Analiza koja
sledi odnosi sa na tržišno učešće
(market share) mobilnih operatora u Srbiji i urađena je na osnovu podataka iz Ratelovog izveštaja o stanju srpskog
tržišta telekomunikacija u 2012. godini. Dakle, šta reći? I Ratelovi podaci su
surovi kada je u pitanju kvalifikacija koja se često čuje u medijima da Telekom
u mobilnim komunikacijama gubi trku sa konkurencijom.
27 август 2013
26 август 2013
Srbija pod 2G/3G jorganom
Sledeća analiza
koju ću mojim čitaocima ponuditi jeste analiza
mobilnih mreža u Srbiji na osnovu podataka iz Ratelovih godišnjih izveštaja
o stanju tržišta telekomunikacija. Na ovu analizu, možda će se jednog dana
nasloniti i ona koja mora da sledi: kako je koji operator iskoristio „svoju“
pokrivenost? U krajnjem, to je najbitnije - zapamtite naročito vi, kolege
inženjeri!
23 август 2013
Reforme ili fatamorgana
Pročitao sam vest, a čini mi se i da je i na nekoj
TV rečeno da će novi ministar za privredu u rekonstruisanoj Vladi Srbije biti
Saša Radulović, ekonomski analitičar, inženjer elektrotehnike, sjajan bloger na sajtu B92. Radno iskustvo sticao van Srbije, zna šta nam treba i koji model je
moguće primeniti (valjda je nešto i ovde moguće). Odlična vest, pozdravljam ovo
i držim palčeve da gospodin Radulović bude izabran. Nadam se da će sa mojim zemljakom
Lazom Krstićem imati političku podršku da pokrenu neophodne reforme bez kojih će nam
budućnost sigurno biti turobna. Bez ministra finansija i ministra pravde, teško će Saša da oživi privredu.
Sa imenjakom Radulovićem se slažem u ogromnom broju ideja i
stavova koje zagovara, a pomenuću neke koje su nam zajedničke: voli da barata
brojkam i faktima, zagovara sistemski pristup, sistemska rešenja i jasna
pravila igre, veliki je poštovalac pok.
Verice Barać, bivši je glasač DS-a. Dakle, ako Saša bude izabran i ako njegova
dela budu pratila njegove reči - biće poreske reforme, biće rasterećenja
troškova zarada radi lakšeg zapošljavanja ali i promene Zakona o radu, biće forsiranja
domaćih preduzetnika ali bez subvencija,
biće reforme penzionog sistema. Navijam
da Saša sa svojom ekipom stvori uslove da domaća privreda krene, nadam se da će
uspeti da ubedi i ostale u Vladi (koliko znam, Saša ne zagovara veliko
uplitanje države u privređivanje i protivnik je partokratije). Možda će se
nešto u Srbiji i pokrenuti sa ovakvim ministrom. Neću ni da mislim da je moguće
da ne uspe, iako po stavovima ima predispozicije da bude nepopularan i iako iskustveno znamo da su stručnjaci političarima uglavnom potrošna roba.
Ko bude raspoložen da se upozna sa rezonima i razmišljanjima
Saše Radulovića – evo preporuke!
22 август 2013
Tanjčak nade
Pre par dana,
ničim izazvana, jedna kolegenica mi se iskreno i spontano zahvali na pisanju
bloga i reče da je mnogo toga naučila iz mojih tekstova. Čak reče da i svojim
kolegama preporučuje moje tekstove. S obzirom na svoj status, kolegenica nije
morala da pokaže takvu iskrenost, ali je pokazala! To je, po mom životnom i
radnom iskustvu, veličina čoveka. Ja pred otvorenim umovima i čistim srcima
uvek ostanem fasciniran. Nažalost, retko se sreću.
Prija i zaista mi
mnogo znači takva pohvala. Ali, poenta priče je u nečemu drugom: dok je takvih
ljudi u malom menadžmentu firme u kojoj kolegenica radi – ima nade za tu firmu!
Baš mi je milo kad se takav tračak nade pojavi, iako sam svestan da to nije i
ne može biti dovoljno.
Okopavanje baznih stanica
Izveštaj Ratela o
stanju tržišta telekomunikacija u Srbiji u 2012.
objavljen je u junu ove godine. Ja sam napravio nekoliko analiza a propos objavljenih podataka, pa ću u narednom periodu probati da to formatiram za
objavljivanje i da Vam, dragi čitaoci, prezentiram. Možda će se neko osmeliti i
na komentar. Elem, prva tema mobilni operatori u Srbiji.
21 август 2013
LTE kao stvar prestiža
Prema podacima
GSA (Global Suppliers Association), 31. jula ove godine u svetu je u
radu postojalo tačno 200 LTE mreža u 76 zemalja. Poslednjih 12 meseci pušteno
je u rad 106 novih LTE mreža, što predstavlja godišnji rast od 112%. Na kraju
2012. godine u svetu je bilo 146 LTE mreža.Od pomenutih 200 komercijalnih
mreža, 182 rade u FDD modu, 9 u TDD (TD-LTE) modu i 9 rade u oba moda (napomena:
FDD-Frequency Division Duplex, za rad u uparenom spektru, jedan kanal za
predaju, drugi za prijem; TDD- Time Division Duplex, za rad u neuparenom
spektru, isti kanal za predajni i prijemni signal, vremenski razdvojene). U
narednom periodu očekuje se puštanje u rad još oko 150 novih LTE mreža, a
interesantno je da opseg 1800 MHz postaje sve interesantniji za LTE primenu. LTE, kao tehnologija, nesumnjivo obara sve rekorde, nešto neviđeno do sada!
