28 фебруар 2011

FTTH na horizontu

Posle završenog evropskog FTTH 2011 samita, saznajemo da je Litvanija izbila na vrh evropske tablice po FTTH penetraciji (izvor: FTTH council). Prate je Norveška i Slovenija, a intenzivna aktivnost u FTTH projektima vrlo je primetna u bivšim SSSR zemljama, Portugalu i Turskoj. Ono što je važno je niska penetracija u Evropi (bez Rusije) od svega 17,5% u odnosu broj FTTH pretplatnika (oko 3,9 miliona) i broj domaćinstava povezanih optikom (oko 22,3 milona). Alternativni operatori prednjače u uvođenju FTTH tehnologije (73% povezanih domaćinstava). Gradska komunalna tj. "utility" preduzeća pomalo stagniraju u FTTH projektima, jer im je očigledno problematično da se pored osnovne delatnosti bave i telekomunikacionim servisima preko FTTH. To je, svakako, jako ozbiljan posao.

FTTB arhitektura je mnogo primenjenija od FTTH, u odnosu 63%:37%. Ethernet point-to-point (EP2P) tehnologija ima veću primenu od PON tehnologije, 73%:27%. Takođe su višespratne zgrade razumljiva primarna ciljna grupa u odnosu na porodične kuće (77%:23%). Mnogi veliki nacionalni operatori (ex-incumbenti) imaju FTTH u planu, a razumljivo je da o tome dobro moraju da razmisle, jer se profitabilnost poslova u mnogim segmentima itekako smanjuje. Sa druge strane, nema nikakve sumnje da se optikom do korisnika dugoročno rešava problem infrastrukture «uskog grla» i obezbeđuje mogućnost pružanja zahtevnih multimedijalnih usluga. Bez obzira na to, veliki operatori sigurno neće postati nosioci velikih FTTB/FTTH projekata, niti će postići neke velike rezultate u tom segmentu. Možda je rešenje u zajedničkim ulaganjima u optičku infrastrukturu, o čemu je već bilo reči na ovom blogu.

Predviđanja kažu da će 2015. godine u EU 10% domaćinstava biti FTTH korisnici. Po Digitalnoj agendi Evropske komisije, 50% evropskih domaćinstava do 2020. godine treba da ima broadband vezu brzine 100 Mbps. Možda i hoće, ali sam siguran da sve to neće biti preko FTTB/FTTH tehnologije.

Kad je Srbija u pitanju, moje mišljenje je da će tek alternativnim operatorima biti interesantna i moguće isplativa FTTB/FTTH tehnologija. Novim igračima svakako neće biti interesantno ni dugoročno isplativo da polažu bakarnu infrastrukturu. Ući u ovu tehnologiju je relativno lako, a napraviti isplativ i održiv biznis daleko komplikovanije. Ali to je u redu, jer se moraju razdvojiti priučeni od onih koji mogu i znaju.

Kroki o kongresu mobilaca

Svetski kongres mobilnih tehnologija 2011 održan u Barseloni pre par nedelja, više je izgleda imao u fokusu aplikacije, aparate, servise nego same tehnologije i mreže. Mnogo više onoga što sam pročitao bilo je vezano za nove mobilne aplikacije i mobilne aparate i njihove OS (pravi rat OS). Svi su okupirani zadovoljenjem potreba korisnika da budu kreatori, organizatori i upravljači sadržajima na svojim mobilnim aparatima. Moram da priznam sve pametnijim (smartphone), čak možda mnogo “pametnijim” od prosečnog mobilnog korisnika. Kako će se ta trka “pameti” završiti sam Bog zna. Nokia se uortačila sa Microsoftom ne bi li ostali u trci sa Apple iPhone-om i Google Android platformama. Da li je tajming (u zadnji čas?) pogođen, videćemo.

Bile su tu i teme mobilnog backhaula i puta ka IP i Ethernetu, LTE vs. HSPA i u sklopu toga i femtocell vs. WiFi, te svakako modernih M2M (machine-to-machine) komunikacija i videa preko malog ekrana mobilnog telefona. LTE razumljivo izaziva najviše pažnje posle starta nekoliko komercijalnih LTE mreža. Sve su to teme za posebne pisanija i ja ih intenzivno pratim, jer nekako mi se čini da će se neki opasno “ubiti” na svemu ovome. Zašto to mislim? Telekomunikaciona industrija je mnogo istrčala ispred korisnika i tu može biti problema.... Biće prilike da o ovim stvarima pišemo i diskutujemo natenane.

