Servis provajderi širom sveta poslednjih
godina ulažu velike napore da dostignu ciljeve za brzi Internet pristup.
Podsetimo da je EU proklamovala da so 2020. godine svako domaćinstvo ima protok
od bar 30 Mbps do kuće, a bar 50% domaćinstava i svih 100 Mbps. Svi ćemo se
složiti da je optika do kuće najbolje rešenje i put kojim treba ići. Optika ima
široke mogućnosti da obezbedi velike protoke i ispuni narastajuće potrebe
korisnika, ali praktično je neostvarivo i vrlo dugotrajno dovesti optiku do
svake kuće ili stana. To bi bio baš kompleksan posao koji bi zahtevao i znatna
finansijska sredstva. VDSL2 vectoring
tehnologija omogućava
18 фебруар 2013
Opravdanje
U nedeljnoj „Politici“ zakasnelo o prenosu
broja u fiksnoj telefoniji. Valjda zato da bi novine objavile da je resorno
Ministarstvo dalo podršku Ratelu da reši problem. Ja nekako mislim da je Ratel
nezavisno telo i da mu nije baš neophodna podrška Ministarstva. Ali, recimo da
sam naivan.
No, nešto drugo me je zapanjilo u objavljenom tekstu u Politici:
...U „Telekomu” kažu da njihova fiksna mreža po mnogim karakteristikama ne može da se poredi sa fiksnim mrežama drugih operatera.– Naša mreža je opterećena istorijskim nasleđem. Daleko je veća od drugih. Rasprostranjena na celoj teritoriji Srbije. Organizaciono izuzetno složena. Tehnološki veoma heterogena. Sve to otežava i poskupljuje ispunjenje tehničkih uslova za prenosivost broja. Da bismo omogućili prenos broja u fiksnoj mreži potrebno je, primera radi, da se obezbede tehnički preduslovi na 67 objekata na kojima se nalazi sedam različitih tipova komutacionih sistema realizovanih u tri različite tehnologije – rekli su u „Telekomu”.
Već nekoliko puta prethodnih meseci u raznim saopštenjima
čitam „rekli su u Telekomu“. Ko je rekao? Zašto je to tajna kad Telekom ima
zvaničnike sa imenom, prezimenom i funkcijom? Da li je to za nas čitaoce
oficijelna informacija ili je novinaru neko u hodniku nešto ša’nuo? Telekom je
imao PR-a tj. PR-icu, valjda je ima još uvek – zašto PR ne daje izjave ili neki
predmetni direktor, da znamo da je to zvaničan stav kompanije?
Baš me zanima šta misle čitaoci kad pročitaju
ovaj navedeni citat koji na izvestan način opisuje Telekomovu mrežu? Nije li
ovo antipropaganda performansi sopstvenog resursa koji danas i sutra treba da
pruži nove usluge korisnicima? Nije li ovo loša poruka za potencijalne kupce
sutra? Nije li ovo javni šamar za stručni kadar u kompaniji – šta ste, bre,
ljudi, i kako radili sve ove godine i kakva vam je to papazjanija u mreži?! Ja
razumem da je neko možda hteo da plastično dočara velike teškoće u omogućavanju
servisa prenosivosti broja u fiksnoj, ali ipak... Da ne ispadne da ja nekome
pametujem i meni se često dešava da sam sebe, da prostite, sje#em u propagandi,
ali ja sam ja, a velika firma je velika firma (sistem!)
Upravo zbog ovakvih „ekscesa“, ja sam pre 5
godina ovde na blogu predložio da Telekom postavi svog PR menadžera. Napisao
sam i kakvog. Posle toliko godina vratili smo se na istu temu, a to me uvek
nekako rastuži i razočara. Neke stvari neki ljudi ne mogu promeniti! Da bi se
nešto promenilo potrebna je volja, znanje, odlučnost i – kritična masa. Neko
misli da je kritična masa ustvari politika, ali nije! Sve ovo pomenuto je van
politike – tu je izgleda problem!
03 фебруар 2013
Godina investicija
Telekom je, po rečima svog v.d. gen-dira, ovu godinu
proglasio godinom investicija. Plan je da se uloži 20 mlrd dinara u cilju
podizanja kvaliteta usluga. Dakle, ako dobro tumačim - ne u nove usluge već u
podizanje kvaliteta postojećih. Znate
svi koje su postojeće i koje se mogu unaprediti. To su, pre svega, uslovi za
pružanje IPTV-a i za povećanje brzina broadband (internet) servisa, uz
poboljšanje performansi mreže, kako fiksne tako verovatno i mobilne. To bi,
opet po logici stvari, trebalo da dovede do manjeg odliva starih pretplatnika i
do novih BB i IPTV korisnika, koje bi ta nova i kvalitetnija Telekomova ponuda
privukla. Privukla znači, neki bi napustili druge operatore, a neki bi
(konačno) dobili mogućnost za brzi internet. Ostaje da vidimo koji će rezultat
na kraju biti.
