30 септембар 2010

Za sada bez dobrog naslova

S obzirom na sve intenzivnije naslove u novinama o lošoj ekonomskoj situaciji (naročito u Srbiji), nešto razmišljam kako će se to odraziti na situaciju u telekomunikacijama. Prošle godine su gotovo svi operatori zabeležili pad profita, a jedva da su pojedini nešto povećali prihod na godišnjem nivou. Fiksna telefonija je u nokdaunu, broj pretplatnika počinje primetno da pada, mobilna je u zasićenju, ARPU (prosečni prihod po korisniku) osetno pada, mobilni data prihodi su jedva primetni i pored porasta data saobraćaja. Jedina svetla tačka i ono što održava operatore u plusu su prihodi od broadband usluga (brzi internet, IPTV). Oni koju imaju sopstvenu mrežu i infrastrukturu lepo zarade i od veleprodaje i interkonekcija.

U Srbiji su, po RATEL-ovim izveštajima, prihodi od interneta skromni, u prihodima dominira mobilna (3 operatora), a stabilna je fiksna (1 operator). Preteći godinama unazad dešavanja u telekomunikacijama i poslovanja evropskih telco-operatora, znam da Srbija pre ili kasnije ne može mimo sveta i da će se ono što se dešava naprednijima, desiti i nama u Srbiji. Da li je to liberalizacija ili dešavanja na tržištu telekomunikacija, svejedno je. Doći će ili je jednom nogom već tu.
Telekom Srbija verovatno očekuju iste stvari - da prihod od interneta (konačno) bude bar dvocifren, da broj fiksnih ptp počne da pada, da se ljudi malo zasite razgovora preko mobilnog. A i kriza sve jače steže. Nažalost, nisam primetio da su ove godine objavljeni bilo kakvi zvanični rezultati o poslovanju najvećeg srpskog operatora da bismo videli kakva je realna situacija, a naročito u odnosu na rekordnu dobit u 2009-oj.

Tender za prodaju TS se očekuje, licitira se sa cenom oko 1,5 mlrd € (što je smislena cifra kao desetogodišnja dobit iz prošle godine). Rizici ipak rastu (što nikako nije dobro, ali za sada da ne pišem o tome koji su). Lista potencijalnih kupaca kosovskog PTK (zanemarimo pravno-politička sporna pitanja) jasno pokazuje ko su pretendenti na ovo tržište, verovatno i na Telekom Srbija. Iznenađenja nema (DT preko T-HT, Telekom Austria, Turk telekom preko AlbTelekoma, Oraskom, Sabafon iz Jemena) tipujem još samo na nekog kineskog operatora i eventualno još nekog arapskog operatora. Kad su evropski operatori u pitanju reč je o interesnim sferama, ima još malo prostora i za France telecom, možda za špansko-češku Telefonicu, mada sumnjam. Rusi su već dobili NIS, Kinezi zatežu sa mostom Zemun-Borča, VIP još uvek okleva sa uvođenjem 3G, DT ima OTE kao "džokera" i insajdera, srpskoj vladi baš trebaju pare. Možda ovo što sam napisao ima ili bude imalo neke veze, a možda je sve vrlo jednostavno i poznato. Kraj će kaže.

27 септембар 2010

Ultra broadband po paricama

Posle Alcatela, koji je uspeo da ostvari protok od 300 Mbps po dve parice na rastojanju 400m (podsetnik), još jedan telekomunikacioni gigant, Huawei, oprobao je mogućnosti bakarne parice za prenos visoko zahtevnih multimedijalnih sadržaja.
Huawei je demonstrirao 700 Mbps DSL prototip, baziran na SuperMIMO (multiple-in-multiple-out), koji koristi 4 bakarne parice za prenos 700 Mbps u downstream smeru (takođe) na rastojanju 400m. Ovom tehnikom se DSL bandwith po jednoj parici podiže na oko 175 Mbps, što je zaista fascinirajuće. U Huawei-u kažu da je njihov DSL prototip pogodan ne samo za FTTB/FTTC pristup, već i za povezivanje baznih stanica. Ova ista tehnika, verujem, može obezbediti sigurnih 100 Mbps na rastojanju od 2 km.

