31 август 2011

Šta se krije ispod pokrivenosti


Čitam po forumima iskustva korisnika o kvalitetu mobilnog broadbanda kod nas tj. o 3G internetu. Od full zadovoljnih do očajnika! Sa druge strane, znam da se operatori hvale pokrivenošću teritorije i stanovništva, koju proveravaju tzv. driving testovima. Sedne ekipa u auto, vozi se po gradu i okolini i meri intenzitet 3G signala. Pokriveno!  Da se malo zađe po unutrašnjosti zgrada, a tu su i tradicionalne prirodne prepreke radio signala koje se u različitim uslovima različito ponašaju, (drveće, soliteri, uzvišenja, udubljenja, cigla, armatura). možda bi se otkrilo i još nešto oko pokrivenosti. Neću otkriti toplu vodi ako kažem da pokrivenost ne odgovara baš uvek i kvalitetu i snazi signala.  Najbolja ilustracija izrečenog su neretko komšije koje na terasi ili prozoru pričaju preko mobilnog.

Serija o Džordžu


Telekom operatori ulažu značajna sredstva u svoju mrežu, ali mnogi pokušavaju i da se oprobaju na drugom terenu – polju medija, produkcije i isporuke multimedijalnih sadržaja. Pokušavaju da pronađu svoj biznis i u isporuci TV sadržaja. Koje su konsekvence novog angažmana, ključni faktori za uspeh, opasnosti koje vrebaju, razlozi koji ih navode na taj posao i strategije koje će koristiti – verujem da operatori sve to zaista znaju i da znaju šta hoće i kako hoće. Verujem i da žele da malo promene digitalni svet medija, da malo uštinu od kolača kablovskih operatora. Do sada su operatori prenosili sadržaje (glas, podaci) koje su prevashodno korisnici generisali i nudili jedni drugima,  a sada operatori žele da sadržaje nude korisnicima. Ok, zadovoljstvo je u davanju!

18 август 2011

Bilo kuda, Google svuda!

Google kupuje Motorolin sektor za proizvodnju mobilnih aparata (Motorola Mobility) za celih 12,5 mlrd $. Uz HTC, LG, Samsung i Motorola je član Android porodice tj. u svoje aparate su ugrađivali Android OS. Analitičari u ovom trenutku ne veruju da će Google favorizovati Motorolu u implementaciji Androida, koji je Google-ova open source platforma koja trenutno zauzima oko 45% smartfon tržišta. Za davanje ekskluziviteta Androida Motoroli zaista mislim da nema razloga, mada nije isključeno da Motorola ima neke mogućnosti koje drugi Android-telefoni neće imati. Možda Google hoće da se upuste u bitku mobilnih brendova, sa namerom da Motorola proda što više aparata. Drugim rečima, možda žele da napadnu Apple iPhone i preuzmu mu primat inovativnosti. Prema najnovijim istraživanjima Nielsen-a, među smartfon postpaid korisnicima u SAD, iPhone ima 28% učešća, HTC 14%,a na trećem mestu je Motorola sa 11%. Ja nešto ne verujem da će preterano da forsiraju baš prodaju aparata.

Dakle, Google je već ušao na mobilno tržište, a sada samo produbljuje i širi svoj uticaj. Nešto slično oni rade i sa svojim Google Global Cashe serverima (GGC) koje smeštaju kod Internet provajdera (ISP). Da ne govorim o njihovim FTTH projektima u SAD, o fajtanju sa Facebook-om kroz Google+, o Google TV i partnerstvu sa kompanijom Sony Picture.

Ali, kroz ovu akviziciju Google je kupio i Motorolin odeljak proizvodnje set-top-box-ova i kablovskih modema, gde je Motorola lider na globalnom tržištu. Lično mislim da u tom grmi leži zeka. Kako je Google vlasnik YouTube-a, preti li možda ozbiljno tzv. over-the-top video (OTT) – video streaming preko Interneta – kablovskim i IPTV operatorima? Ili će možda Android da se nađe u STB-ovima, ko zna? U svakom slučaju, kupovinom Motorola Mobility, Google je ušao u dnevne i spavaće sobe mnogih, a već je odavno je u radnim sobama kroz Internet.
Još malo kad otvorite frižider, iz njega će izviriti Google, ili ako imate više sreće - naš Nole ;). Naravno, kao i za AT&T – T-Mobile USA spajanje, i za sve ovo treba sačekati odluku američke antimonopolske komisije. Kanda da Google naginje da postane telekomunikacioni džin – gigant kakav je i sada u Internet domenu.

