22 фебруар 2010

Otvaranje AD

Telekom u jutarnjem programu RTS-a (pon, 22.02.2010., izvor MC portal). Nekako mi se čini da su voditelji imali malu tremu.

Prvi deo ovde i drugi deo ovde.

Ukupno trajanje oko 18 minuta. Ugodno gledanje!

19 фебруар 2010

Just licenced

Telenor zvanično dobio licencu. Inauguraciji drugog fiksnog operatora prisustvovali predsednik srpske Vlade i ministarka za telekomunikacije i ID.
Direktor Telenora rekao da se nisu dogovorili sa Telekomom oko cena za korišćenje infrastrukture i da je na potezu RATEL. Ovlašćeni iz RATEL-a rekli su da će problem sigurno biti rešen. Verovatno je u redu da se Telekom, kao mlada, malo femka, nije u redu da odma' sve da. Ja sam preterao u očekivanju da RATEL neće morati da arbitrira. Sindrom kontrolisanog uma.

Piloti telekomunikacionog broda

U dnevnom listu „Alo“ članak:

Stručnjaci i menadžeri „Telekoma Srbija“ u sve većem broju napuštaju taj državni gigant i odlaze u privatne konkurentske kompanije „Telenor“, ViP i SBB!
... primao platu otprilike oko 100.000 dinara, dok su mu u SBB-u ponudili četiri puta više.
.... po svemu sudeći, tek sledi „odliv mozgova“ iz ove državne firme.
Pored male zarade, glavni razlozi odlaska kadrova jesu i nepostojanje takozvanih menadžerskih ugovora...
...Inače, zbog nedostatka menadžerskih ugovora sa kompanijom, zaposleni nemaju ni obavezu čuvanja poslovnih tajni, kao i podataka u vezi s klijentima „Telekoma“. Konkurentima to predstavlja dodatni motiv za „kupovinu“.
...Problem je što se veći deo menadžmenta sprema takođe da ode u konkurentske kuće ili u inostrane kompanije.
...Pomenuti menadžerski ugovori nisu realnost sve dok kompanija pripada državi, odnosno dok se ne privatizuje. Zbog toga se „Telekom“ nalazi u pat poziciji jer je kao državna firma ograničen u poslovanju i ne može da se zaštiti od odliva svojih stručnjaka."


Ne može biti problem što dobri stručnjaci idu na tamo gde im je bolje i gde ih više plaćaju. Ako su stvarno dobri i „višegodišnji“, oni su sigurno obučili i ostavili iza sebe još dobrih stručnjaka koji ostaju. Ali nije problem u odlascima, k'o što kaže narodna poslovica o selu i kerama, već u nepostojanju menadžerskih ugovora. Ili je možda neko procenio da je ovo pravi trenutak za podizanje cene.

A ovo da zaposleni menadžeri nemaju obavezu čuvanja tajni i poslovnih podataka jer im šuškama nisu dovoljno začepili usta ili da ne kažem nešto ružno - alo, tzv-novinari, daj, bre, više, kako vas nije sramota??! Postoji valjda neki etički i poslovni kodeks za te ljude u toj firmi? Pa ko im to daje i nudi tolike pare ako su takvi da se lako daju „kupiti“ i da odaju poslovne tajne samo zato što nemaju menadžerski ugovor?! Ako se veći deo menadžmenta sprema da ode i ako je to javna tajna koja se objavljuje po novinama, šta je pisac hteo da kaže - da će brod početi da tone? Kome je i u koje svrhe upućen ovaj tekst u mlađem bratu dnevnika "Blic"?

Slažem se ja sa tekstom u jednoj stvari: kad kompanija bude privatizovana, biće menadžerskih ugovora sigurno. Biće i odgovornosti i adekvatnog učešća u dobiti. A onaj ko je naručio ovakav tekst sigurno ne misli dobro Telekomu.

EV(o)DO(laze)

Napokon da natrčim na nešto o aktivnostima Media Worksa, posle dobijanja CDMA licence smo ih skoro zaboravili. Direktor Media Works-a S.Đ. dao intervju za februarski "Mobilni" magazin- koncizno, suštinski, kao čovek od struke. To što se čekalo na Media Works, to je zbog novine na našem tržištu – tehnologije CDMA-EVDO.