22 фебруар 2011

Dijagnoza

U nedeljnom "Blicu", glumica Nataša Ninković govori o svojoj ulozi Hede Godler u Ibzenovom komadu – izdvajam segmente koji su na mene ostavili veoma upečatljiv utisak:

“...potrebu... da bude slobodna, da ne pripada nikome, da ima svoj stav... Danas, nažalost, ako čovek ne pripada nikome, ako je slobodan, obično mu se prilepi dijagnoza.”
“...Vidimo i u realnosti da gotovo nema više iskrenih, pravih odnosa, iza svakog stoji neki veći ili manji, ovakav ili onakav, interes.”
“Šta da radi neko ko želi da bude individua, da ne pripada, da bude slobodan... kad danas da bi bio slobodan moraš biti ekonomski siguran, a da bi bio ekonomski siguran, moraš da pripadaš. I šta će onaj koji ima svoje snažne ideje, ko neće kompromise? Društvo je zaglavljeno u osrednjost, sve što je iznad ili ispod toga, kako rekoh, smatra se dijagnozom jer je nepraktično. Sve što ne donosi korist smatra se za ludost. Ako nemaš status, nisi društveno priznat - znači ne postojiš. A s druge strane postojati znači praviti kompromise, biti osrednji, utopljen u masu. ....valjalo bi se zamisliti nad svim tim.”


Zamisliti naravno i, što reče Nataša na kraju, “raditi, truditi se, verovati”... i pisati blog. Koja je opšta dijagnoza za nas blogere, koji neku svoju slobodu živimo na blogu?

17 фебруар 2011

Od kockice do bazne stanice


Alcatel-Lucent (ALU) ima viziju da postane terminator postojećih (makro i mikro) baznih stanica, pokačenih na stubovima i tornjevima. Baznim stanicama koje gledate na brdima, pored autoputeva je, kažu, odzvonilo. Zameniće ih tzv. lightRadio – kockica (na slici) težine 300g, ivice 5cm koja u sebi ima i antenu i softverski definisan radio primopredajnik sa potrošnjom od svega 2W. No, nisam pronašao koliko je pokrivanje tj. koliko kockica nam treba umesto jedne sadašnje BS. Sistem ovakvih kockica biće upravljan iz “oblaka” (cloud), znači sledi i nova mrežna arhitektura kontrolera i gateway-a. Kockica će podržavati 2G,3G i LTE u širokom dijapazonu frekvencija, od 400 MHz do 4 GHz.

ALU će demonstrirati svoj lightRadio na Svetskom kongresu mobilnih komunikacijama koji se upravo održava u Barseloni. Prve komercijalne kockice očekuju se tokom 2012. godine.

Dopada mi se ideja. Možda i nije tako nova i neviđena, liči mi malo na femto i pico ćelije. Sve je to deo trenda da tehnologija bude “zelenija”, jeftinija i efikasnija, a uz to je i u skladu sa sveopštom “klaudifikacijom”. Šta sve inženjeri u Bell laboratorijama neće smisliti i napraviti u ovo nezgodno doba finansijske krize. A možda je ALU rešio da malo pripreti konkurentima, jer je prošle godine pao na peto mesto među prodavcima makro baznih stanica (redom Ericsson, Huawei, NSN, ZTE, ALU). Kažu da su već dogovorili sa China Mobile i sa Orange /FT saradnju oko implementacije kockica. Od laboratorije do masovne komercijalne primene mnogo je dug put.

14 фебруар 2011

Plus za broadband u Srbiji

VIP je u Srbiji prvi put zasenio stariju braću “po mobilnom”. Nude HSPA+ tehnologiju mobilnog broadbanda (DL/UL – max 42Mbps/ 5,7Mbps), za početak u šest srpskih gradova (BG, NS, ZR, KG, NI, PA). Pokrivenost srpske populacije za sada je 31%, do kraja godine biće, kažu, 58% tj. svi gradovi sa više od 20.000 stanovnika.

