24 мај 2012

FTTH problemi i dileme


Evropska komisija traži način da pojeftini izgradnju FTTH infrastrukture i olakša pristup do korisnika. Kažu da se do 80% troškova odnosi na infrastrukturne radove. Ali nisu samo investicije problem za izgradnju FTTH. Podsetimo na iskustvo slabog povratka uloženog. Na drugoj strani, bežične tehnologije svojim inovacijama sve više okupiraju pažnju operatora i korisnika.

Nema sumnje da je optika do kuće i do stana najbolje i konačno (end-of-game) rešenje za fiksni broadband, ali se svi investitori slažu da FTTH prilično košta. Fiksni broadband će ipak i uvek biti kvalitetniji i pouzdaniji od bežičnog broadbanda, kao što je i Mercedes bolji auto od Fiata.
Da ne bude zabune, FTTH ima svoje mesto i svoju priliku naročito u greenfield slučajevima, ali činjenica je da je penetracija korisnika koju očekuju operatori daleko ispod željenog (i isplativog) nivoa.

Uglavnom, FTTH pristup podrazumeva TriplePlay ponudu. Sam FTTH ne podržava govornu uslugu u formi koju poznajemo preko bakarnih parica (klasična telefonska linija POTS), ali podržava VoIP ili IP telefoniju. Već nekoliko godina unazad, govorna POTS usluga beleži konstantan pad broja korisnika. Taj trend vlada i u Srbiji. VoIP se u okviru TriplePlay paketa nudi takoreći besplatno i podrazumeva neograničeno telefoniranje u nacionalnoj mreži i velike popuste za međunarodni saobraćaj. Takav običaj smanjuje ARPU za operatore, pored činjenice da cene moraju smanjivati i usled konkurencije. Na fiksnu govornu uslugu nepovoljno utiče i mobilna telefonija (kanibalizacija servisa kroz fiksno-mobilnu supstituciju).

Ponuda video sadržaja (CTV, IPTV) je poslednjih godina sve više ugrožena konzumiranjem video sadržaja preko Interneta (tzv. OTT- Over-the-Top, video preko Interneta). Video servis kao npr. IPTV ustupa mesto novim formama video sadržaja i zabave  (YouTube Google TV, Netflix, Hulu), a najveću “zaslugu” za to imaju novi smart televizori (sa Internet konekcijom) i sada odomaćene velike broadband brzine. Broadband pristup je takođe ponegde ušao u fazu zasićenja, a pogotovo u gusto naseljenim oblastima. Delimično mu konkuriše mobilni broadband. Kablovski operatori takođe nude vrlo kvalitetan i superbrzi broadband (i u Srbiji SBB ima u ponudi 100Mbps!).

Osnovni problem cele priče je da fiksna mreža permanentno zahteva nova ulaganja, često neophodna radi održavanja sistema, dok je rast prihoda operatora jedva primetan (pozitivna nula). Prognoze za budućnost su neobećavajuće. Predviđa se mala stagnacija prihoda operatora u narednih par godina, a u najboljem slučaju održanje istog.

Iako FTTH nudi dramatično veći bitski protok, u ovom trenutku ne postoji odgovarajuća tražnja za njim. Ostaje pitanje da li je FTTH biznis održivo rešenje. Mnogi operatori nastavljaju sa bakarnim broadband tehnologijama (VDSL2) koje su izgleda smislenije u ovim vremenima. Ali, vremena i okolnosti se menjaju.

P.S.: Moguće je da se pomalo ponavljam u ovoj priči oko FTTH, ali nećete zameriti. Ponavljanje je majka nauke!

Kandidovanje projekta NBN-S


U uskršnjem broju dnevnika „Blic“ (14.-15.april 2012.) na strani 33 objavljen je javni oglas ili saopštenje RATEL-a o nacionalnoj širokopojasnoj mreži u Srbiji (skr. NBN-S). Ja sam taj list novina sačuvao u svojoj arhivi, sa namerom da o tome nešto i napišem ovde na blogu. Iako to i činim sa priličnim zakašnjenjem od dana objavljivanja, tekst (kao i oglas) nije izgubio na aktuelnosti. Nažalost, nisam pronašao oglas na Netu da bih ga linkovao, ali može i ovako. Ja bih predmetno saopštenje nazvao pismom o namerama. Na kraju teksta, pisci kažu da je ovo ustvari (i ako sam dobro razumeo) apel stručne javnosti da nadležni organi i od strane „prethodne“ Vlade formirana radna grupa sprovedu potrebne mere za realizaciju projekta NBN-S.

Podsetite se mojih ranijih tekstova o NBN-S (ovde, ovde i ovde).

