27 август 2013

Crno pa se ne vidi



Analiza koja sledi odnosi sa na tržišno učešće (market share) mobilnih operatora u Srbiji i urađena je na osnovu podataka iz Ratelovog izveštaja o stanju srpskog tržišta telekomunikacija u 2012. godini. Dakle, šta reći? I Ratelovi podaci su surovi kada je u pitanju kvalifikacija koja se često čuje u medijima da Telekom u mobilnim komunikacijama gubi trku sa konkurencijom.

26 август 2013

Srbija pod 2G/3G jorganom



Sledeća analiza koju ću mojim čitaocima ponuditi jeste analiza mobilnih mreža u Srbiji na osnovu podataka iz Ratelovih godišnjih izveštaja o stanju tržišta telekomunikacija. Na ovu analizu, možda će se jednog dana nasloniti i ona koja mora da sledi: kako je koji operator iskoristio „svoju“ pokrivenost? U krajnjem, to je najbitnije - zapamtite naročito vi, kolege inženjeri!

23 август 2013

Reforme ili fatamorgana



Pročitao sam vest, a čini mi se i da je i na nekoj TV rečeno da će novi ministar za privredu u rekonstruisanoj Vladi Srbije biti Saša Radulović, ekonomski analitičar, inženjer elektrotehnike, sjajan bloger na sajtu B92. Radno iskustvo sticao van Srbije, zna šta nam treba i koji model je moguće primeniti (valjda je nešto i ovde moguće). Odlična vest, pozdravljam ovo i držim palčeve da gospodin Radulović bude izabran. Nadam se da će sa mojim zemljakom Lazom Krstićem imati političku podršku da pokrenu neophodne reforme bez kojih će nam budućnost sigurno biti turobna. Bez ministra finansija i ministra pravde, teško će Saša da oživi privredu.

Sa imenjakom Radulovićem se slažem u ogromnom broju ideja i stavova koje zagovara, a pomenuću neke koje su nam zajedničke: voli da barata brojkam i faktima, zagovara sistemski pristup, sistemska rešenja i jasna pravila igre, veliki je poštovalac  pok. Verice Barać, bivši je glasač DS-a.  Dakle, ako Saša bude izabran i ako njegova dela budu pratila njegove reči - biće poreske reforme, biće rasterećenja troškova zarada radi lakšeg zapošljavanja ali i promene Zakona o radu, biće forsiranja domaćih preduzetnika  ali bez subvencija, biće reforme penzionog sistema.  Navijam da Saša sa svojom ekipom stvori uslove da domaća privreda krene, nadam se da će uspeti da ubedi i ostale u Vladi (koliko znam, Saša ne zagovara veliko uplitanje države u privređivanje i protivnik je partokratije). Možda će se nešto u Srbiji i pokrenuti sa ovakvim ministrom. Neću ni da mislim da je moguće da ne uspe, iako po stavovima ima predispozicije da bude nepopularan i iako iskustveno znamo da su stručnjaci političarima uglavnom potrošna roba. 

Ko bude raspoložen da se upozna sa rezonima i razmišljanjima Saše Radulovića – evo preporuke!

22 август 2013

Tanjčak nade



Pre par dana, ničim izazvana, jedna kolegenica mi se iskreno i spontano zahvali na pisanju bloga i reče da je mnogo toga naučila iz mojih tekstova. Čak reče da i svojim kolegama preporučuje moje tekstove. S obzirom na svoj status, kolegenica nije morala da pokaže takvu iskrenost, ali je pokazala! To je, po mom životnom i radnom iskustvu, veličina čoveka. Ja pred otvorenim umovima i čistim srcima uvek ostanem fasciniran. Nažalost, retko se sreću.
Prija i zaista mi mnogo znači takva pohvala. Ali, poenta priče je u nečemu drugom: dok je takvih ljudi u malom menadžmentu firme u kojoj kolegenica radi – ima nade za tu firmu! Baš mi je milo kad se takav tračak nade pojavi, iako sam svestan da to nije i ne može biti dovoljno.

Veliki menadžeri ne čitaju moj blog, jer ne prate struku. Nema toga ko nešto traži na Googlu iz oblasti telekomunikacija, a da ne naiđe na neki moj tekst sa bloga. Nije ni to problem, jer i da pročitaju, verovatno mnogo toga ne bi razumeli ili bi pogrešno protumačili, pa mu dođe na isto. Čast izuzecima, ima ih, hvala Bogu! Nažalost, i oni su u velikoj manjini. Svejedno, iskra mora uvek da tinja i uvek negde postoji. Može nam biti bolje ako to hoćemo! Podstrek možete naći i u običnim ljudima.

Okopavanje baznih stanica



Izveštaj Ratela o stanju tržišta telekomunikacija u Srbiji u 2012. objavljen je u junu ove godine. Ja sam napravio nekoliko analiza a propos objavljenih podataka, pa ću u narednom  periodu probati da to formatiram za objavljivanje i da Vam, dragi čitaoci, prezentiram. Možda će se neko osmeliti i na komentar. Elem, prva tema mobilni operatori u Srbiji.

21 август 2013

LTE kao stvar prestiža



Prema podacima GSA (Global Suppliers Association), 31. jula ove godine u svetu je u radu postojalo tačno 200 LTE mreža u 76 zemalja. Poslednjih 12 meseci pušteno je u rad 106 novih LTE mreža, što predstavlja godišnji rast od 112%. Na kraju 2012. godine u svetu je bilo 146 LTE mreža.Od pomenutih 200 komercijalnih mreža, 182 rade u FDD modu, 9 u TDD (TD-LTE) modu i 9 rade u oba moda (napomena: FDD-Frequency Division Duplex, za rad u uparenom spektru, jedan kanal za predaju, drugi za prijem; TDD- Time Division Duplex, za rad u neuparenom spektru, isti kanal za predajni i prijemni signal, vremenski razdvojene). U narednom periodu očekuje se puštanje u rad još oko 150 novih LTE mreža, a interesantno je da opseg 1800 MHz postaje sve interesantniji za LTE primenu. LTE, kao tehnologija, nesumnjivo obara sve rekorde, nešto neviđeno do sada!