Ovo je odlična vest koja će podstaći konkurenciju na srpskom broadband tržištu, nadajmo se da će što veći deo Srbije u najbržem roku biti pokriven. Telenor i Telekom su za sada na 3,6 Mbps (DL), ovo će biti veliki izazov za njih. Najava VIP-a je, po mom mišljenju, malo “nezačinjena” i videćemo šta će se realno ponuditi u paketima. Nadajmo se da će ovim bar brzina od 21 Mbps biti realno moguća, mada lično u to ne verujem. Razbacivanje sa 42 Mbps u odnosu na sadašnjih 3 Mbps mi je nekako preteran i preveliki korak.

Telenor je objavio da je u četvrtom kvartalu 2010. imao povećanje prihod za 14% u odnosu na isti period 2009. godine, da je u istom periodu dobio oko 23.000 novih ptp odnosno preko 160.000 novih u celoj 2010. godini. Sada imaju preko 3 miliona ptp i 35% tržišnog učešća.

Telekom je malo u defanzivi kad je mobilna u pitanju. Vest koja je odjeknula je masovno neplaćanje računa Telekomovih pretplatnika u Leskovcu, što je rezultiralo utuženjem oko 4.500 ptp, sa izgleda relativno malom šansom za naplatu. Pitam se samo kako je to moglo i smelo da se dogodi. U komentarima na sajtu B92 se mogu pročitati neke priče korisnika koje moraju nekoga ozbiljno da zabrinu ako su iole tačne. U čekanju novog gazde svašta se još može izdešavati, a konkurencija ne čeka i startna prednost se topi.

12 фебруар 2011

Strateški preskok

Krajem prošlog i početkom ovog meseca, Telekom Austria je kupio dva bugarska fiksna (kablovska) operatora: Spectrum Net AD i Magelan Network AD. Vlasnik ove dve komanije jeste zvanično Mobiltel (M-Tel), bugarski mobilni operator koji je od 2005. deo Telekom Austria Grupe. Kupovina je, slično kao i onomad u Hrvatskoj, vredna 72 miliona €, dakle ispod 100 miliona € ! Ove dve kompanije će do kraja godine i dalje poslovati kao samostalne, a od 2012. će doći do objedinjenja i rebrendinga u skladu sa sveprisutnim trendom spajanja fiksnog i mobilnog segmenta poslovanja u cilju smanjenja troškova.

Telekom Austria očigledno ima strateški cilj da u vanmatičnim zemljama objedini fiksni i mobilni biznis i time pre svega ponudi konvergentne broadband usluge. Bugarska je zemlja EU sa najmanjom stopom penetracije broadbanda, ali sa vrlo visokom stopom penetracije pay-TV (oko 70%). Normalno da Telekom Austria tu vidi svoju šansu i mogućnost za dobru zaradu. Imajte u vidu ovaj strateški cilj i kad je Srbija u pitanju (SBB i ostali CATV provajderi su idealna prilika). Austrijanci, čini se, vrlo mudro rade i ako uspeju da "osvoje" i Bosnu, definitivno će postati veliki telekomunikacioni igrač na Balkanu.

Objavljeno je pre par dana da je izgleda VimpelCom odustao od kupovine Telekoma Srbija, a ja sam ovde pisao o njihovim poslovima i namerama. Stojim i dalje na stanovištu da je Telekom Austria iskoristio mogućnost da "za sve pare", kao kandidat na tenderu ali i tržišni takmac, pretrese uzduž i popreko Telekomovo poslovanje, situaciju na tržištu i "bojevi arsenal" Telekoma. Mislim da je to za njih pun pogodak i da su time "izvadili" i deo papreno plaćene mobilne licence onomad. Nadam se samo da je bilo pameti i da nisu baš videli i šta snaša nosi ispod venčanice.

Ispred oltara ostaće izgleda oni koji su i pre godinu dana na tom mestu bili viđeni.