Setite se da je pre pola godine Microsoft ušao u partnerstvo sa Nokiom, sa namerom da iskoristi popularnost Nokia aparata u proboju Windows 7 platforme. Pre otprilike tri godine pisao sam ovde na blogu da Cisco kupuje raznorazne male uspešne proizvođače telekomunikacione opreme i širi svoj portfolio i svoju ponudu. To su ta globalna partnerstva koja otvaraju nove izvore prihoda i profita.

17 август 2011

Dobra priča u njihovoj mreži

Privatni mobilni operatori u Srbiji nastavljaju sa dobrom praksom redovnog objavljivanja kvartalnih izveštaja o poslovanju. Time nam, svakako, pomažu da pratimo kretanja i trendove na srpskom mobilnom tržištu. Svesrdno pozdravljam transparentnost, pravovremenost i otvorenost u informisanju! Verujem da korisnici i stručna javnost to zaslužuju.

I VIP i Telenor beleže značajan rast prihoda i dobiti, uz povećanje i broja korisnika. U nedostatku zvaničnih informacija, ostaje da verujemo da je i Telekom ima sličan trend i da srpske mobilne telekomunikacije odolevaju ekonomskoj krizi, čak i osetno napreduju.
Prihod Telenora u prvih 6 meseci 2011. iznosi oko 18,1 mlrd dinara (oko 180 mil €), a VIP-a oko 6,6 mlrd dinara (65,6 mil €). U Telenoru kažu da trenutno imaju 3.061.000 korisnika, dok VIP ima preko 1,5 miliona.
Moja jedina zamerka tim izveštajima je u izračunavanju tržišnog učešća: Telenor kaže preko 35%, VIP egzaktno 14,7%, a pitam se otkud znaju ako nemamo podatke iz Telekoma za konkretni period (mada, možda Ratel ima, pa im ša'ne).

Podaci koji su me malo iznenadili su – investicije! Telenor je u samo u drugom kvartalu 2011. uložio oko 13,5 miliona € u modernizaciju mreže, dok je VIP u prvoj polovini godine uložio čak 29,9 miliona €. Ulaganja su im znatno veća nego prošlogodišnja u istom periodu, posebno kod Telenora (skoro 3 puta). Na osnovu ovoga, može se zaključiti da će mobilni Internet u Srbiji tek da doživi ekspanziju i da korisnici mogu očekivati dobru pokrivenost i dobre brzine protoka (HSPA+).

Poredio sam malo ove podatke sa podacima iz vrlo sadržajnog Izveštaja Telekoma Srbija o poslovanju za 2010. godinu gde piše:
MTS 5,5 miliona korisnika (360.000 manje nego u 2009.!), a poslovni prihod u celoj 2010-oj 36 mlrd dinara; MTEL Srpske 1,3 miliona mobilnih korisnika, prihod mobilne 15,7 mlrd dinara, a ceo Telekom Srpske ima poslovni prihod 25,6 mlrd dinara; MTEL CG 445.000 korisnika, prihod 4,8 mlrd mobilna, a 6,1 mlrd dinara ceo MTEL CG.
I da ponovimo: Telenor 3 mil korisnika, šestomesečni prihod 18,1 mlrd dinara; VIP 1,5 mil korisnika, šestomesečni prihod 6,6 mlrd dinara.

Zaključak poređenja bio bi sledeći: VIP Srbija se po biznisu (broj korisnika-prihod) približava mobilnom MTEL-u Srpske, dok Telenorov biznis koji je do sada bio u rangu MTEL-a Srpske polako grabi ispred. Ako bi rekli da je biznis MTEL-a Srpske i CG "rame uz rame", isto važi i za MTEL CG. MTS je, nažalost, u biznis sferi znatno ispod svih navedenih "kompanjona" (broj korisnika-prihod). Ukoliko Telenor održi trend rasta iz prve polovine ove godine, a MTS bude na nivou rezultata iz 2010. godine, Telenor će sa 2,5 milona korisnika manje imati gotovo isti prihod kao MTS! Ne znam šta reći, a rekao bih. Elem, dobro bi bilo da imamo sveže podatke i iz najvećeg operatora da bi izbegli pretpostavke. Neka se zna ovde da sam ja skromno pomogao biznis MTS-a pretplatom na 3G postpaid. Nije baš k'o Čovke Zvezdu, ali i to je neki opšti interes, jer velike srpske brendove treba (p)održati i pokazati im da imaju prijatelje.