EVDO je standard za bežični Internet koji omogućava brzine poredive sa osnovnim DSL servisima, a značajno veće brzine u odnosu na GPRS, EDGE i standardni CDMA. EVDO (Evolution Data Optimized, EV-DO, 1xEV-DO) je razvijen 1999. godine u kompaniji Qualcomm, a najviše su ga komercijalizovale američke telco Verizon i Sprint (imaju zajedno oko 470 miliona bežičnih korisnika!).
EVDO mreža je potpuno komforna za “normalno” surfovanje (email, web browsing, YouTube), ali je veoma osetljiva na veliki saobraćaj (download velikih fajlova, prenos video streaminga) i zbog toga mora da ima vrlo restriktivnu politiku korišćenja. Obično se korisnicima ograničava transfer podataka na npr. 5 GB mesečno, što je sasvim dovoljno za komforan surfing. Postoje različite vrste EVDO modema (USB, PCMCIA) i bitno je da svoj Internet možete poneti sa sobom (niste vezani za svoju baznu stanicu). S.Đ. u svom intervjuu to i potvrđuje.
EVDO se uglavnom koristi u SAD, Južnoj Koreji još nekim azijskim zemljama. Rev-A standard za EVDO omogućava prosečne protoke od 600 Kbps do 1,4 Mbps u download i 300 do 800 Kbps u upload smeru. Vršni protok koji je moguće dostići u download smeru ide i do 3,1 Mbps.

Ove brzine su sasvim korektne za ruralne oblasti i čak i za prosečne korisnike u urbanim oblastima. Mogu vrlo ravnopravno da konkurišu i trenutnoj 3G ponudi, mada u svojoj suštini i EVDO je 3G tehnologija. S obzirom i da ogromna većina fiksnih broadband korisnika ima pakete sa 512Kbps i 1Mbps moguće je da baš oni budu ciljna grupa.

Media Works se opredilila za IP-RAN arhitekturu svoje CDMA EVDO mreže (RAN-radio access network). To je odličan i pravi izbor za budućnost. Živo me zanima čija je oprema, ali saznaćemo nekako. IP-RAN koristi IP za komunikaciju između baznih stanica i njihovih kontrolera. Ozbiljna mreža mora da ima ozbiljan IP-backhaul i bar dva IP-RNC-a, mogućnost multicasta, dobrog QoS, malog kašnjenja itd itd. Izazov za novog operatora!

Još jedna strateška stvar koju želim posebno da istaknem, a sa kojom se apsolutno slažem (da ne preteram sa ovim nazdravljanjem):
„... Očekuje se da će u budućnosti mreže migrirati ka rešenjima koja će imati veću pokrivenost i efikasnost, a manje operativne troškove, možda delimično na uštrb protoka...“
Potpisujem i samo podupirem misao: šta će vam protok ako korisniku ne treba, a ako korisniku treba, sigurno ćete mu ga obezbediti jer nećete raditi na uštrb svoje koristi. Protok sam po sebi – ništa, tehnologija sama po sebi –ništa! Zato, ne „palite” se mnogo na FTTH u Srbiji.

Iz intervjua saznajemo da se Media Works neće baviti distribucijom uređaja za svoje usluge, što je takođe, mislim, dobar pristup za početak. Nema razloga za takvim troškovima u startu. Obećano je da će korisnici „osetiti“ prave 3G servise, što mi je pomoglo da definitivno sklopim da se Media Works, kao CDMA450 operator, opredelio za CDMA2000 EVDO tehnologiju, koja je praktično 3G tehnologija i tako veštim manevrom uskočio u trku sa srpskim mobilnim operatorima i za korak ispred svog partnera u trci za licencu na 450MHz. Ako nađu dobar biznis model oko nabavke opreme i ne budu „saplitani“ – biće ozbiljan takmac svima!

Uslova za to, koliko znam, ima. Što se tiče opreme, tu su kineski Huawei i ZTE koji nema šta nemaju, mislim da i ALU pravi nešto, ima više od 100 proizvođača CDMA450 telefona-fiksnih, mobilnih, modema i čuda. Ima i preko 100 operatora u svetu koji već imaju slične priče kao Media Works. Ponegde se ova tehnika koristi za univerzalni servis koji obuhvata telefon i internet pristup... Mislim da je i Rusiji ovako nešto dosta zastupljeno. Znači, ne radi Media Works nešto što je pionirski u svetu, tehnologija je poznata i proverena i ako se primi širom Srbije, eto njima o’čas posla 10% tržišta od koga mogu lepo da žive.