10 фебруар 2011

Za opti(ka)malno ulaganje

Marfijevo pravilo koje često važi je: ako tekst može da bude protumačen pogrešno- biće protumačen pogrešno! U vezi mog prethodnog posta, pita me prijatelj:“A zašto si ti protiv polaganja optike?“
Kad sam pre objavljivanja članka na blogu, pročitao ono što sam napisao, baš sam pomislio da će neko možda i steći takav utisak. I desilo se! Ali, nije suština u tome polagati optiku ili ne (u pristupnoj mreži!), već zašto je zbog mode polagati ako efekat i profit možete postići i na drugi način odnosno da li postoje isplativija rešenja za servise koje nudite i koje ćete nuditi u bliskoj budućnosti. Tačno je da je FTTH end-of-game infrastruktura, ali para danas i nema baš na pretek za ulaganja koja će nekad (a možda ni tad) doneti profit. Ne sme se nikako zaboraviti da su korisnici vrlo nepredvidivi i ćudljivi. Tačno je da oni ponekad hoće da plate za bolji kvalitet i veći komfor, ali verovatnije je da hoće više i bolje, ali što jeftinije i za što manje para.

Tehnologija u poslednjih 20-ak godina strahovito brzo napreduje, smenjuju se noviteti kao na traci. Evo na primer, 3G se nije ni ustalio, a već je tu LTE>; taman smo se navikli na DVD, tu je već Blu-ray disk; terabajt HDD su uveliko na raspolaganju korisnicima PC računara itd itd. U skladu sa napretkom i preticanjem tehnologija i kod tehničkih lica se razvija "potrošački" mentalitet. Sa druge strane, novac (čitaj investicije) je sve skuplji, margine zarade u telekomunikacijama su sve manje, a bez raznih „sokoćala“ je sve teže dopremiti neki moderan servis do korisnika.

Da ne bi dužili, a mogao bih roman da napišem o ovome - nije više toliko važno osmisliti tehničko rešenje, danas ionako za većinu operatora taj posao rade vendori po sistemu «ključ u ruke».. Najbitnije je prodati uslugu, biti inovativniji, različitiji, jeftiniji... Gledati u Nj.V. korisnika, analizirati ga, pratiti mu navike i običaje, a tehnologija će se već naći, jer izbor je veliki. Bojim se da će brzo doći dan kada će se mnogi operatori lupati u glavu zbog mnogih ulupanih para u nešto što im ni dinara, dolara ili evra nije donelo. I nemojte me terati da počnem da navodim „svetle“ primere velikih vizionara (a možda bi trebalo?!). E sad, dragi prijatelji, nemojte i iz ovoga izvlačiti neki "vaš" zaključak, pa da ponovo pišem o tome šta je pisac hteo da kaže.

P.S. : Kad je reč o FTTB/FTTH – u greenfield investicijama ozbiljno razmotriti (i primeniti), a u svakom slučaju optikom prići što je moguće bliže korisniku. Sve zavisi od servisa koje možete da nudite i da od njih živite. Ne zaboravite da od naredne godine kod nas stupa na snagu režim opšteg ovlašćenja. Raznih ideja će biti, videćemo da li će biti i para za ulaganja, a samim tim i konkurencije. Dakle, nisam nikako protiv FTTB/FTTH, naprotiv, ali sam apsolutno za smislena, efikasna i efektivna ulaganja (i dalje, iako me je to mnogo koštalo u karijeri).

08 фебруар 2011

Koliko Mbps vam je dovoljno?

Koliki nam je bitski protok (bitska brzina, bandwidth) neophodan (ili potreban, ili dovoljan – šta ja znam)? ADSL2+ teoretski može da obezbedi 24Mbps što je sasvim dovoljno i za HDTV. Postavlja se onda pitanje ima li potrebe graditi optiku do stana (FTTH). Šta ćete ponuditi korisnicima po optici koja ima takoreći neograničen propusni opseg (tj.može 100Mbps, 1Gbps, 10, 100Gbps). Odgovor na ovo čuveno pitanje, po meni jeste: potrebno je obezbediti onoliko protoka koliko zadovoljava potrebe korisnika.
Sećam se da smo se kao deca divili „mečkama“ (mercedes) gasterbajtera koje su „izgravirane“ do 240km/h. Fića je bio „izgraviran“ samo na 120 km/h. Ali nije tu samo brzina u pitanju, tu je i komfor, četvora vrata, veliki gepek, broj sedišta i ostale „sitnice“. Slično važi i za broadband veze do korisnika, naravno uvezane sa raznim servisima. Današnji automobili su slični nekadašnjim „mečkama“, a ograničenja na evropskim autoputevima su uglavnom 120-140 km/h. Veća brzina na autoputu povlači često drakonsku kaznu u evrićima, dok za, recimo, veću brzinu broadband veze nemate adekvatan „autoput“. Ako nemate adekvatan autoput i ne možete da vozite brzinom po želji, da li biste onda rado platili korišćenje takvog autoputa? Optika je autoput kojim možete baš da „pičite“, ali to košta. Ako je gužva na autoputu, onda ta brzina i ne može biti baš „po meri i ukusu“ (npr. GPON, 3G, LTE). Da li biste onda platili više za korišćenje autoputa? A ja vas još pitam morate li baš toliko da žurite (ne brže od života!)? Dobro, malo sam se igrao metaforama, sad prelazim na naš, telekomunikacioni teren. Mi smo kao deca bili fascinirani mercedesovim brzinomerom, a danas smo fascinirani brzinama koje nudi FTTH. O tempora, o mores!