Dobro je što mobilne telekomunikacije u Srbiji i dalje rastu i razvijaju se. Očekujmo veći "uticaj" mobilnog 3G interneta! Možda je vreme da se ozbiljno razmisli i o ponudi četvrte licence za MNO (ovih dana sam negde pročitao da su Bugari rešili da daju i četvrtu, a Bugarska je tržište poredivo sa našim). Ako ne bude niko od velikih hteo, možda je prilika za Orion da "osveži" svoj biznis (ne znam kako stoje sa parama za širenje biznisa). U svakom slučaju, to će biti dobro za telekomunikacionu struku i sve nas koji se njome kako-tako bavimo.

15 август 2011

Kako upariti prihod i saobraćaj

Gartnerovi analitičari su sračunali da je prihod od data servisa u mobilnim komunikacijama za poslednjih godinu dana povećan za oko 22%. Predviđaju da će 2015. godine taj prihod biti (tek) oko 120% veći u odnosu na onaj osvaren 2010. godine! Dakle, po Gartneru, mobilni data prihod će nesumnjivo rasti, ali ne tako brzo i ne tako mnogo kako se očekivalo! Manji prihod uticaće na investicije u razvoj mreže tj. sporiji rast i razvoj mobilnog broadbanda. Samim tim biće ograničen i rast mobilnog data saobraćaja. Mobilni operatori će se “održavati na površini vode”.

Sa druge strane, prognozirani rast broja mobilnih korisnika (sa 5,6 mlrd 2011. godine na 7,4 mlrd 2015.godine) trebalo bi da izazove povećan saobraćaj. Kako će se taj saobraćaj “rasporediti” po korisniku i time uticati na prihod mobilnog operatora? Zavisi od modela paketa koji će se nuditi korisnicima. Od njegove fleksibilnosti i od toga koliko odgovara korisniku (personalizacija, visok QoE). Zavisi od kreativnosti i inovativnosti operatora. Kako uskladiti isplativost biznisa sa benefitima korisnika? Kako obezbediti transparentnost tarifiranja i “pravilno” dozirati potrošnju (flat, a la carte, dopune po želji)? Na koje se korisnike fokusirati – velike, srednje ili male potrošače? Kako VoIP, kako gaming?

Ja se ne bavim direktno ovom (komercijalnom) oblašću, ali se trudim da je pratim. Zanima me, npr, ko se i kako kod mobilnih operatora bavi ovom problematikom (ko su ti ljudi, kog profila, kakvog iskustva)? Da li ideje dobijaju i od nekih advertising agencija ili se time isključivo bavi sopstvena ekipa iz razvoja? Koliko se gleda “u komšijsko dvorište”, a koliko se teži da se bude prvi? Kako se meri uspešnost targetiranja i koliko su na ceni uspešne ideje?

Nadam se da ima neko ko je spreman da podeli par opštih informacija. U suprotnom, možete bar iskazati svoje mišljenje ko bi trebao i kako bi trebao.

Digitalno emitovanje bez trigera

Na pomolu je odlaganje roka za prelazak na digitalno emitovanje TV signala. Datum koji je planiran bio je 4. april 2012. godine. Kažu da je “mnogo planirano, a nažalost za sada nedovoljno urađeno“; da ne treba preći na digitalno emitovanje “odjednom i preko noći kao što je zamišljeno kod nas” nego postepeno, po regionima; da postoji niz problema, da je proces zahtevan, a postavljeni rok kratak. I to su se tek sad setili, a ne onda kad se pisala Strategija. Ko ih je “udarao po ušima” da zadaju i obećavaju neostvarive rokove? Još jedan primer neodgovornosti, nekompetentnosti, javašluka, nemanja osećaja mere i nemanja neophodnog znanja i iskustva. Nema smisla pitati “dokle?”, jer je to postala praksa i standard. Zašto bi pitali ko je kriv, kad ćemo to uraditi nekog drugog aprila, možda čak 2013-e. Uglavnom, biće. A kako samo ovi okolo nas mogaše i uradiše i opet pre nas? I oni su imali iste tehničke prilike i teškoće. I njihova su brda jednako ”nedostupna” ko i naša...

