26 мај 2014

Bezbednost u Cloudu



Koncept Cloud computinga nudi velike mogućnosti uštede na IT troškovima, ali poslovanje u cloudu nosi i određene rizike.  Ti bezbednosni rizici mogu biti znatno manji ukoliko za sebe nađete prava cloud rešenja i brigu o tome poverite dokazanim IT stručnjacima.

Sve veći broj preduzeća u svetu danas poseduje i koristi cloud baziranu infrastrukturu – virtuelne resurse koji se kao  servis obezbeđuju preko Interneta. Postoje tri osnovna tipa cloud okruženja: privatni, javni i hibridni cloud. Tri osnovna modela servisa u svakom od cloud okruženja su: Infrastruktura kao servis (IaaS), Platforma kao servis (PaaS) i Softver kao servis (SaaS). Svaki od ova tri modela ima različiti uticaj na primenu bezbednosti u cloudu i nijedna mera nije univerzalno primenjiva na sva tri modela. Svaka kombinacija cloud servisa nosi poseban set rizika i zahteva posebne mere zaštite. 

22 мај 2014

Ah, ta komercijala!



“Najveći izazov prilikom implementacije LTE tehnologije nije u tehničkom delu, nego u komercijalnom.”, rekao je mladi, očigledno načitan i elokventan menadžer, odgovoran za planiranje mreže i servisa u Telekomu Srbija u svom intervjuu povodom predstojeće svetske LTE konferencije. Obrazloženje je posve racionalno a poznato među operatorima koji su uveli LTE: velike investicije u LTE se teško vraćaju sa postojećim cenama i onim što se može naplatiti od LTE pretplatnika za ono što se nudi preko današnjeg LTE-a. Menadžer tvrdi da se stvar može izvući adekvatnom marketinškom kampanjom za privlačenje LTE pretplatnika. Šta li će biti ako neko neko u Telekomu ovo proumači kao “uveli bi tehničari LTE dok rekneš keks, al’ ovi iz marketinga ne mož’ da prodaju ni L od njega”. Šalim se, naravno, ali pakovanje paketa je i marketinška i dizajnerska (zajednička) stvar.   

Prebrojivo mnogo



ITU, međunarodna agencija za telekomunikacije, objavila izveštaj o stanju na globalnom tržištu broadband usluga. Prema tom izveštaju, do kraja godine u svetu će biti oko 2,3 mlrd mobilnih broadband (MBB) pretplatnika. Od tog broja, 55% pretplatnika je u tzv. zemljama u razvoju, iako je penetracia MBB u zemljama u razvoju 4 puta manja nego u razvijenim zemljama (84%:21%). Evropa će imati najveću penetraciju MBB, oko 64%, a slede Amerike sa ukupno 59%, zemlje zajednice nezavisnih država (CIS tj. ex-SSSR) sa 49%, Arapske zemlje sa 25%, Azija-Pacifik regija sa 23% i Afrika sa 19%. Globalna penetracija MBB će bit, dakle, oko 32%.

Globalna penetracija fiksnog broadbanda dosegnuće do kraja godine tek do 10%. Na Evropu opada oko 25% BB pretplatnika, a najviše ih je u Aziji 44% globane cifre. Penetracija fiksnog broadbanda najveća je u Evropi, oko 30%, dok je u Amerikama oko 17%.

Broj fiksnih telefonskih pretplatnika u svetu konstantno opada. U prethodnih 5 godina, broj fiksnih telefonskih pretplatnika u svetu smanjio se za oko 100 miliona. Nasuprot fiksnim, broj mobilnih pretplatnika i dalje raste, mada je sve bliže zasićenju, a do kraja godine dostići će cifru od 7 mlrd pretplatnika. Među njima je više od polovine iz zemalja Azija-Pacifik regiona, a čak 78% ukupnog broja mobilnih pretplatnika potiče iz zemalja u razvoju.

Internet će do kraja 2014. godine koristiti 3 mlrd ljudi širom planete, a od tog broja dve trećine će ih biti iz zemalja u razvoju. Sa druge strane, 90% ljudi koji ne koriste Internet potiče iz zemalja u razvoju. Penetracija Internet pretplatnika globalno će iznositi oko 40%, u zemljama u razvoju 32%, a u razvijenim 78%. U Africi npr. penetracija Internet korisnika iznosiće 20%, a tek svako deseto domaćinstvo ima pristup Internetu. U Evropi, penetracija Internet korisnika biće 75%, u Amerikama oko 65%, a Azija će u ukupnom broju Internet korisnika u svetu učestvovati sa 45%.

To su vam brojke, ako neko to voli. Ja nekako mislim: bez brojeva – ništa! Zato su inženjeri i ostali “matematičari” potrebni ovom svetu, a naročito ovoj zemlji. Pozitivno je što ljudi u svetu na razne načine komuniciraju, informišu se, povezuju se... Valjda to stimuliše i ekonomski rast i zaposlenost. Možda i mi dočekamo...