €), a neto dobit 143 mil KM (73,3 mil €). Kažu da su plan za 2008. ispunili u potpunosti.

Telekom Srbija je proteklu godinu završio sa povećanjem prihoda od oko 25% (93,5 mlrd dinara ili oko 98,4 mil €), ali sa smanjenjem neto dobiti za oko 50% u odnosu na 2007. usled velike depresijacije dinara u odnosu na Euro. Neto dobit je oko 6 mlrd dinara (oko 63 mil €). Fiksna telefonija koja u prihodima učestvuje sa oko 53% i sa svojih 3 miliona pretplatnika zabeležila je gubitak od oko 3 mlrd dinara (vest sa Ekonomskog foruma Srbije). To defacto znači da je M:TS, sa svojih oko 5,8 miliona korisnika, ostvario neto dobit od oko 9 mlrd dinara (95 mil €). Nažalost, nedostaju zvanični podaci o poslovanju domaćeg nacionalnog operatora, tako da ostajemo za sada kratki za ozbiljnije poređenje, a treba se porediti sa drugima da bi se videlo koja vam je prava mera.

Sve je ipak zasenio Telekom Srpske čija je neto dobit u 2008. porasla za čak 66% (ili 24,4 mil €) i iznosi 119,2 mil KM (61,1 mil €). Ukupni prihodi Telekoma Srpske (475,4 mil KM) su porasli za 21%, a rashodi za 10%. Učešće zarada u rashodima je smanjeno u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 21%. Uspeh se izgleda duguje procvatu m:tela i snažnom uplivu na tržište Federacije. Nije za zanemarivanje možda ni činjenica da je u razvoj infrastrukture uloženo 168 miliona KM, što je čak 100 miliona KM više nego u 2007-oj.

Nesumnjivo je da u predstojećim godinama krize, operatore čekaju mnogi izazovi. Prostora i ima i nema. Telekomunikacije možda nisu ugrožene kao neke druge privredne grane, ali se u uslovima pojačane konkurencije moraju naći novi putevi ka povećanju dobiti. Naročito će biti osetljiv segment biznis korisnika. Dug preduzeća se opet pokazuje kao zao drug i teško breme u vreme ekonomske krize. Treba prvo počistiti u svom dvorištu i pobediti na domaćem terenu. Odlučivaće finese i nijanse. Posvećenost, analitičnost i dobar tajming. Nemojte sami praviti i smišljati rešenja, već pitajte šta korisnicima treba.

03 март 2009

3G u ruci, profit na grani

Penetracija imalaca 3G mobilnih aparata u SAD premašila je istu u razvijenim zemljama Zapadne Evrope (28,4% : 28,3%, podaci iz juna 2008, izvor : comScore). Godišnji prirast broja 3G telefona u SAD iznosio je čak 80% (skok sa 35,6 na 64,2 miliona 3G “korisnika”). U Evropi najveći prirast, a i najviše posednika 3G aparata, imaju Italija sa 67% i Španija sa 75%, a ukupan broj 3G “korisnika” u 5 najrazvijenijih zemalja Evrope (Nemačka, Francuska, Italija, UK, Španija) u junu 2008 bio je 63,4 miliona.

Ove cifre predstavljaju, dakle, samo korisnike sa 3G predispozicijama (posedovanje 3G aparata), a broj stvarnih korisnika 3G data usluga je značajno, značajno manji. Da je drugačije, od tolikih miliona data tj. 3G internet korisnika – operatori bi se ogrdili od para k’o arapski šeici od nafte.