28 новембар 2012

Wifi preferirani pristup


Prema istraživanju Nielsen-a u Velikoj Britaniji, u isporuci mobilnih internet data servisa Wifi dominira u odnosu na 3G – Android smartfon korisnici čak 3 ipo puta više podataka prenesu preko Wifi-a u odnosu na 3G mrežu. Prosečno se 78% mobilnih data podataka prenese preko Wifi pristupa Andriod smartfonova. Najviše (90%) se Wifi koristi u periodu od 23-24h zbog, pogađate, društvenih mreža. U periodu od 18-24h količina prenetih podataka u 3G mreži opadne za 55%  u odnosu na dnevni prosek, dok se uzevši u obzir i Wifi pristup poveća za 30%! 3G mreža se u UK najviše koristi početkom radnog vremena, u doba ručka i neposredno po završetku radnog vremena. Možemo zaključiti da Britanci vole mobilni broadband, ali besplatno, kad god je moguće.

Shodno običajima smartfon korisnika, razmislite kakva budućnost čeka mobilne operatore. U Srbiji broj smartfon korisnika polako raste, ali povećanje broja Wifi pristupnih tačaka nije trenutno u planovima domaćih mobilnih operatora. Od toga nekih para nema. Istina, sve više restorana i kafića ima besplatan Wifi, a mobilni operatori nisu baš voljni da im se mreža arči bez da se za to debelo plati. Kao da svi sumnjaju u propusnu moć svoje 3G mreže, a marketinški se “frljaju” sa nekakvim urnebesnim brzinama protoka (ha, provokacija!). S druge strane, visokim cenama mobilnog interneta korisnici se drže “na odstojanju”. 

Sa druge strane vreba mobilni video streaming, od koga takođe nema neke preterane zarade, ali koji već u nekim mrežama (na zapadu) čini i do  70-80% mobilnog BB saobraćaja. Kako monetizovati prenos videa kroz mobilnu mrežu na zadovoljstvo korisnika i hoće li mobilni broadband biti isplativ bar kao mobilni voice i SMS do nedavno? To su pitanja za budućnost, koja po mnogim procenama neće biti naročito profitabilna za mobilne operatore.

24 новембар 2012

Setva i žetva


Polugodišnji rezultati poslovanja Telekoma Srbija, prema objavljenom, nisu ni blizu prethodnim. Da li je moguć tako nagli sunovrat? S neba pa u rebra, zbog povećanja kursa za 10%! Šestomesečni bilans: prihodi 0,6% manji od prošlogodišnjih u istom periodu, rashodi 8,5% veći, dobit manja za više od 90% (14,3 mlrd dinara nasuprot sadašnjih 1,16 mlrd dinara). Razlozi: veliki finansijski troškovi zbog nagle promene kursa u prvih šest meseci ove godine i još:

U Telekomu su naveli da je tako slab poslovni rezultat posledica i toga što je kompanija prethodnih godina bila više fokusirana na trenutni finansijski rezultat, a ne na dugoročnu održivost.

"
Određeni tehnološki sistemi, pa i segmenti poslovanja, zanemarivani su i u njih se nije dovoljno investiralo, što danas, a i u narednim godinama može negativno da utiče na poslovanje", ocenili su u Telekomu Srbije.

Kako su naglasili, Telekom je suočen sa ozbiljnim izazovima kako da unapredi poslovanje, obezbedi likvidnost koja je ugrožena uzimanjem kredita i otkupom 20 odsto sopstvenih akcija od grčkog OTE-a, poveća investicije u osnovnu delatnost i infrastrukturu i obuzda rast troškova.

"Sve su to elementi na kojima se danas u kompaniji radi, ali jasno je da će trebati odredjeno vreme da se Telekom osnaži", kazali su u toj telekomunikacionoj kompaniji koja je u državnom vlasništvu.

..."Ono što možemo sigurno da kažemo jeste da će rezultat biti višestruko gori nego na kraju prošle godine i da će biti potrebno dosta vremena da promenimo neke negativne trendove i stabilizujemo poslovanje", kazali su agenciji Beta u Telekomu Srbije.
(Sve podvučeno – autor bloga).

Na osnovu citiranog, treba razjasniti: Koji su segmenti poslovanja tako strateški zanemarivani (nema ih mnogo - fiksna, Internet ili mobilna)? Postoji li vizija kako da se unapredi poslovanje? Koliko vremena je potrebno i pod kakvim uslovima da se Telekom osnaži, stabilizuje poslovanje i promeni negativne trendove? Zašto je tajna ko je ove objavljene ocene i konstatacije izrekao (“rekli su nam u Telekomu”)? Da li su ove brojke razlog promene gotovo kompletnog prethodnog menadžmenta koji je inače tvorac, kako je rečeno, najboljeg rezultata od osnivanja kompanije? Da li je ovo razlog neizlaska kompanije na berzu, a ne srpsko nerazvijeno tržište akcijama? Da li je nekoga, a naročito neke, koji čitaju komentare čitalaca ove vesti na raznim portalima bar malo sramota?

