30 септембар 2009

Top 10 FTTH 2009

Da nije Skandinavije o FTTH u Evropi bi se govorilo kao raritetu. Skandinavske zemlje (Danska, Finska, Švedska i Norveška) drže skoro 30% penetracije po domaćinstvu među Top 10 FTTH zemalja (izvor: Broadband Forum 2009). Slovenci su izgleda prihvatili nekadašnju srpsku ideju o izgradnji švedskog socijalizma, pa su u samom vrhu sa 8,9% domaćinstava sa FTTH konekcijom. Možda je iznenađenje da u prvih 10 FTTH zemalja nema UK, Nemačke i Francuske (koje su u Top 10 broadband), a ima Litvanije i Slovačke. Računam da se malenoj Andori nije bilo teško umešati u razvijene FTTH zemlje, dok Island i Holandija nisu (ekonomsko) iznenađenje. Prema FTTH Council Europe, broadband preko FTTH ima preko 2 miliona evropskih domaćinstava. Krajem 2012. očekuje se da ih bude oko 13 miliona. Što je babi milo...

Trenutno je u svetu u toku preko 230 FTTH projekata čiji su investitori lokalne vlade ili male kompanije. Veliki (incumbent) operatori se ne odlučuju za FTTH (nedavno su VDSL2 u Grčkoj odnosno Španiji najavili DT-OTE odnosno Telefonica, a BT nastavlja sa VDSL-om). Šta da se radi, koga su regulatori LLU-om „ujedali“, taj se i staklenih „šiba“ boji.
I dalje su greenfield FTTH investicije najprivlačnije, a u ruralnim područjima čak i u Švedskoj još uvek nemaju ni broadband. Korisnicima je, da ponovimo lekciju, svejedno: njih uglavnom interesuje cena i brzina (protok). Ako se državne vlasti ne „otvore“, u zemljama sa jako dominantnim operatorima koji već imaju značajan broj raznoraznih korisnika, od masovnijeg FTTH neće biti ništa.

24 септембар 2009

xTV kao IPTV

Mađari su dobili i četvrtog operatora IPTV servisa. Pored dosadašnjih (Magyar Telekom, Invitel i GTS-Datanet), novi je ISP Interware Internet Szolgáltató, koji će u ponudi imati 80 TV kanala (od čega 5 HDTV) i VoD.

Svoje 2Play i 3Play pakete novi IPTV provajder će korisnicima pružati preko fiksne mreže Magyar Telecom-a po mesečnoj ceni od HUF 5,000 (18,5 €) odnosno HUF 5,700 (21 €) respektivno. Iznajmljivanje filmova (VoD) će koštati HUF 500 (1,85 €).

I naši sus(j)edi Hrvati su dobili novog provajdera IPTV servisa. Posle dominantnog T-HT-a, koji uz svoj IPTV brend „MAXtv“ ima oko 171,000 korisnika, i operatora Iskon koji je svoj brend „Iskon TV“ lansirao u aprilu ove godine, novi igrač na IPTV tržištu je Optima Telekom sa svojim „OptiTV“. Novi IPTV servis ulazi u ponudu u okviru čak 5 različitih 3Play paketa Optime Telekom. OptiTV sadrži 70 kanala, DVR uslugu „Snimalica“ za 10-30 sati programa, HBO i druge TV pakete i kontrolu gledanja programa za roditelje - dozirano u zavisnosti od tipa 3Play paketa.

Konkurencija, koja je, zaključili smo N puta, blagorodna za korisnike telekom-usluga cveta u zemljama naokolo, a kod nas se još uvek čeka političko sazrevanje odluke o otvaranju fiksnog telekomunikacionog tržišta.

17 септембар 2009

Regulator radi regularno

25 godina od privatizacije British Telecoma (BT), britanski regulator Ofcom skinuo je BT-u etiketu SMP (operator sa značajnom tržišnom snagom, ZTS) u oblasti maloprodaje fiksnih telefonskih priključaka, POTS da ali ne i ISDN BRI (baš su sitničari). Ovo će praktično značiti da će BT kroz svoju ponudu paketa usluga moći da nudi (tj. pridoda) i fiksne POTS priključke, pored interneta, digitalne TV i drugih usluga. Drugim rečima, do sada fiksni priključci nisu mogli da se nude kroz diskonte paketa usluga. Tako se telekomunikaciono tržište štitilo od nelojalne konkurencije i monopola u fiksnoj telefoniji. Sada su drugi, alternativni operatori u Britaniji sazreli i ojačali da mogu da se uključe u ravnopravnu utakmicu sa BT-om i u ovom segmentu fiksne telefonije.

Pre ove odluke Ofcom-a prethodila je 2006. godine odluka o slobodnom formiranju cena za pozive u fiksnoj mreži BT-a. Time se i BT pripremio za utakmicu koja je ovih dana nagoveštena.

