30 мај 2013

Zna bolje


GenDir telekoma dao intervju NIN-u, segmente imate u raznim medijima, nadam se da ću ovih dana pročitati integralnu verziju i imati o čemu da blogujem. A dotle, jedan komentar vesti naB92 sajtu me je zaintrigirao na blogovanje. Autor komentara (oscar, 30. maj 2013 15:06), radnik Telekoma, lukavo sa Android smartfona u radno vreme kaže i otkriva štošta. Uspeo je da me zaintrigira...

27 мај 2013

100G transverzala


Telekom Austria gradi 100G mrežu za centralno-istočnu Evropu (CEE), od Frankfurta do Sofije. Mreža če imati 42 čvorišta (POP-ove) u 19 država, oprema Alkatel-Lucent, baš kao u susedstvu. Prva deonica Zagreb-Osijek-Ilok je završena i puštena u rad. Uspostavljanje deonice Sofija-Frankfurt se očekuje polovinom ove godine, a glavna čvorišta (Beč, Beograd, Bukurešt, Budimpešta, Salcburg, Ivančice u Češkoj) biće povezana do kraja godine. 
Cilj je, recimo, očigledan: povezati narastajuće tursko i blisko-istočno broadband tržište, ali i ex-sovjetsko, sa zapadnom Evropom servisima protoka 100Gbps. Ja bih ovo nazvao VIP 100G transverzalom, jer je VIP Mobile „domaći“ operator u „kičmi“ Sofija-Beograd-Zagreb-Beč. Negde sam, kod nekog od poznatih operatora video sličnu mrežu, u svakom slučaju ovo je izazovna konkurencija. 

24 мај 2013

LTE već "trocifren"



Po procenama analitičara (Informa i 4G Americas), broj LTE pretplatnika u svetu ove sedmice je premašio cifru 100 miliona. U svetu trenutno 172 operatora u 70 država ima LTE mrežu. Krajem ove godine će, po procenama, aktivno biti 250 LTE mreža.  SAD i Kanada imaju zajedno oko 57 miliona LTE korisnika u 22 komercijalne mreže.

LTE napreduje krupnim koracima, jer je krajem 2012. godine procenjeno 68 miliona LTE pretplatnika, sa projekcijom dupliranja broja do kraja 2013. godine (134 miliona LTE ptp). Ja ipak ne bih govorio o svetskom trendu jer postoji velika koncentracija LTE pretplatnika u par zemalja, u ostalima je taj broj u odnosu na 2G/3G pretplatnike još uvek veoma mali. Ali, ima vremena.

Razgovori onako usput



U nekoliko svojih korisničkih paketa, norveški Telenor (u Norveškoj, dakle) od sledećeg meseca ukida tarifiranje govorne usluge. To isto je pre par meseci uradila i O2 Telefonica u Nemačkoj (besplatni razgovori i SMS poruke). Telenorov direktor sektora za mobilne korisnike je rekao da je to još jedan razlog da korisnici izaberu Telenor. Glavni izvor prihoda i glavno opredeljenje operatora postaje mobilni broadband (u fiksnoj bi bio fiksni broadband).

Ključna reč ovde je „izaberu“ – mora da postoji mogućnost izbora koju operatori, ali i regulator, pružaju korisnicima! Drugo, tarifiranje govorne usluge sam već nekoliko puta ovde na blogu apostrofirao kao arhaičan pristup. Ali, ako je mogućnost izbora smanjena odnosno konkurencija manjka, niko se dobrovoljno neće odreći vrlo isplativog vremensko-zonskog tarifiranja razgovora niti će se truditi da bude inovativan. Ono što primećujem – i u mobilnoj će se odreći tarifiranja u minutima, a kod nas u fiksnoj će još ohoho da traje. Toliko o razvoju i evoluciji telekomunikacionog tržišta.