Ovo pokazuje da su moćni proizvođači opreme potpuno posvećeni i potrebama onih operatora koji imaju veliki broj DSL veza po bakarnim paricama. Ukoliko se ovi napori i eksperimenti komercijalizuju (a to zavisi od mnoooogo faktora), onda će i ti operatori moći da povećaju svoj konkurentski kapacitet i profitabilnost. Ovaj eksperiment je ujedno i pokazatelj da industrija razmišlja o trenutnom sporom razvoju FTTH i traži alternativna rešenja orijentisana olakšanju i unapređenju biznisa telekom-operatora. Ne zaboravite da je DSL trenutno ubedljivo najrasprostranjenija pristupna tehnologija u svetu (oko 65% BB tržišta).

Ključna stvar je komercijalizacija rešenja, a u tom smislu ohrabruje da je kineski proizvođač nosilac tehničkog rešenja. Oni svakako mogu naći interes u celoj ovoj priči.

Svako unapređenje DSL tehnologije (danas je konkurentan VDSL2) dovešće do toga da GPON tehnologija postane manje prestižna kao FTTH rešenje. Podsetiću da se kod GPON-a 2,5Gbps u down smeru deli obično na 32 korisnika pri čemu svakom (minimalno) sleduje oko 75 Mbps. Stoga bi, po mom mišljenju, pravo future-proof rešenje, ako se već ulaže u optiku do korisnika, bilo point-to-point rešenje (tzv. P2P aktivni Ethernet). Ovo ne znači isključivost za i protiv, jer odabir tehnologije, podsetiću po 101. put, zavisi od realnog biznis-modela provajdera usluga. GPON je npr. isplativiji za retko naseljena područja, za rezidencijalna naselja i sl. Bitno je šta nudite (servisi), a ne preko čega (tehnologija). Možda je ovo prilika za moje komentatore i čitaoce za malu diskusiju tipa pivo ili vino – GPON ili P2P Ethernet.

23 септембар 2010

FTTH daleko od pravog biznisa

Na nedavno održanoj FTTH konferenciji u Las Vegasu objavljeno je da je 6,45 miliona američkih (SAD) domaćinstava pretplaćeno na FTTH (FTTH=Fiber To The Home=optika do kuće). FTTH infrastruktura u SAD obuhvata blizu 20 miliona domaćinstava ili 17,4% svih domaćinstava u SAD. Znači, broj FTTH pretplatnika predstavlja manje od 6% ukupne peneracije, a “svega” 32,3% od ukupnog broja FTTH dostupnih domaćinstava. U prvoj polovini 2010. godine priključeno je oko 650.000 novih FTTH ptp. FTTH napreduje, ali (ne)očekivano sporo.

Napore Verizona u osvajanju američkog FTTH tržišta remete mali operatori i servis-provajderi i gradska preduzeća (njih oko 750) koji takođe grade svoju malu FTTH mrežicu. Kod nas takvo remećenje sreće do daljnjeg nije dozvoljeno.

Želeo bih samo da se osvrnem na iskorišćenost FTTH mreže u SAD: 6,45 miliona ptp naspram 20 miliona domova koji imaju FTTH “tehničke mogućnosti”. Rekoh već, 32,3%. Ne mogu a da se ne otmem utisku da bakarna mreža ima daleko veći stepen iskorišćenja, čak i kad se svesno gradi sa 40% rezerve u kapacitetu parica. Nadam se da nema onih koji će “plitko” zaključiti da sam protiv optike, samo želim da istaknem da bogata Amerika možda i može dugoročno da se “razbacuje” sa fiber-kapacitetima, ali da u zemljama u razvoju, među kojima je i naša, taj stepen iskorišćenja i želje da se servisi dobijaju preko optike mora biti daleko veći.