Podsetiću da je 2005. godine Ofcom praktično naterao BT da formira posebnu organizacionu jedinicu Openreach, sa ciljem da se telekomunikacioni resursi BT-a svim operatorima obezbede tj. prodaju pod istim uslovima. Deregulacija i liberalizacija je u Britaniji donela niže cene usluga, a danas više od 12 miliona rezidencijalnih i malih biznis korisnika koristi usluge drugih operatora (ne BT-a). Takođe, sve više korisnika se odlučuje za pakete usluga zbog diskonta ako se pretplatite istovremeno na dve ili više usluga. U 2005. takvih korisnika paketa bilo je 29%, a krajem 2008. prema izveštaju Ofcom-a čak 46% korisnika u Britaniji je pretplaćeno na pakete od 2 ili više usluga. Među preostalim ”solistima” 47% se izjasnilo da ima nameru da u budućnosti kupi neki od paketa. Dakle, rasplamsava se konkurencija u ponudi paketa telekomunikacionih usluga što je odlično za korisnike.
Kao dodatak nebitan za suštinu priče, ali istine radi: BT je ostao SMP operator u oblasti Hull, gde drugi operatori nisu dovoljno pustili korene da bi BT bi oslobođen stega namenjenih monopolisti. Na kraju krajeva, ova informacija i nije tako nebitna – važna je da vidimo da se svi regioni jednako tretiraju i da se, sa strane regulatora, svim korisnicima i operatorima moraju obezbediti ravnopravni uslovi i mogućnosti.

Zašto sam ovo napisao? Zato što se naši operatori sa ZTS trebaju spremiti za sličnu priču držanja ”na uzdi” i to kroz dugi niz godina. Moraju učiniti dosta toga da im biznis ne počne da klizi konstantno nizbrdo kad se tržište otvori. Možda bi i Ratel mogao nešto da nauči iz ove priče, mada mislim da je sve ovo njima poznato, a da se, u stvari, te svoje takve uloge i plaše i nadaju se da neće baš sadašnja garnitura to morati da sprovodi. Zato i pričaju toliko o uvođenju konkurencije i liberalizaciji, a mole se da situacija ostane status quo i da nas neko veliki, ne daj Bože, uceni da od para nema ništa ako mu ne prodamo i monopol u telekomunikacijama do npr. 2015. Onda je lako opravdati se višim državnim interesom. Ako mislite da pričam gluposti, setite se duvanske industrije ili NIS-a. Ako tako bude, od razvoja telekomunikacija, novih radnih mesta i procvata širokopojasnog interneta širom Srbije nema ništa. Od sveopšteg državno-partijskog gazdovanja i žalopojki za samoupravljanjem, samo su monopoli na sve strane za ovaj narod opasniji. Zadatak Ratel-a kao regulatora je da bude odgovoran prema srpskoj telekomunikacionoj populaciji, kako onoj koja koristi telekomunikacione usluge tako i onoj koja bi da ih pruža i živi od toga. A za ZTS operatore će biti zdravije da igraju prave takmičarske utakmice.

Srpske telekomunikacije lane

Prihod od telekomunikacija prati inflaciona kretanja u Srbiji i ne da se! Daleke prošle 2008. godine iznosio je 1,6 mlrd €, što je 9% više u odnosu na 2007. Red je da sada, polovinom septembra 2009., imamo izveštaj za prvu polovinu tekuće godine, ali mi Srbi inače više volimo da se bavimo prošlošću.

Učešće sektora telekomunikacija u BDP Srbije od 4,87% pokazuje da taj sektor zaslužuje da ima svoje ministarstvo, ne samo zbog količine para koju donosi nego i zbog značaja ove oblasti za budućnost zemlje.

Rang lista doprinosa ukupnom prihodu : mobilna telefonija 61% (986 mil din), fiksna telefonija 25%, internet 7%, kablovski operatori 4% i radiodifuzija 3%.
U Ratelovom Pregledu tržišta telekomunikacija u Srbiji u 2008. godini se iznose podaci da imamo 28% više pretplatnika (pre bih rekao korisnika) mobilne telefonije nego stanovnika (9,6 : 7,5 mil).
Što bi Vranjanci rekli: Sto kila kruške, dvesta kila drške. U Srbiji ima 1,6 miliona internet priključaka, među kojima prednjači 3G broadband sa 738.400 korisnika. Ako je već reč o priključcima onda je to 738k 3G telefona plus 3G modema i više od 45% učešća mobilnog broadbanda u ukupnom širokopojasnom pristupu, što je evropski a možda i svetski rekord! Ali ako nekome ovakvi podaci znače i koriste, neka bude!