09 мај 2013

EU na putu u digitalni raj


Prema izveštaju Evropske komisije o rasprostranjenosti širokopojasnog pristupa (broadband coverage) u Evropi na kraju 2011. godine, blizu 96% domaćinstava u Evropi (u ciframa preko 200 miliona) danas ima mogućnost za osnovni broadband pristup (min 144 kbps). Samo tri zemlje obuhvaćene istraživanjem imaju pokrivenost osnovnim broadbandom manju od 90%. Oko 50% ili 105 miliona evropskih domaćinstava već ima brzi broadband pristup od minimalnih 30 Mbps! U ovom segmentu ipak vlada velika šarolikost među državama.

Segmentacija korisnika - nasušna potreba


Kako korisnicima dati dovoljno, a izvući maksimalno? Ili, kako od operatora dobiti maksimalno, a platiti što manje? Nije sve u parama, mnogo toga je i u segmentaciji korisnika. Ovo je moj tekst objavljen u časopisu „Connect“, pre par meseci. U ovom trenutku, možda, "rekvijem" za moju iluziju o nekom ozbiljnijem bavljenju analitikom korisnika. Možda će nekome koristiti.

03 мај 2013

A moglo je bolje


Prijatno sam iznenađen objavljivanjem godišnjeg izveštaja o poslovanju Telekoma Srbija. S obzirom da sam njegov akcionar, zaista sam nestrprljivo očekivao objavljivanje na oficijelnom sajtu. Zadovoljan sam idejom da taj izveštaj po formi liči na izveštaje koje inače objavljuju veliki evropski operatori. To je znak da Telekom, usvajajući dobru praksu, ide u dobrom pravcu. Ima u izveštaju zaista mnoštva interesantnih detalja i činjenica, ne samo finansijskih.

Ali, neprijatno sam iznenađen “količinom” (materijalnih) grešaka koje se provlače u izveštaju. Ne baš sjajne rezultate probalo se maskirati sa previše teksta i tu se svašta provuklo i omaklo, nažalost. Stoga ću rezime poslovanja odložiti za nekoliko dana, u nadi da će neko pročitati ovo i reagovati da se greške isprave. Nekoliko puta sam na blogu isticao da Telekom mora da vodi računa o svom imidžu, uostalom ima i čitav PR sektor koji je u krajnjem odgovoran za ono što iz kuće ide u javnost. Tek, među 9000 i kusur zaposlenih mogao se sigurno naći neko dovoljno pismen (leksički, terminološki i strukovno) ko će da pročita, ispravi (nenamerne) greške i uobliči tekst, da zainteresovani građani i stručnjaci koji to čitaju ne nailaze na “da-ne-kažem-šta”. Mislim da Telekom, kao institucija ove države, to sebi ne sme da dozvoljava! Nikako! To što je meni žao ili me je malo sramota, nije mnogo bitno! Ovo je moj skromni doprinos da se stvari poprave i da se razmisli da nije svejedno!

Dakle, ako neko od onih koji imaju moć i odgovornost za adekvatno reagovanje pročita ovo, neka skrene pažnju nadležnima da se tekst izveštaja revidira, koriguje i vrati na sajt u korektnom obliku. Da se osećam dovoljno i potpuno stručnim, ja bih to uradio, no kao bloger mogu i da lupetam rizikujući da izgubim čitaoce koji će reći da nisam u pravu. “Originalnu” verziju sam “sejvirao”, da ne bi neko eventualno rekao da sam, daleko bilo, sve izmislio (web sajtu pristupio 03.05.2013. u 21h). Ako rizik da se Telekom obruka ne postoji i da niko to ne bi ni čitao ni primetio, greh zbog grešnih misli neka ide na moju dušu. Danas je ionako dan za iskupljenje od grehova.
 