Po mom mišljenju, iz onoga što se spolja vidi, Media Works je dobro skockao ideju. Od ideje do realizacije je dug put, odisej(ev)ski, surova stvarnost i prepreke raznih vrsta vrebaju – pored znanja trebaće im i još mnogo štošta.
Ako se već po novinama svi međusobno raduju konkurenciji, oduševljano pozdravljaju buduće suparnike na telekomunikacionom polju – onda je red da i ja poželim uspeha i sreće u radu kolegama iz Media Works-a. Na dobrobit korisnika telekomunikacionih usluga u zemlji Srbiji! Da deca po Srbiji bar preko Interneta vide malo sveta, a neko će možda nešto i da nauči. Podržavam sve što narodu Srbije skida mrak sa očiju i podmazuje moždane vijuge.

18 фебруар 2010

Široko vam 06x polje

Prenosivost broja u mobilnoj će biti moguća od sledeće Nove godine, pod palicom RATEL-a koji će biti “rukovalac baze”. Dobro za RATEL, mada je mog’o i neko drugi da lepo živi od toga. Prvi NP pretplatnik koji će “carskim rezom” oko ponoći 01.01.2011. promeniti mobilnog operatora biće KO? Hoće li prvih 10 “pobegulja” dobiti nagrade od svog novog operatora? Kad će početi prijavljivanje (kladim se posle praznika)? Živi bili, pa videli kako će to izgledati kod nas koji mazohistički i “do bola” obožavamo redove čekanja .

A kako će ići prelaz? Platite 200 dinara operatoru kod koga prelazite, a ovaj vašeg starog operatora časti sa 1000 dinara jer mu je “preoteo” pretplatnika. Nema više ko prvi “devojci”, sad “devojka” dolazi sama.

E sad, vaš stari operator plaća regulatoru godišnju naknadu za numeraciju koju arči kao nacionalni resurs, a pošto vaš broj nije više kod njega “na jaslama”, onda je određeno da mu vaš novi operator nadoknadi godišnji trošak za korišćenje numeracije, proporcionalno i u skladu sa vremenom transfera pretplatnika. I sve je tu i redu, koliko brojeva vam je u mreži, toliki “porez” plaćate za korićenje numeracije, ali mi jedna stvar nije jasna.
Zašto onda novi operator daje starom onih 1000 dinara?

Dalje, nije jasno da li se prilikom promene operatora mogu menjati profili postpaid u pripaid i obrnuto. Dobro je što korisnik jednim dolaskom na šalter rešava sve (sa svoje strane), ali nije dobro što je praktično ostalo da prebacivanje traje 4 dana (2 dana provera plus 2 dana prenos broja). Šta ima toliko da se proverava, neće valjda da nose papire od jednog do drugog i trećeg?! Ako je neko nekome dužan to se da jednostavno definisati ugovorom i pravilima prelaska.

Poznavaoci mobilne očekuju fluktuaciju 5-10% mobilnih korisnika i bez obzira na srpski inat možda će tako i biti, ali prognoziram borbu za biznis korisnike. Naročito između dva fiksno-mobilna operatora koji će moći da nude pakete. Loše u celoj Number portability priči je i to što je nije “o istom trošku” regulisao i prenos broja za fiksnu telefoniju, čisto da se više ne gadimo na priču o potpuno liberalizovanom tržištu telekomunikacija. Kad se stvore normalne okolnosti, to će biti dobro baš za one koji znaju da rade posao, takvi treba da pobede i da zarade. I najbitnije – korisnicima će u tim okolnostima sigurno biti najbolje.

Tri lista plavičasta

Telenorov Promonte je u prošloj 2009. godini ostvario prihod od 83,7 miliona Evra, što je 11% manje nego 2008. godine. Promonte ima 465.000 pretplatnika (37,2% tržišta). Uzrok padu prihoda su niži priihodi od prepaid i roaming usluga.