Operator izgradi optičku mrežu do kuće i ponudi vam brzinu 100Mbps (po Strategiji razvoja IT društva u Srbiji to će biti do 2020. godine). Da li biste platili više novca, dakako, za to i takvo zadovoljstvo? Recimo da hoćete. Za šta ćete (is)koristiti toliki protok? Mislim da je svakome jasno da tako velike bitske brzine danas korisnicima nisu neophodne. Zanimljivo bi bilo da se objavi koliko je kojih ADSL paketa prodato u Srbiji (profil ADSL korisnika), onda bismo imali i neku opipljivu domaću referencu. Operatori često misle da ukoliko ponudite korisnicima veće protoke oni će to i platiti odnosno uzeti. Zbog čega se onda nude veće brzine ali za istu pretplatu (slučaj i u zemlji Srbiji!)? Znači – korisnici nisu baš spremni da plaćaju više ukoliko im to stvarno i realno nije potrebno. Ima li nekoh nagoveštaja da će korisnici promeniti ponašanje u budućnosti?

Istina je jedna: nekome je dovoljno 2 Mbps i 3 GB podataka, a nekome 20Mbps i flat rate saobraćaj. Ne postoji mera koja zadovoljava sve i koja odgovara svakome! Iskustva su, čak i kod LTE, da 10% korisnika pravi 80% saobraćaja (izmenjen Paretov princip) Zato, operatori, bez megalomanije, ali poštujte i negujte svoje korisnike!

05 фебруар 2011

Igra sa procentima

Ono što Vlada Srbije radi oko i za vreme tendera za prodaju Telekoma Srbija je sigurno čudo neviđeno. Znaju li ljudi koliko prodaju, šta prodaju i šta bi s parama koje će dobiti? Niti jednu od ove tri nabrojane stvari ne znaju ni oni, niti kupci, niti javnost koja sve to prati i navija ovako ili onako. Zaista sramota! Ne znam da li znaju i šta će sa ovih «novih» 27,5% akcija u budućem Telekomu?

Najpre su usred tendera izašli sa cenom od koje su se, verujem, svi potencijalni kupci baš zakašljali. Onda kao nisu pripremili predlog ugovora, pa sad, evo, OTE navodno rešio da proda svojih 20%, a naša Vlada jedva dočekala i kaže da onda daje samo svojih 31%. To znači da će eventualna minimalna podela Srbija:OTE biti u odnosu 850:550 (u milionima €). Ovo sve ako je uopšte sigurna vest da je OTE zaista rešen da proda svoje akcije, jer sad je sporna, kažu, vrednost grčkog dela sistema veza posebne namene?! Još jedna nepoznanica!

Sasvim je druga stvar kad vi dobijete na gomili 850 miliona € umesto 1400 miliona €! Ovih 850 će se, nekako se čini, lakše, brže i neprimetnije potrošiti na krpljenje budžetskih rupa i ni u šta kapitalno i korisno za društvo. Svi oni koji su sumnjali kako će Vlada potrošiti pare od prodaje Telekoma, sada mogu manje da sumnjaju tj. verovatno mogu da budu sigurni.