Po izveštajima kuće Informa Telecoms & Media (a na osnovu podataka koje im daju sami vendori), na LTE tržištu vendora vodi Huawei sa 40% ukupnog broja ugovora, sledi Ericsson sa 34%, a treći je NSN sa 17%. Ostatak od 9% tržišnog udela otpada na ALU, ZTE, NEC i Samsung. 

U Srbiji još nema LTE mreža, ne vidim ni neku ekstremnu ekspanziju mobilnog broadbanda, a i pitanje je da li bi operatori mogli da naplate nova ulaganja u licence i LTE opremu. Sad bi svako puštanje LTE kod nas više bilo moda nego realna biznis potreba, ali svejedno, možemo ga očekivati ako se regulatorno neko malo posveti tome.

20 август 2013

SBB čeka kupca



Telekom Austria se ponovo vraća u bitku za srpski SBB! Procene su da cena za SBB može ići i do milijardu €, znači da su Austrijanci našli modus da obezbede pare za kupovinu (verovatno emisija i prodaja dodatnog seta akcija). Takmaci će im biti privatni investicioni fondovi, dva u partnerstvu i jedan solista (a taj je po mom mišljenju extremno ozbiljan igrač Altice Finco).

Dakle, pretpostavljam, odlaganje usluge prenosivosti broja u fiksnoj nije donelo vlasniku SBB-a, fondu Mid Europa Partners, projektovani rast prihoda i oni nisu više voljni da čekaju. Ujedinjenje SBB-a sa Telemachom iz Slovenije stvorilo je priliku za novi investicioni zamah i obogaćenu ponudu, ali to će raditi drugi gazda. Telekom Austria (tj. VipNet) je u Hrvatskoj pre par meseci pokupovala nekoliko metro orijentisanih kablovskih operatora u nameri da nudi objedinjene fiksno-mobilne usluge koje obećavaju solidan prihod. Slično su, verujem, razmišljali i za Srbiju. Ako su se vratili u igru za SBB, to znači da su ozbiljno zainteresovani. Sigurno su se ugledali na Vodafon koji u Nemačkoj kupuje Kabel Dojčland. Tek da se podsetimo, slučajno, Telekom Austria je kao VIP mobile prisutan u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj. Sa druge strane, u dosadašnjim kupovinama Austrijanci su malo škrtarili u ponudi, pa su gubili tendere. Sumnjam da će sada dozvoliti takav luksuz, utoliko pre što polovinom naredne godine startuje famozna prenosivost brojeva u Srbiji i prilika za quadplay usluge (govor, internet, TV, mobilna), mada ni tripleplay bez fiksne može biti vrlo privlačan korisnicima.

Pre nekoliko dana Telekoma Austria i holandski KPN su objavili strateško partnerstvo i napravili dogovor o uzajamnom korišćenju mrežnih kapaciteta koje poseduju obe kompanije u 35 evropskih država i u preko 170 POP-ova. Nesumnjivo da Telekom Austria želi da postane vodeći operator u jugoistočnoj Evropi. Ako je neko drugi imao slične aspiracije, teško, zaista teško će to ići u ovim uslovima, a vreme prolazi...

15 август 2013

Brzo, a kuso



Nije nepoznato da brzine broadband pristupa koje reklamiraju provajderi nisu u skladu sa realnim protokom koji korisnici mogu da ostvare. To je činjenično utvrdila i Evropska Komisija koja kaže da su realne brzine prenosa u proseku u EU 25% manje nego što se reklamira. Istraživanje obavljeno početkom prethodne godine, obuhvatilo je više od 9000 broadband korisnika u EU27, plus Hrvatsku, Norvešku i Island.

Kablovski operatori su najpouzdaniji tj. najmanje „zakidaju“,  jer isporučuju oko 91% obećane brzine, slede FTTB/FTTH provajderi sa 84%, a „najgori“ su xDSL provajderi čiji korisnici uživaju maksimalno 63% obećane brzine.  Pri tom npr. u UK i Francuskoj xDSL brzine su u stvarnosti do 40% reklamirane vrednosti. Kad su nominalne vrednosti bitskih brzina u pitanju, najbrži protok imaju FTTH korisnici, oko 41 Mbps, u odnosu na kablovskih 33,1 Mbps i, prividno skromnih 7,2 Mbps preko xDSL pristupa. U globalu, kad se „smuljaju“ svi tipovi pristupa, može se izračunati da prosečna brzina fiksnog broadband pristupa u EU iznosi 19,5 Mbps.

Rekao bih da ovo uopšte nije loše, mislim dosta je brzo! Ako se dobro sećam, po Akamai-u je prosečna brzina Internet veze nešto iznad 3 Mbps! To što se kojekude malo i zakine – naš narod lepo kaže: Što je brzo, to je i kuso! Mi, za divno čudo, povrh raznih komisija, nemamo i nekakvu komisiju da se bavi ovim pitanjima. Ja bih baš voleo da je imamo, valjalo bi. Trebalo bi da Ratel to radi, jer je on zadužen da „štiti“ korisnike od provajdera. Ali nema potrebe - domaći provajderi rade sve u korist svojih korisnika. Što će nama u Srbiji analitika kad mi znamo da se sve radi u korist naroda!