Koliko bih ja još pitanja mogao da postavim, ali nije ni red ni vreme. Sve gore podvučeno je dovoljno intrigantno za razmišljanje, čak i zabrinjavajuće. Neću ni da podsećam na neka moja ranija pisanija ovde – to bi već bio tradicionalni srpski mazohizam. Ali da se zna, jer možda se i razmisli, odgovori postoje i sve ima svoje logično objašnjenje. Objašnjenja ipak treba da daju oni koji bi morali da ih daju. Elem, dobro je što se izašlo sa bilo kakvim rezultatima, makar i koncem novembra. To je, šta god mislili, ipak odgovorno i otrežnjujuće. Posle toga je sve lakše. Uvek je tako, od nečega se mora početi, suočiti se i krenuti dalje. Niko nema svo vreme ovoga sveta i sve ima svoj kraj (daleko bilo!). Pre neki dan se na jubilarnom 20-om TELFOR-u mogao čuti slogan: Bilo kome, bilo kada, bilo gde, bilo šta! Lepo, ali ne može bilo šta, pogotovo ne do bilo kada. Ne može ni bilo ko, valjda je to sada svima jasno. Samo bez panike – nije Telekom još za gubitaša, ali biće žala za poslednjom ponudom Austrijanaca. I u telekomunikacijama, kao u životu, sve teče, sve se menja, ne može se živeti na kredit i od stare slave.

07 новембар 2012

Širom otvoreno za LTE


EU je izgleda rešila da ispuni svoju digitalnu agendu do 2020. godine po kojoj svako domaćinstvo treba da ima broadband vezu sa minimalnih 30 Mbps. Naime, EU je donela odluku o prenameni dela spektra za 3G oko frekvencije 2000 MHz tj. 2GHz. Članice EU treba da usaglase regulativu sa ovom odlukom do kraja juna 2014. godine.

Taj upareni deo spektra ukupne širine 120 MHz (1920-1980 MHz upareno sa 2110-2170 MHz) služiće ubuduće za 4G/LTE. Veliki problem može biti činjenica da je to još jedan dodatni deo spektra koji će služiti za LTE, što malo usložnjava harmonizaciju LTE spektra. Nadajmo se da će proizvođači čipova otkloniti “nedostatke” rada LTE na različitim frekvencijama. Rad LTE na različitim frekvencijama čini korisnike zavisnim od provajdera odnosno mreže, a znači i veću cenu aparata. Regulatorima ostaje kao neka vrsta rezerve i neupareni deo spektra oko 2000 MHz (1900-1920 MHz i 2010-2025 MHz) koji je trenutno namenjen za 3G, ali se u velikom broju zemalja ne koristi. Neupareni deo spektra npr. znači ekonomičniju primenu LTE! Sa širinom kanala od ukupno preko 1000 MHz za implementaciju LTE, čini se da je otvoren put ekspanzivnom razvoju mobilnog broadbanda u Evropi. Samo još da operatori nađu dovoljno para za investiranje. Inače – biće kao za FTTH.

Naravoučenije ove priče je da regulativa (državni organi) može uraditi ono što je neophodno ako se želi ostvarenje nekog cilja. Ako nešto hoćete, naći ćete način i mogućnost! Problem je što nekima ovako više odgovara.

03 новембар 2012

Zrihtali si LTE


Prodajom frekvencijskog spektra od digitalne dividende (posle digitalizacije TV signala), hrvatski regulator HAKOM (tj. hrvatski RATEL) zaradio je oko 40 miliona €. To je, da podsetimo, spektar oko 800 MHz. HAKOM je lepo (ili lijepo) procenio prednost korišćenja ove frekvencije za primenu LTE tehnologije i efikasnije i jeftinije pokrivanje teritorije. Ipak, dok svi u okolnim zemljama ne završe proces digitalizacije TV signala, neće biti moguće da se LTE signal rasprostre baš do samih hrvatskih granica (moguća interferencija i smetnje).

Kupci po 2x10MHz uparenog dela spektra za period do oktobra 2024. godine su Vipnet i T-HT. Prodavalo se ukupno 3 puta po 2x10MHz, ali treći potencijalni kandidat, operator Tele2 je očigledno procenio da im nije vredno bacati novce. Po mom skromnom mišljenju, ispravno razmišljanje u ovom trenutku kad su oni u pitanju. Dati tolike pare i upustiti se “u tuču” sa mobilno jačima od sebe, nije baš obećavajuće. Oni koji su kupili frekvencije najavili su da će ih iskoristiti za LTE-FDD implementaciju, a obaveza im je da u roku od 5 godina, od dana koji će naknadno odrediti HAKOM, pokriju bar 50% lijepe svoje domovine.  Osim ovog jednokratnog plaćanja opsega (licence), operatori će i na godišnjem nivou morati da plate arčenje spektra po oko 110 hiljada € po MHz, godišnju taksu za upravljanje spektrom oko 25 hiljada € i povrh svega, 0,5% svojih prihoda od korišćenja ovih frekvencija! Globa, ali kako bi država lepo živela, da nije onih koji (misle da) mogu lepo da zarađuju od svekolikog naroda.

Hoće li ova ova hrvatska priča imati sličnosti sa budućom srpskom pričom (i kod nas imamo tri velika mobilna operatora na digitalnu dividendu) – živi bili, pa videli! Ako je po logici stvari, kod nas bi trebalo da se za istu ovu stvar postigne veća cena po MHz (Dinča bi se obradovao), ali ko će ga znati? Treba prvo završiti sa digitalizacijom TV signala, a kako stvari stoje, malo će nam biti i 2014. godina?! Domaći operatori koji misle da će brzo u LTE moraće da pričekaju zasplet sa frekvencijama. Nije to kašnjenje ni tako loše u ovom trenutku. Kašnjenje će sigurno značiti i neku uštedu. Možda nam se posreći i sa EU ;), ali ne možemo mimo sveta, mimo ljudi i mimo logike života.