Telenor osvaja Balkan


Grčki OTE, opterećen dugovima i gubicima, prodao je svoj mobilni biznis u Bugarskoj. Telenor je kupio GloBul od OTE-a za 717 miliona € u kešu. Ta cena važi bez dugova i bez smanjenja kapitala GloBula u trenutku obavljanja transakcije, inače će biti korigovana. Uz GloBul, Telenor je dobio u miraz i firmu Germanos, koja posluje u okviru GloBula i bavi se maloprodajom mobilnih aparata i opreme. Neka se zna da je Telenorov takmac na tenderu bio Turk Telekom.

Telenor proširuje svoje balkansko tržište i ima priliku da iz delovanja u susednim državama izvuče maksimalnu dobit (Mađarska, Srbija, Crna Gora, Bugarska). Ovakva povezivanja biznisa kupcu obično donose efikasnije poslovanje i povećanje dobiti. Mislim da je sledeći Telenorov pik sigurno Rumunija, prvom prilikom.

GloBul je drugi po veličini mobilni operator u Bugarskoj, ima oko 4,5 miliona pretplatnika (od kojih su 62% postpaid) i ima tržišno učešće od 36%. Prošle godine prihodovali su 378 miliona € i zabeležili EBITDA od 135 mil €. GloBul ima i fiksnu licencu u Bugarskoj i preko 220 000 fiksnih pretplatnika. Pokrivenost mrežom je oko 99%, od čega preko 88% populacije 3G signalom. Ekskluzivni su prodavac iPhone-a u Bugarskoj. Imaju oko 1300 zaposlenih! Iznenadio sam se koliko su po broju zaposlenih već "po standardu" Telenora.
Bugarsko mobilno tržište je sa penetracijom od oko 140% prilično zasićeno, a odnedavno su dobili i četvrtog mobilnog operatora (Bulsatcom). Najveći operator u Bugarskoj, sa oko 44% tržišnog udela je M-tel (u vlasništvu austrijskog Mobilcoma), drugi je GloBul sa 36%, a treći Vivacom sa 20% (vlasništvo bugarskog bankara i ruske VTB banke). Nešto mi je ova tržišna slika poznata i liči mi na... Čak mi nešto i ova ruska državna VTB banka zvuči ”telekomski” ;-).

Elem, Telenor dolazi na razrađeno, ali i zasićeno bugarsko tržište. Firma koju su kupili je skockana, treba samo da pokažu umeće upravljanja i know-how. Naravno, prostora za razvoj mobilnog broadband biznisa ima itekako. Ako Telenor uspe, promeniće ime u Telenor Veličanstveni! Ova kupovina će verovatno "dovesti" iPhone legalno i u Srbiju, a sigurno i mnoge nove usluge koje već postoje u GloBulu.

Malo o traksakciji, s obzirom na priče o prodaji domaćeg Telekoma: Globul je prodat, dakle, za vrednost oko 5,5 EBITDA, bez dugova i bez prihvatanja eventualnih “skrivenih” finansijskih manjkavosti. Norvežani su vrlo obazrivi sa Balkancima, čak i ako iza njih stoje nemački akcionari. U zlatno doba telekomunikacionog biznisa (koja su nažalost prošla) ovakva vrednost kompanija od 5,5-6 EBITDA je bila uobičajena. To znači da je OTE kao prodavac ovde odlično prošao, kao i u prodaji 20% svog dela u Telekomu Srbija. Kao i uvek, u mojim tekstovima dosta toga “piše” između redova. Zaključke će oni koji znaju da misle lako izvući. U komentarima možemo da budemo i direktniji.

P.S.: Podsetiću čitaoce da je Telenor kupio srpski Mobtel 063 za duplo veće pare (u €!) kad je mobilno tržište tek bilo u razvoju! Iz ove činjenice se mnogo može zaključiti i naučiti o biznisu, vrednosti i relativnosti novca i o - promeni! Jedino je promena stalna, ali to ne važi za domaće političare. Samim tim, nažalost, i za Srbiju! Ali, gde smo mi u celoj priči? Ja nešto mrsim ovde i "ispaštam tamo", a vas mrzi i da komentarišete?! OK, poštujem, svako bira svoj put i gleda svoja "ćorava" posla.