Obratiti pažnju na ponudu i na sopstveni biznis-model! Obratiti pažnju na potrebe i mogućnosti korisnika! Zakopani i neiskorišćeni resursi su čisto bacanje para, a FTTH itekako košta, bez obzira na svoje future-proof performanse. Osim toga postoje i oni drugi koji “kroz prozor” vrebaju priliku da pridobiju korisnike. Šta nuditi po FTTH da bi se izvukla i dobila prava vrednost tehnologije? Ako postoji prihvatljiva alternativa, neko neće platiti skuplje isti servis po modernijoj tehnologiji!

Broadband u prvoj kosmičkoj brzini

Negde u julu ove godine, broj broadband korisnika u svetu prešao je magičnu cifru od pola milijarde tj. 500 miliona, objavio je Broadband Forum. Naime, prema zvaničnom izveštaju krajem juna 2010. bilo je 498 miliona BB korisnika u svetu, što je na godišnjem nivou (Q2 2009 - Q2 2010) porast od 12%, a na kvartalnom (Q1-Q2 2010) porast od 2,63%. Za dostizanje polamilijarditog BB korisnika trebalo je, dakle, da prođe (samo) 11 godina. Samo je pronalazak vatre imao brže širenje od broadbanda.

Raspodela u svetu ide otprilike ovako: Azija 41% svih BB, Evropa 30%, Amerika 26%. Od pomenutih 500 miliona, 24% pripada Kini (preko 120 miliona). Kažu da i Rusi grabe napred u broju BB korisnika (9. mesto u svetu).

Drugi kvartal ove godine karakteriše i značajan rast broja IPTV pretplatnika: 2,3 miliona novih za dostizanje preko 38,5 miliona IPTV korisnika u svetu na kraju juna 2010. Broj BB linija koje “nose” i IPTV je nešto manji od 8%.
Evropa ima najviše IPTV pretplatnika (oko 19 miliona), od čega je polovina u Francuskoj. SAD imaju 6,5 miliona IPTV ptp, ali pre njih je Kina koja je u Q2 2010 dodala 421.000 novih IPTV ptp. IPTV očito ima rezerve za dalji rast, naročito sa porastom FTTx tehnologije.

U daljem razvoju BB, povećanju broja korisnika i povećanju protoka tj. bitskih brzina, najveći izazov jeste potreba za efikasnijim upravljanjem mrežom (network management) i prelaz na IPv6. Poznato je da je u svetu ostalo manje od 8% slobodnih IPv4 adresa, tako da sledi kritičan period (i za industriju i za operatore i provajdere) uvođenja nove IP verzije adresa, kako u mrežu tako i u sisteme upravljanja uređajima. Treba obezbediti podršku i koegzistenciju za obe verzije adresiranja, jer bez obzira na fiksno-mobilnu konvergenciju, porast korporativnog BB i umrežene domove, IPv4 oprema biće još dugo u upotrebi .

Osim tehnoloških izazova i „problema”, postoje i komercijalni, pa se smatra da razvoj BB naročito sputava i visoka cena servisa. Dok građani u SAD i zapadnoj Evropi plaćaju manje od 1% svoje zarade za vrlo pristojan BB pristup, u siromašnijim i nerazvijenim zemljama čak i za skromne BB protoke treba izdvojiti zamašan deo zarade. I dok u razvijenim zemljama oko 30-40% populacije ima BB pristup, u ovim manje razvijenim ta cifra je daleko ispod 10%, a ponegde i „tužnih” 1-2%. Razlike grad-selo su takođe vrlo primetne i zabrinjavajuće. Neke države svemu ovome prilaze vrlo odgovorno i preduzimaju adekvatne mere, a neke... Finska je npr. BB pristup oficijelno svrstala u osnovna ljudska prava. Ali to, pre svega, zavisi od nivoa znanja i kulture, društvene odgovornosti i osećaja za opšte dobro.