Njegov srpski „brat po gazdi“, Telenor Srbija je samo u četvrtom kvartalu 2009. ostvario prihod od 81,8 miliona evra, generisan od 2,84 miliona korisnika i sa 34% tržišnog učešća. Ukupan prihod Telenora Srbija u 2009. godini iznosio je 273 miliona evra, što je za 47 miliona manje YoY.
Iz svega ovoga (malo uprošćeno) zaključujemo da braća Crnogorci prave veće račune.
Telenor Srbija je prošlu godinu završio sa bruto dobiti od 111,7 miliona evra, što je za 33 miliona evra manje nego u 2008. Razlog smanjene dobiti leži u većim direktnim operativnim troškovima. Iz Telenora, za razliku od mnogih drugih, priznaju da su dobit malo „napumpali“ nerealizovanim capex-om. Veća dobit jeste cilj, ali red je i dobar običaj da se zna odakle „duva vetar“. Pozdravljam transparentnost i otvorenost!

Podsećam da je iz Telekoma Srbija najavljeno da se u 2009-oj očekuje bruto dobit od oko 155 miliona evra. To bi nas dovelo do zaključka da korisnici Telenorove mreže troše više nego MTS-ovi uz pripomaganje fiksnih (zaključak je malo uprošćen, ali suština nije narušena). Možda nije loše konstatovati fakat, jer je Telenor praktično i novi fiksni operator. Imajte u vidu i Telenorov pionirski poduhvat u Crnoj Gori sa kineskim ZTE, cenim da će uticati na dalja dešavanja na polju telekomunikacija u Srbiji.
Nema više “duvanja lopte”, sad mora da se ima dobar pregled igre.

09 фебруар 2010

Prognoza za broadband

Prema analizi ABI Research, krajem 2014. godine broj fiksnih broadband pretplatnika u svetu dostići će cifru 520 miliona, a od tog broja 106 miliona će biti FTTH pretplatnici. Krajem 2009. bilo je 422 miliona broadband pretplatnika (što je 9% više nego krajem 2008. godine) i 44 miliona FTTH ptp.
Rast broadband penetracije podstaknut je sve većim brojem servis provajdera koji nude triple-play usluge i padom cena, kako opreme tako i usluga.
U odnosu na tehnologije pristupa, 65% današnjih BB korisnika ima DSL pristup, 25% kablovski i 11% optiku.
Ukoliko se predviđanja analitičara ABI Research obistine, rast broja FTTH/FTTB ptp odvijaće se po stopi od oko izvrsnih 20% godišnje, računato za period 2008-2014.
Da bi pokazali kako je svetska statistika varljiva, napomenimo da azijsko područje u ukupnom broju BB ptp danas učestvuje sa čak 84%! U BB penetraciji prednjače Japan i Južna Koreja, a kompanija NTT je najveći fiber BB operator sa oko 12 miliona ptp.

Prihod od prodaje DSL, cable i PON opreme u svetu doživeo je u 2009. godini pad od 9%, ali naravno, za 2010. se predviđa njegov porast od 3%, čemu će naročito doprineti PON i DOCSIS 3.0 oprema. Eto, nisu samo naši iz Vlade optimisti.

05 фебруар 2010

Samopouzdanjem do uspeha

Treba učiti od najboljih, a jedan od takvih je čovek koga je magazin “Fortune” proglasio za najboljeg menadžera 20. veka – gospodin Jack Velch, bivši CEO General Electric-a.
Za uspeh koji je postigao Jacku je pomoglo to što je tokom karijere sačuvao svoj integritet. “ Ljudi se sigurno nisu u svemu slagali sa mnom i sigurno nisam uvek bio u pravu, ali uvek su znali da sam direktan i iskren.” Posle integriteta, Jack na drugo mesto stavlja odnos kompanije i društvene zajednice i kaže da je glavna društvena odgovornost menadžera da osigura finansijski uspeh firme. Tako će kompanija kroz plaćanje većeg poreza najbolje da doprinosi društvu, a njeni zadovoljni radnici imaće dovoljno resursa, volje i energije da se višestruko oduže svojoj zajednici.
Velč kaže da se organizacija ravna prema njenom menadžeru i da je posao izvršnog direktora da motiviše i u aktivnosti firme uključi svakog zaposlenog. Tajna i suština uspeha je u otvorenosti, prepoznavanju najboljih ideja i njihovom prenošenju drugima.

Zaposliti prave ljude na odgovarajuća radna mesta mnogo je važnije od donošenja bilo kakve razvojne strategije, jer ni najbolje strategije ne uspevaju bez pravih vođa.
Jack kaže da je arogantnost rukovodioca pogubna za organizaciju, a da otvorena ambicija može postići isti rezultat. Tanka je granica između arogantnosti i samopouzdanja, a pravi test samopouzdanja je da budete hrabri i otvoreni da prihvatite promene i nove ideje bez obzira odakle i od koga potiču.
“Ljudi koji su samopouzdani ne boje se da čuju da neko osporava njihove stavove, uživaju u intelektualnoj borbi koja obogaćuje ideje.”, kaže Jack Velch. (Izvor: Blic Novac, 30.01.2010.)