Gen-dir je izjavio da će likvidnost biti jedan od
najvećih problema godina narednih godina, usled povećanja ukupnog duga
kompanije (700 mil €), a koji valja vraćati. Ako je likvidnost problem, nije mi
jasno zašto se ona leči naglašenim ulaganjem u ovim uslovima i okle onda tih 20
mlrd dinara? Ako je opet iz kredita, koji li će uslovi biti s obzirom na stepen
zaduženosti? Ja sam baš u jednom nedavnom postu nešto pisao o investiranju u
telekomunikacijama u aktuelnim okolnostima.
Rečeno je i da Telekom očekuje profit od oko 10 mlrd
dinara u prethodnoj godini, što uopšte i nije tako loše, premda ostali
parametri poslovanja nisu pominjani. Opet mi nije jasno zašto se prihodi i
rashodi ne pominju, šta je donelo prihode, u čemu se podbacilo, kakvi su
trendovi. Sad se to već mora znati za
proteklu godinu. Nisam pročitao intervju u magazinu "Cord" (trenutno sam
cordless). Izgleda da se, prema prenetom u medijima, govorilo uglavom o opštim
ekonomskim temama i situaciji u društvu, a toliko toga ima u telekomunikacionom
biznisu što bih ja voleo da pročitam, pa makar ne mogao da komentarišem kao i oko
Nove godine (intervjui na Mondo portalu i u Novostima). Uostalom, ovo je besplatna reklama da ljubitelji telekomunikacija pročitaju intervjue, ako već nisu.
Pojedini komentatori na B92
sajtu su dali deo dobrog materijala (predloga) za ovih 20 mlrd ulaganja Telekoma, a i ja
ću dati svoj doprinos ako mi izvesna gospoda ne vrate 6700 dinara koje su mi “dužni”.
Ako nemaju dovoljno znanja, pameti, argumenata, lovu bar imaju! Ne volim
ignorisanje!
Imate novega telekoma, sused?
Još početkom
januara pojavila se informacija da hrvatska
Vlada osniva novi državni “telekom“, koji će zagospodariti optičkom
infrastrukturom državnih preduzeća (HEP, Hrv autoceste, Hrv željeznice i još
neki). Ja nemam informaciju da li se to
desilo ili se još čeka, ako neko pouzdano zna, neka javi. Novi hrvatski „telekom“
bi se bavio veleprodajom slobodnih kapaciteta mreže pod nediskriminatorskim
uslovima svim zainteresovanim provajderima u cilju obezbeđivanja jeftinijeg
interneta i broadbanda za hrvatsko pučanstvo čak i iz najudaljenijih sela.
Nadaju se da će time ugroziti poziciju ex-državnog operatora T-HT, pa možda i
hoće.
Možda bi nešto slično radila i Srbija (poznati slučaj
EPS-ove optičke mreže), ali Srbija već ima jednog državnog telco operatora. Istini
za volju, ja lično nisam baš ZA da država uvodi konkurenciju na neko tržište,
bolje je da omoguće uslove ya konkurenciju, pa da se takmiče privatni preduzetnici. Znam da će me za
ovu izjavu mnogi „staviti u top“, ali evo argumenta: da država (kako srpska,
tako i EU-hrvatska) zna da gazduje, zar bi dopustila da svako njeno preduzeće
pravi svoju optičku mrežu? Jasno je da je to neefikasno i da se ti kapaciteti
neracionalno koriste, a bačene pare svih poreskih obveznika neću ni da pominjem.
No, neću da sporim da bi veleprodaja kapaciteta državne infrastrukture pod
jednakim uslovima verovatno donela dobro, ako bi bilo dovoljno onih koji bi
rado uložili u agregacionu i pristupnu mrežu i servise do korisnika (i opet smo se
vratili na uslove poslovanja eventualnih alternativnih operatora!). Mreža do korisnika je pitanje para, a njih država nema!
Još jednom da ponovim ono što sam više puta na blogu
pisao: nema razvoja broadbanda u Srbiji bez alternativnih operatora! Dve-tri
firme, koje god i kol’ke god, ne mogu da iznesu sav teret razvoja srpskih telekomunikacija! Zato i kaskamo i za okruženjem i za Evropom.
Пријавите се на:
Постови (Atom)