Citat : Janković (izvršni direktor Ratela, prim. SSt) je ocenio da su cena i niske plate ograničavajući faktor u razvoju širokopojasnog interneta i drugih telekomunikacionih usluga, i dodao da nije dovoljno da neko uvede usluge, već je potrebno i da stanovnici budu spremni da ih plate.

Bravo, direktore, vidi se da čitate moj blog – džaba usluge, ako niko neće da plati! Podržavam ispravan stav nasuprot ovom prethodnom da su cena i niske plate smetnja razvoju širokopojasnog interneta. Niske plate su i za mobilce, pa ljudi opet nešto troše i telefoniraju, a cena – ajde da obnovimo gradivo.
Osnovna korpa telekomunikacionih usluga (u sastavu: fiksni telefon, pripaid mobilni, RTS pretplata) iznosi prosečno 1.476 dinara ili 3,82% prosečne mesečne plate, a proširena korpa (pomenute osnovne usluge, brzi internet, CATV) iznosi 4.015 dinara ili 10,4% prosečne plate. Nije zanemarljivo, a interesantno je da interneta nema u osnovnoj korpi, makar kao dial-up flat pristupa od 400-500 dinara. Predlažem da se ubuduće pristup internetu uključi u osnovnu korpu, makar za teoretsko razmatranje.

Očekuje se raspisivanje tendera za fiksnog ili fiksne operatore, a pravilnim tumačenjem reči predsednika UO Ratel-a dolazimo do zaključka da će se za razdvajanje preostalih dvojnika u mreži, umesto 160 miliona € kojih nema, koristiti CDMA tehnologija, koja je prvobitno namenjena za ruralne i kablovski nepristupačne krajeve. Reče profesor da je to ujedno i poslovni interes operatora, a on je tu, jel’te, da o tom interesu vodi računa. Profesor, očigledno i nažalost, ne čita ovaj blog - ili čita, ali svoje đake ne mora da sluša kao što je to nekad radio, dok nije postao direktor.

Citat: Radunović je istakao da će konkurencija biti uvedena gde god je moguće, jer ona doprinosi nižim cenama, što se pokazalo na primeru mobilne telefonije, gde su tri operatera, a cene su niže nego u okruženju.
- Potrebno je uvesti liberalizaciju i u veleprodaji interneta, kroz međunarodno povezivanje, za šta je izdato 17 odobrenja, kao što je izdato i 24 odobrenja za javne telekomunikacione mreže i 31 odobrenje za prenos govora preko interneta (VoIP), što je snizilo troškove za međunarodne pozive - dodao je on.


Još malo komentara na profesorove reči : konkurenciju treba uvesti svuda, jer je to svuda u sektoru telekomunikacija i moguće uraditi. Samo napred! Slažem se da treba uvesti liberalizaciju i u veleprodaju intereneta i tačno je da je izdato 17 dozvola za međunarodno povezivanje, što samo po sebi nije i neće doprineti pomenutoj liberalizaciji, a kamo li snižavanju cena. Znam da profesor to zna, a znate i vi, dragi čitaoci, jer ja pišem za misleće ljude.
A što se tiče prihoda od telekomunikacija za ovu godinu, na osnovu javno dostupnih podataka, mislim da će nominalno premašiti prošlu godinu, kao i da će učešće u BDP-u biti u znatno većem procentu (prognoziram 7-8%). Videćemo kakav sam prognozer.

15 септембар 2009

Teorija relativiteta

Utisak mog prethodnog posta je 11.470 IPTV korisnika Telekoma Srbija posle prvih 6-7 meseci od starta ove usluge. Mislim da je ovo prvi zvanično objavljen podatak o IPTV-u u Srbiji. Da li je mnogo ili malo za prvih 6 meseci – procenite sami.

Tek radi poređenja, za prvih 6 meseci 2009. Telekom Slovenije je zabeležio prihod od 410,8 miliona €, što je manje nego prošle godine u isto vreme (bilo 416,4 mil €). Neto profit im je takođe pao sa 48,5 mil € na 26,4 mil €.

A rezultati operativnog dela su im sledeći: prešli su 100k IPTV korisnika tj. imali su krajem juna 101.621 IPTV korisnika ili 71,5% više YoY; udvostručili su broj svojih CATV korisnika za godinu dana na 7.326; imaju 209.826 broadband korisnika naspram prošlojunskih 184,636 (oko 25,000 više YoY); ARPU ili prosečan prihod po korisniku im je porastao sa 27,10 € na 29,24 €. Svi bitni parametri rastu, ali profit im pada! Telekomu Srbija profit raste, a parametri tu i tamo. Slovenci možda znaju bolje da posluju, ali ne znaju bolje da profitiraju ;-).

Čekam da neki ekonomista pročita ovaj blog i otvori diskusiju. Ne mislim kao neki da ekonomisti nisu potrebni inženjerima. Naprotiv. Ne znam ni što sam baš pominjao Slovence, mogao sam možda i Nemce, Ruse, Kineze... Ili poštara koji se odomaćio i ne zvoni više dvaput. Ako vam nešto nije jasno, čitajte i između redova.