Ovaj blog, a mislim i ljudi koji ga prate, imaju samopouzdanja.

Prerano poLeTEo

Ima li o čemu da se čuje u svetskoj ICT industriji, do o LTE i Cloud Computingu. Ako ima kolebljivaca i sumnjičavih, samo udarite na sva zvona.

Još 3G tehnologija nije svuda ni ušla ni zašla, a već su veliki vendori našli novu igračku. Koliko prošle godine još uvek su neki (a među njima recimo i Telekom Srpske) započinjali sa 3G evolucijom i obećavali korisnicima ADSL poredive brzine. I ne samo ADSL poredive, HSPA+ možeda dosegne i do respektabilnih 42 Mbps, a ja bih bio zadovoljan i sa 20 Mbps. LTE, međutim, sa svojim, kažu, realno dostižnim 100Mbps u download i 50 Mbps u upload smeru, preti da zaseni sve dosadašnje brze tehnologije. I sad, ko će biti pametan – da čeka LTE ili da gura ka HSPA+? I hoće li biti “tresla se gora...” – a predviđam da hoće. Gde su im LTE sposobni telefoni i koliko još treba para na ovu “svecku” nemaštinu da ulože da sve softverski i hardverski popeglaju? Koliko će da košta zanemarivanje iliti zamena 3G? I ko će to da plati? Korisnici? A zbog čega? Šta će to LTE da im ponudi revolucionarno da bi ga oberučke i obadžepno prihvatili? I šta ćemo sa mrežnom propusnošću ako svi baš nagrnu sa 30, 50 Mpbs ili čak 100Mbps? Koliko tu para treba potrošiti? Ima tu još “sitnica” koje nisu baš zanemarljive za konačno “LTE ante portas”, a pre svega to je neraspoloživost spektra na 2,6 GHz, nema masovne proizvodnje mobilnih LTE aparata a samim tim se ne zna ni cena, prenos voice servisa (može samo paketski) kao dominantne mobilne usluge, nije moguć SMS koji je favorit mobilna usluga.
Korisnici odlučuju, ne zaboravite to! Ima šanse da uspe samo ona tehnologija koja donosi novac i za koju možete da nađete dobar business case (jbte, i ja sam počeo sa ovim čelendžinzima, tri-o-klokovima, kastomerima, targetima i ostalim engleskim pi*darijama).

LTE ima smisla jedino ako nudite prenos videa preko mobilnih aparata, mada po mom mišljenju iz uloge korisnika, ima toliko boljih mesta za prijem i gledanje videa od mobilnih aparata. Ali ne mogu reći ni da nema prilika i situacija kad bi to bilo zgodno, naročito ako pristupačno košta. E sad, preneti taj video visoke rezolucije do korisnika i nije tako lako i jednostavno i nisu za to neophodne samo LTE bazne stanice, nego i robusna i visokopropusna mreža (tzv. backhaul). Video zahteva dosta veliki propusni opseg, a uz to ne trpi jitter i kašnjenje paketa. A s obzirom na radio prostiranje, pitanje je da li će, bez masovne izgradnje optike do LTE baznih stanica, to svuda ići bez problema, mada je i radio tehnika u segmentu prilagodljivih tehnika modulacije dosta napredovala. Za LTE je neophodna i NGN arhitektura koja se razvija u nekoliko pravaca i stvara velikim operatorima dosta glavobolja kako i kojim putem krenuti (jeste li čitali moj rad sa Telfora’09?).

Evo sad će mobilni svetski kongres u Barseloni, pa ćemo da vidimo koje su nove vesti i o čemu će da se priča tamo. Negde sam pročitao da će NEC i NTT da demonstriraju LTE prenos videa preko prototipa mobilnog LTE aparata. Verovatno će i Amerikanci nešto da prezentiraju (ali verovatno na 700 MHz), tu su i Skandinavci sa svojim projektom. To će da isprate mnogi domaći i strani stručnjaci i znatiželjnici, pa ćemo tamo videti posle 18-og šta je sve bilo i šta se dešava u mobilnom svetu. Ja sam samo hteo ovde malo da ih bacim u razmišljanje, jer pošto su mobilci zagazili u propalu fiksnu, malo da i mi propali fiksni začeprkamo po mobilnoj tehnologiji. Da ne ispadne da sam preter’o u šali, znajte kolege mobilci da se šalim, hoću samo da vidim da li ste prisutni. Čekam da se uključite u diskusiju. Have a nice fly!