Po izveštajima kuće Informa Telecoms & Media (a na osnovu podataka
koje im daju sami vendori), na LTE tržištu vendora vodi Huawei sa 40% ukupnog
broja ugovora, sledi Ericsson sa 34%, a treći je NSN sa 17%. Ostatak od 9%
tržišnog udela otpada na ALU, ZTE, NEC i Samsung.
U Srbiji još nema LTE mreža, ne vidim ni neku ekstremnu ekspanziju mobilnog broadbanda, a i pitanje je da li bi operatori mogli da naplate nova ulaganja u licence i LTE opremu. Sad bi svako puštanje LTE kod nas više bilo moda nego realna biznis potreba, ali svejedno, možemo ga očekivati ako se regulatorno neko malo posveti tome.
20 август 2013
SBB čeka kupca
Telekom Austria
se ponovo vraća u bitku za srpski SBB! Procene su da cena za SBB može ići i do
milijardu €, znači da su Austrijanci našli modus da obezbede pare za kupovinu
(verovatno emisija i prodaja dodatnog seta akcija). Takmaci će im biti privatni
investicioni fondovi, dva u partnerstvu i jedan solista (a taj je po mom
mišljenju extremno ozbiljan igrač Altice Finco).
Dakle, pretpostavljam,
odlaganje usluge prenosivosti broja u fiksnoj nije donelo vlasniku SBB-a, fondu
Mid Europa Partners, projektovani rast prihoda i oni nisu više voljni da
čekaju. Ujedinjenje SBB-a sa Telemachom iz Slovenije stvorilo je priliku za
novi investicioni zamah i obogaćenu ponudu, ali to će raditi drugi gazda. Telekom
Austria (tj. VipNet) je u Hrvatskoj pre par meseci pokupovala nekoliko metro
orijentisanih kablovskih operatora u nameri da nudi objedinjene fiksno-mobilne
usluge koje obećavaju solidan prihod. Slično su, verujem, razmišljali i za
Srbiju. Ako su se vratili u igru za SBB, to znači da su ozbiljno
zainteresovani. Sigurno su se ugledali na Vodafon koji u Nemačkoj kupuje Kabel Dojčland. Tek da se podsetimo, slučajno, Telekom Austria je kao VIP mobile prisutan u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj. Sa druge strane, u dosadašnjim kupovinama Austrijanci su malo
škrtarili u ponudi, pa su gubili tendere. Sumnjam da će sada dozvoliti takav
luksuz, utoliko pre što polovinom naredne godine startuje famozna prenosivost
brojeva u Srbiji i prilika za quadplay usluge (govor, internet, TV, mobilna),
mada ni tripleplay bez fiksne može biti vrlo privlačan korisnicima.
Pre nekoliko dana
Telekoma Austria i holandski KPN su objavili strateško partnerstvo i napravili dogovor
o uzajamnom korišćenju mrežnih kapaciteta koje poseduju obe kompanije u 35
evropskih država i u preko 170 POP-ova. Nesumnjivo da Telekom Austria želi da postane
vodeći operator u jugoistočnoj Evropi. Ako je neko drugi imao slične
aspiracije, teško, zaista teško će to ići u ovim uslovima, a vreme prolazi...
15 август 2013
Brzo, a kuso
Nije nepoznato da brzine broadband pristupa koje reklamiraju
provajderi nisu u skladu sa realnim protokom koji korisnici mogu da ostvare. To
je činjenično utvrdila i Evropska Komisija koja kaže da su realne brzine
prenosa u proseku u EU 25% manje nego što se reklamira. Istraživanje obavljeno
početkom prethodne godine, obuhvatilo je više od 9000 broadband korisnika u
EU27, plus Hrvatsku, Norvešku i Island.
Kablovski operatori su najpouzdaniji tj.
najmanje „zakidaju“, jer isporučuju oko 91% obećane brzine, slede FTTB/FTTH provajderi sa 84%, a „najgori“
su xDSL provajderi čiji korisnici uživaju maksimalno 63% obećane brzine. Pri tom npr. u UK i Francuskoj xDSL brzine su
u stvarnosti do 40% reklamirane vrednosti. Kad su nominalne vrednosti bitskih
brzina u pitanju, najbrži protok imaju FTTH korisnici, oko 41 Mbps, u odnosu na
kablovskih 33,1 Mbps i, prividno skromnih 7,2 Mbps preko xDSL pristupa. U
globalu, kad se „smuljaju“ svi tipovi pristupa, može se izračunati da prosečna
brzina fiksnog broadband pristupa u EU iznosi 19,5 Mbps.
Rekao bih da ovo uopšte nije loše, mislim dosta
je brzo! Ako se dobro sećam, po Akamai-u je prosečna brzina Internet veze nešto
iznad 3 Mbps! To što se kojekude malo i zakine – naš narod lepo kaže: Što je
brzo, to je i kuso! Mi, za divno čudo, povrh raznih komisija, nemamo i nekakvu
komisiju da se bavi ovim pitanjima. Ja bih baš voleo da je imamo, valjalo bi. Trebalo
bi da Ratel to radi, jer je on zadužen da „štiti“ korisnike od provajdera. Ali
nema potrebe - domaći provajderi rade sve u korist svojih korisnika. Što će
nama u Srbiji analitika kad mi znamo da se sve radi u korist naroda!
Пријавите се на:
Постови (Atom)