Dug je, izgleda, dobar drug

Ima li nekog ko nije protekle sedmice pročitao vest o fascinantnom profitu Telekoma Srbija. Objavljeno u Srbiji i šire. Pali svi na gluteus musculus od čuda. Drugi operatori krpe kraj s krajem, a Telekom – tras 109 miliona € profita za prvo polugođe.

Generalni direktor Telekoma dao intervju za omiljeni mi Blic Novac, iz koga izdvajam:

... poslovni rezultati "Telekoma Srbija" pokazuju da država ipak može da bude dobar vlasnik.

... u vremenu globalne krize nema dovoljno slučajeva sa kojima bi se mogli upoređivati niti postoje izvesni parametri na osnovu kojih bi se dala procena tržišne vrednosti kompanije.

Kada je reč o fiksnoj telefoniji, ona ni u ovom razdoblju nije bila profitabilna, što nije iznenađujuće imajući u vidu komparativne analize cena, pre svega mesečne pretplate, u zemljama regiona.

U prihodima fiksna telefonija učestvuje sa oko 50 odsto, mobilna oko 45, a internet i multimedijalne usluge preostalih pet odsto. Sa druge strane, mobilna telefonija, uprkos veoma snažnoj konkurenciji, jedini je profitabilan segment i praktično ceo profit dolazi iz tog dela našeg poslovanja.

Mi smo na poslednjem Upravnom odboru doneli odluku da sasvim odustajemo od bilo kakvih daljih poskupljenja impulsa, a da se fokusiramo samo na dostizanje ekonomske cene mesečne pretplate.


Iz objavljenih rezultata poslovanja (izvor Mondo) izdvajam:
Ukupni prihodi Telekoma 42,6 mlrd dinara ili rast od 5,1% YoY (u odnosu na isti period prošle godine). Profit od 10,2 mlrd dinara pokazuje da su troškovi značajno skresani, bilo bi interesantno da je objavljeno koliko, tim pre što su u tom periodu vraćani dugovi za kupovinu Telekoma Srpske.
Mobilnih pretplatnika 5.401.000 ukupno (manje nego na kraju 2008.), od čega 1.240.000 postpaid tj. porast postpaid 14%, ukupno 20.500 mobile broadband (3G) korisnika. Novih 109.000 ADSL YoY i 11.450 IPTV korisnika (od decembra 2008.), interesantno, nisu podigli stopu profita fiksne telefonije. Dakle, fiksna bez profita, a mobilna 9,2 mlrd dinara neto dobiti. Ako mobilna učestvuje u prihodima oko 45%, onda je profitna stopa mobilne gotovo 50%. Neki ekonomisti bi rekli «bezobraznih 50%», jer i 20% je extra stopa dobiti.
Ako je fiksna u Telekomu gubitaš, da li da se pitamo ko će onda pohrliti da bude fiksni operator kad se biznis ne isplati. Interesantno je pitanje ekonomske cene mesečne pretplate, uz, što bi rekle kolege iz Ratela, razumnu stopu profita. Ima još nepoznanica, ali veo tajanstvenosti upotpuniće vam čitalački doživljaj. Što kaže Mica Trofrtaljka u Lepim selima: „Ćut’, bolan, erot’ka!“

08 септембар 2009

To smo mi Inženjeri

Sve pohvale Ministarstvu telekomunikacija za sprovedenu i obnarodovanu javnu raspravu o razvoju širokopojasnog pristupa u Srbiji!!!

Respektabilan broj učesnika (15 dostavljenih komentara) – bravo i za sve kolege! To je odgovorno ponašanje i primerna zainteresovanost za budućnost Srbije! Ko je šta rekao - rekao je, važno je da svi mogu to da vide, čuju, pročitaju i razmisle o tome. I što rekao dalekih 80-i-nekih moj uvaženi profesor matematike na ETF-u Dobrilo Tošić (a ja zapamtio za ceo život): „Neko će možda nešto i da nauči.“ (iz tog razloga i ovaj blog).

Bravo i za sve kolege iz Ratel-a koji su u svoje ime dali doprinos i mišljenje o ovom važnom pitanju! Od pluralizma mišljenja niko ne može imati štete, niti bi iko trebao biti zabrinut zbog ličnih nastupa koji možda i nisu „na liniji“. Jer da je neko zlonameran, on bi verovatnije ćutao.

MTID će, verujmo, prihvatiti sve dobre sugestije i pretočiti ih u jedan ozbiljan i kvalitetan dokument. Ova rasprava je, po meni, stvarno velika stvar za našu struku, a nadam se da će i rasprava o novom Zakonu o elektronskim komunikacijama biti takođe uspešna, masovna i konstruktivna.