Da se odmah razumemo, ako svi teže da nešto u svojoj branši naprave, zašto ne bi i mi koji se bavimo telekomunikacijama i informacionim tehnologijama, probali da napravimo NBN? Lično nemam nikakvu sumnju da bi to bilo od nemerljive koristi za društvo u celini. Namerno kažem nemerljive, jer ne volim paušalne ocene o rastu BDP, zaposlenosti, produktivnosti, koječije dobiti samo usled povećanja broadband penetracije. Rast i razvoj broadbanda nije dovoljan uslov za rast i razvoj društva. Ali složićemo se da postoji opšta svest i ubeđenje da bi razvoj ICT i broadbanda u Srbiji sigurno doveo do raznih dobitaka i koristi i za građane i za državu i za privredu. Tako je svuda u razvijenom svetu, nema razloga da ne bude i kod nas. Ali, pitanje NBN je pre svega pitanje njenog finansiranja, a zatim i realizacije, jer ovo je Srbija. Mi i 100 km autoputa kroz ravnicu gradimo 10 godina. NBN je daleko komplikovanije pitanje, posao i konstrukcija. Ja sam u svojim prethodnim tekstovima rekao šta mislim o srpskoj NBN, ali sam siguran da je Srbiji, na državnom nivou, veoma potrebno ozbiljno bavljenje širokopojasnim tehnologijama i razvojem informatičkog društva. Ako će taj put neko da naziva izgradnja NBN-S, nemam ništa protiv – važna je sadržina, a ne forma!

A šta je suština pomenutog saopštenja RATEL-a? Oni smatraju da sve telekomunikacione sisteme državnih službi, organa, preduzeća i institucija treba objediniti i formirati novog državnog telekomunikacionog operatora koji će pružati usluge sistemu državnih organa. Šta li će onda biti sa onim „starijim“, takođe državnim operatorom?

Izgradnja NBN-S se planira u dve faze. Prva faza je integracija celokupne državne infrastrukture u jedinstvenu telekomunikacionu mrežu. Obrazloženje je da sistemi specijalne namene (Vojska, MUP, BIA, VBA, hitne službe 112) zahtevaju jedinstvenu i pouzdanu telekomunikacionu mrežu pod patronatom (novog) državnog telekomunikacionog preduzeća. To preduzeće bi obezbedilo racionalno (is)korišćenje postojećih kapaciteta i optimalan razvoj državnog informaciono-komunikacionog sistema

Ja za sada ne znam nijedno državno preduzeće koje racionalno i optimalno koristi raspoložive resurse i kapacitete. Možda grešim, ali voleo bih da čujem kontraprimere. Jednostavno monopol koji imaju, netržišno poslovanje i nedostatak adekvatne kontrole poslovanja dozvoljava tim preduzećima da ne moraju da vode računa o efikasnosti, efektivnosti i racionalnosti. Drugo, ne znam da li su pomenute specijalne državne institucije dale saglasnost za ovu ideju, a u svakom slučaju sam siguran da je za to neophodan politički konsenzus i saglasnost relevantnih političkih činilaca. Da razmišljamo malo - ako su pomenuti državni sistemi  mislili da treba da imaju jedinstven telekomunikacioni i informacioni sistem, zašto do sada to nije tako realizovano, šta se promenilo i šta će se promeniti da bi bilo i da bi očekivali drugačije?

Druga faza RATEL-ovog projekta je izgradnja NBN Srbije. Objedinjavanje državne infrastrukture i formiranje posebnog državnog preduzeća – telekomunikacionog operatora za e-upravu je potreban uslov za početak druge faze.
„NBN-S će objediniti sve telekomunikacione kapacitete u RS i omogućiti pružanje širokopojasnih usluga svim korisnicima.“
Mislim da je ova rečenica-citat iz saopštenja netačna, realno nemoguća i pomalo pretenciozna, kao i stav da „NBN treba da definiše okosnicu koja povezuje državnu i privatnu infrastrukturu“. NBN-S može odnosno trebalo bi da omogući da broadband pristup, po prihvatljivim uslovima i cenama, dobiju i oni koji ga sada nemaju, ali nema nikakve šanse da objedini sve telekomunikacione kapacitete. Sa druge strane, ovde bi za regulatora bilo toliko posla, a opet se čini da su stvari predefinisane tako da je regulator izlišan.

U tekstu se pominje javno-privatno partnerstvo, što je dobro i, po mom mišljenju, ključno u celoj ideji realizacije NBN. Budimo realni, naša država nema para ni za daleko preče i vitalne stvari i zato je važna privatna inicijativa, uz poštovanje uzajamnih interesa. Posebno pitanje je uloga i relacija postojećeg državnog operatora u odnosu na ovako iznetu NBN ideju. Ne znam da li je tamo gde treba razmotreno i kompletno sagledano i ovo pitanje, znam samo da nije jednostavno.

Ideja NBN je izazov za svakog ozbiljnog ko se bavi telekomunikacijama. Lepo od RATEL-a što je svoju ideju i koncept obznanio i dao na znanje javnosti. I ovaj moj tekst je prilog tome. Ako nešto ozbiljno bude započeto po ovoj temi, ako bude neophodne političke volje i ako nekom treba neko ko poznaje problematiku... Priča je interesantna. Ja bih je podelio na segmente, ne na faze, a ako nekog interesuje šta i kako, lako će me naći.