Da je rok bio nerealan - sumnjao sam još onda i napisao. Da nećemo moći da uradimo sve ono što je neophodno za početak procesa digitalnog emitovanja TV signala – mislim da su svi ozbiljni slutili da je tako. Da u Srbiji nije tako kako jeste, stručni i odgovorni ljudi bi sigurno ”prebacili” na digitalno emitovanje tog 4. aprila! Moglo je! Ali, prevaliti teret kupovine D/A TV konvertora na građane u ovoj ekonomskoj situaciji, ko je tako hrabar? Ostaviti građane eventualno bez signala i informacija u vreme izbora (april 2012. je, rekoše li, to vreme), ko bi to smeo? Osim toga, ne verujem da bi tada u Srbiji postojalo i stotinu DVB-T2 televizora, dakle, svi bi morali da imaju DA konvertor (Set-Top-Box). Verovatno čak i ne samo jedan po domaćinstvu. Niko ne kaže hoće li biti nekih posledica kašnjenja, jer drugi u susedstvu polako privode kraju svoj proces digitalizacije. Posledice mogu biti smetnje u praćenju TV programa u pograničnim delovima Srbije, usled interferencije sa novim frekvencijama emitovanja suseda. Nije li to slučaj sa SOS kanalom u istočnoj Srbiji? Dalje, hoće li prestati da se uvoze ”stari” DVB-T televizori i početi da se uvoze ovi ”budući naši” sa DVB-T2 tjunerima, čija je cena sada u Evropi ista kao i ovih ”starih” kod nas u Srbiji? Ima li neko moralnu obavezu i odgovrnost da o ovome obavesti narod, da im juče kupljeni ”smart” televizor sam neće vršiti posao? Domaćinstva koja imaju kablovsku ne moraju da brinu, bar dok plaćaju pretplatu, a šta sa ostalima? Neka ne brinu do daljnjeg, ali samo ako ne kupuju novi televizor!

06 август 2011

Perspektivu određuju korisnici

Prema podacima analitičara iz TeleGeography, samo 14% svih bežičnih pretplatnika u svetu koriste 3G mrežu, najviše ih je u Evropi (35% svih), a najmanje u Africi (6%). To vam je na globalnih 5,2 mlrd bežičnih (mobilnih) korisnika oko 700 miliona 3G korisnika. Pročitao sam da se do kraja 2014. godine predviđa oko 150 miliona LTE pretplatnika u svetu.

Prve 3G mreže su puštene u rad negde 2001.- 2002. godine, znači pre desetak godina. Za dobru pokrivenost tržišta u jednoj državi kao što je, recimo, Srbija, operatorima je potrebno takođe 10-ak godina. Sa 4G tehnologijom, to će potrajati i više, jer je dizajniranje mreže složenije. Ako je posle deset godina razvoja 3g mreže, trenutno svega trećina korisnika (i to) u razvijenim zemljama priključena na nju, smemo li da se pitamo kako će biti sa 4G mrežom? Da podsetim da je killer aplikacija (tj. glavni adut) 4G mreže prenos video streaminga do mobilnih aparata. Da podsetim i da ljudska populacija još uvek najviše eksploatiše mobilnu govornu uslugu, koju sasvim dobro i kvalitetno pruža 2G mreža. Da ne zaboravim korisnicima skoro nezamenjivi SMS.

Da zaključimo: Malo se preteruje sa LTE-4G pričama, prihod mobilnih operatora će još dugo godina biti utemeljen na 2G uslugama, a tek je u začetku osetniji prihod od 3G (data). Reč je, znači, o prihodu – a dobit mobilnih operatora će, nažalost, biti sve manja u narednim godinama. Kako održati dobit – postoji nekoliko pravaca, čiji su ključni faktor korisnici! Treba gledati svoje korisnike, a manje gledati tehnologiju. Nažalost po inženjere, u celoj ovoj priči ekonomsko pitanje je važnije od tehničkog.

Rizikujem da me protumače kao LTE/4G skeptika, ali tržište ima svoja pravila, kompanije imaju svoje akcionare, a i tehnologija ima svoja pravila primene, implementacije i eksploatacije. O svemu tome samo ozbiljni, zreli i kompetentni mogu isto tako i da razmišljaju. Dakle, ozbiljno, zrelo i kompetentno. Konstantno povećanje saobraćaja (naročito data) bez adekvatnog povećanja prihoda... ne može da bude obećavajuće! Probajte da analizirate i druge oblasti, da napravite paralele, pa mi recite šta Vi mislite?

Reći ću vam gde, mislim, da je odgovor. Dao ga je još u Starom veku Protagora. Čovek (tj. korisnik usluga) je merilo svih stvari, onih koje jesu - da jesu, onih koje nisu - da nisu! Bez prihvatanja od strane korisnika – slaba vajda od moćnih tehnologija. A jeste arno za inženjersko-tehičko igranje!