Sa druge strane, OTE koji je daleke 1997. godine za svojih 20% akcija dao tadašnjih oko 680 miliona maraka i poslednjih godina na ime dividendi profitirao sigurno oko stotinu miliona €, prodaće svoje «polovne» akcije za čak 550 miliona €. Mislim, a ekonomisti mogu i preciznije da sračunaju, ondašnjih 680 milion maraka su otprilike ekvivalent današnjih recimo 450 miliona €. Čak i da zanemarimo usputnu dobit, prodaje se za više nego što je kupljeno! Znači da je prodaja 20% akcija Telekoma danas sa stanovišta OTE extra uspešan biznis i da gospodinu Georgiosu Christodoulopoulosu treba da urame sliku i stave je na posebno mesto u ovalnoj sobi akcionara OTE u Atini (ako takva postoji). Još jedan argument za to je i ušteda koja se sastoji u tome što je teško verovati da će najveći akcionar OTE-a sam sebi da plati deo za verovatnu kupovinu Telekoma Srbija. A da li će biti minimalne ponude ili direktne pogodbe... sve mi se čini da smo od spektakularne aukcije sve dalje.

Ako društvo i narod Srbije ne vidi nikakvu vajdu o prodaje jedne od najprofitabilnijih srpskih kompanija, onda kolektivno treba da stavimo magereće uši i mašemo njima!
Ja se opet «sebično» zalažem da deo tih para ode za razvoj broadbanda u Srbiji, nadajući se relaksiranoj politici regulatora i porastu svesti za potrebu tehnološkog napretka Srbije i njenih građana. Da ne bude zabune, ova priča nema veze sa prodajom za i protiv, već sa našom srpskom kolektivnom pameću i eliti koja vodi Srbiju.

Mobilno trošenje podataka

Cisco je objavio svoje novo istraživanje mobilnog data saobraćaja i prognozu za narednih 5 godina. Kažu da je prošle godine rast mobilnog data saobraćaja YoY (2010 vs.2009) bio oko 160%, a prosečna brzina mobilne data veze bila je 215 kbps za razliku od 2009. godine kada je iznosila 101 kbps. Znači, još nismo ni u sferi 3G brzina, drugim rečima jasno je da 3G nije ispunio očekivanja i nije napravio očekivani prodor! Predviđa se da će 2015. godine prosečna mobilna brzina biti 2,2Mbps, a da će prosek brzina preko smartfon aparata biti oko 4,4Mbps. Da li da vas podsetim da su ovo “tek” 3G brzine. Naravno, ne previđam da se radi o resursu koji se deli između konektovanih korisnika i da će ova nagoveštena promena svakako da ima veliki uticaj na promenu strukture mreže mobilnog operatora i kapaciteta do baznih stanica. Da budem jasniji, porasta prosečnih brzina za korisnike neće biti bez nadgradnje mobilne mreže!

Cifre u Cisco-vim prognozama su zaista impresivne i po mom sudu preterane, jer im je svrha da operatore i provajdere nagnaju na kupovinu Ciscove mrežne opreme a ono što je po meni upotrebljivo i što treba imati u vidu je sledeće:

Pretpostavka je da će u narednih 5 godina mobilni data saobraćaj rasti po stopi od 92%, a mobilni video će činiti 66% ukupnog mobilnog saobraćaja što je 35 puta više nego danas. Ovoliki saobraćaj biće posledica sve većeg broja mobilnih smartfon aparata, tableta, netbook računarčića, kao i sve intenzivnijeg korišćenja video sadržaja preko mobilnih aparata.

Prosečna mobilna konekcija danas generiše (pravi, troši) 65MB saobraćaja mesečno, a predviđa se da će do 2015. saobraćaj porasti 17 puta i da će tada prosečna potrošnja mobilne veze biti 1,1GB podataka mesečno. Kažu da je prošle godine rast mobilnog data saobraćaja pratio rast fiksnog internet saobraćaja.

Suština Ciscovog istraživanja je da (u kontekstu opreme koju Cisco nudi) pokaže da će novi pametni telefoni i tableti snažno pogurati rast mobilnog data saobraćaja.

Moje mišljenje je da je za sada i prodaja smartfonova i boom mobilnog data saobraćaja više mit nego stvarnost. Siguran sam da mobilni operatori lagano ispunjavaju sve zahteve za trenutnim data potrebama korisnika. Ako to nije moguće, onda potrebe korisnika drže “na uzdi” odnosno pod kontrolom. Razlog je poznat – povećano trošenje količine podataka ne donosi i adekvatno povećanje prihoda, a zahteva i povećanje ulaganja u mrežu. Bojim se da će se taj začarani krug vrteti još neko vreme.