04 фебруар 2010

M : M = MM

Odmereno rođački, 49% kapitala crnogorskog M:tel-a vredi 10 miliona Evra. Toliko je Telekom Srpske (is)platio Ogalaru B.V. njegov udeo u zajedničkom ulaganju sa Telekomom Srbija, čime je Telekom Srbija praktično stekao apsolutno vlasništvo nad oko 82% M:tel-a CG. Ne moramo sumnjati da je gazda Ogalara odlično prošao, nije za zameriti, zato se i ulazi u biznis.

Da li ovo de facto znači da M:tel CG vredi 20 miliona Evra ili perspektiva M:tel-a vredi toliko? Ili izlazak Ogalara iz igre košta toliko? Podaci kažu da M:tel CG ima oko 400.000 korisnika ili 30% tržišnog učešća, plus oko 7.000 fiksnih Wimax korisnika. Svojevremeno je rečeno da je u M:tel CG za par godina uloženo oko 100 miliona Evra: licence za GSM/3G i Wimax su plaćene 17,05 miliona Evra, ugovor sa Intracom-om (tj. Sintronics-om) za implementaciju Wimax-a je bio vredan 4,5 miliona Evra, ostalo je mobilna i core mreža, marketing, poslovnice i sve ono što prati poslovanje jednog mobilnog operatora u zemlji sa 600.000 stanovnika.

Pre 15-ak dana, banjalučka kompanija „Advantis broker“ procenila je vrednost 49% M:tela CG između 17 i 21 miliona KM. Plaćeno oko 19,5 KM. Svaka čast Advantisu na proceni ili čik da je dato više? Ili je Advantisu neki čika šapnuo da vredi toliko, jer uvid u knjige, kažu, nisu imali? Zašto je Telekom Slovenije pre Nove godine odustao od ove kupovine, iako je prisutan u dobrom delu susednih CG zemalja? Mnogo im 10 miliona? Hteli su više nego što im se nudi? Ko će od koga da uhvati pelcer – M:tel od onamo ili ’namo? Pitanja ima mnogo, ali čemu?

Sve bi bilo i izgledalo drugačije da se zna koliki su prihodi, rashodi, obaveze M:tel-a CG. Samo te brojke mogu nešto da znače i da govore, a ne tržišni procenti i đuture sabirani korisnici. Priča se da su obaveze prilično velike. Zbog čega se misli da su čitaoci novina ili slušaoci vesti dileje i šarani koji sve mogu da progutaju i ne znaju šta je suština poslovanja? Da li neko ko misli da je gigant može sutra da ima probleme i štetu zbog takvog odnosa i tretmana onih od kojih živi i bez kojih ne može biti to što jeste?

Iz Telekoma Srpske saopštili su da je ovo odličan posao i odličan strateški potez kompanije, koji će doprineti njenom daljem razvoju i širenju i izvan granica BiH. Samo još fali da nas zlobnici optuže za velikosrpsku politiku. Aj, kolika je Jahorina planina, al’ je ljepša nevesta Jadrana i draži sivi soko sa Durmitora (draži - napisao sam malo slovo, dobro je). Inače, Telekom Srpske je proteklu godinu završio sa ukupnim prihodom 4% većim YoY, pri čemu su prihodi od redovne delatnosti porasli 3%, a rashodi od redovne delatnosti za 10%, kažu zbog rasta amortizacionih troškova. I troškovi ličnih primanja su veći YoY za 10%, zbog otpremnina. Prihodi od mobilne su YoY veći za 10%, a prihodi od internet usluga za više od 100% (u odnosu na koliko?). 2008. godina im je bila uspešna, ali prethodna... Bilo kako bilo, mali višak para (ako ga iz ovih podataka ima) utrošili su na ortakluk sa rođakom, pa nek’ im je sa srećom! Ako je verovati narodnoj mudrosti, trebaće im, mada se u biznisu nije uzdati u sreću. I nema posle: „Šta ću ja, bolan, rek’o brale – kuupi!“ Daj Bože da sve ispadne dobro!