28 април 2009

Business without fiber

Ne verovali ili da, u SAD je tek svaka peta poslovna zgrada sa više od 20 zaposlenih povezan optikom. Prema istraživanju Vertical Systems Group, penetracija optike u pomenutim poslovnim zgradama krajem 2008. dostigla je 19,1%, dok je 2004. iznoslila 10,9%. Rast tokom protekle godine je značajan ako se zna da je 2007. penetracija iznosila 15,3%, a 2003. je bila 10,2%. Povećanje od 8% za prethodne 4 godine, čini mi se, nije neka cifra, ali možda će FTTH/B projekti Verizona (FiOS) i AT&T-a (U-verse), iako orijentisani na rezidencijalna područja, podstaći širenje optike i u biznis okruženju.

Da me je neko pitao o ovoj problematici, kladio bih se da je penetracija biznis optike u SAD mnogo veća. Predrasude o razvijenom svetu. Sad me baš "kopka" kakva je situacija kod nas u Srbiji. Pogodite ko bi time mogao da se pozabavi ? Ideje i inicijative su, verujem, dobrodošle.

20 април 2009

TV ustupa mesto Internetu

Novo istraživanje Microsofta predviđa da će polovinom iduće 2010. godine Internet postati dominantan izvor zabave u evropskim domaćinstvima u odnosu na televiziju.

Trendovi pokazuju da će Europljani u junu iduće godine provoditi prosečno 14,2 sata nedeljno na Netu, nasuprot 11,5 sati koje će nedeljno u proseku provesti uz televizor. Prošle 2008. godine Evropljani su provodili prosečno po 8,9 sati nedeljno u „jahanju“ Interneta, što je 27% više vremena u odnosu na 2004. godinu. Sadržaji (vesti, online video) i komunikacija (email, društvene mreže) predstavljaju oko 65% vremana provedenog na Internetu, dok trgovina (uključujući i online shopping) uzima 33% vremena. Online video je najpopularnija zabava na internetu i upražnjava je 28% Evropljana ili 150% više naroda u odnosu na 2006. godinu. Čak i klasično čitanje novina sve više ustupa mesto čitanju novina na Netu. Jeste malo nezgodno, udobnije je zavaliti se u fotelju, ali ljudi vole što mogu da ostavljaju komentare na vesti i događaje.

I na kraju, kažu da će surfovanje Netom korićenjem PC-ja sa sadašnjih 95% opasti do 2013. godine na svega 50%, usled razvoja i popularizacije IPTV set-top box-ova, mobilnih telefona i game-konzola za igre. (E, Bili, Bili, baš si... optimista).

U ovo poslednje, eto, ja lično nešto ne verujem, ali činjenica je da Internet postaje najvažnija "sporedna" stvar na svetu. Bez Interneta nema savremenog života. Posle samo pola veka, kutija koja je predstavljala prozor u svet, postaće "kutiče". Dok uđemo u eru digitalne televizije, umesto digitalne jedinice postaće digitalna nula. Tako kaže Bili. Ali, zna i Bil Gejts da pogreši u proceni. Dokazano.

Pogled preko plota

Tokom 2008. Telekom Slovenije je duplirao broj IPTV pretplatnika i stigao do cifre od 84,615 što čini 52,7% tržišnog učešća. Broj FTTH korisnika porastao je sa 1,451 na 15,426, a ukupan broj broadband pretplatnika (uključujući xDSL) porastao je sa 173,103 na 200,795. Na IPTV tržištu u Sloveniji glavni Telekomov konkurent je T-2 sa 43,5% učešća, a deo kolača imaju i Amis sa 2,9% i Tuš Telekom sa 0,9% tržišta.

U Hrvatskoj, T-HT ima više od 150,000 IPTV pretplatnika, a nedavno je u svoju komercijalnu ponudu uključio i HD TV kanale. Dodatnih oko 7-8 € za nekoliko HD kanala je valjda prihvatljivo vlasnicima HD ready televizora, mada je razlika u kvalitetu TV slike vrlo primetna. Uostalom, ponudu stalno treba obogaćivati i inovirati.

Kad nas je IPTV propaganda, čini se, malo utihnula. Verovatno s razlogom, ali još uvek je Open.

12 април 2009

Jači posle krize

Cela privreda i društvo suočavaju se sa krizom. Mnogo toga se može pročitati i čuti ovih dana. Para niotkuda, pa treba “kresati” troškove. Tema je već od (ohoho!) ranije poznata na mom blogu. Ja sam to pisao u vreme kad kriza nije ni bila na vidiku i kad se imalo i prosipalo. Ako niko nije obratio pažnju dok je sve lepo teklo, možda sad nekome dođe, što’no kažu, iz du u vugla. Pa da se opet ;-) malo pravim pametan i rečem šta bi ja da me neko pita, a ne pita me i što bi me pitao sad kad se razni pitaju. Nekako volim da kroz neko vreme pročitam kako i koliko (ni)sam bio u pravu. U to ime, dakle :

Analizirati kako vam funkcioniše organizacija, jesu li sve procedure optimalne i dobro uhodane; videti čime se raspolaže, kako se koriste resursi i ljudski i materijalni; analizirati kakva je situacija sa prihodima po stavkama tj. po uslugama, pratiti redovno; dobro obratiti pažnju na korake konkurencije; analizirati postojeće i naredne ugovore (efekat i korist); prerasporediti troškove, dinamički kanalisati ulaganja i voditi računa o brzom povraćaju investiranog, posebno kad je reč o “živom” novcu (pretplata, zasnivanje pretplatničkog odnosa, platiš dva-dobiš tri); sve potencijale i resurse staviti u službu priticanja prihoda – bolje na kratki rok prodati za dinar nego da zvrji prazno.

U Srbiji je praksa da se stvari ne analiziraju i ne raščlanjuju, pamćenje je kratko i nema sistemskog i sistematskog rešavanja problema. Problemi se stalno guraju pod tepih i račepljuju se rupe. Uvek je po sistemu “da uradimo danas, sutra ćemo da popravljamo ako treba”. A sutra se stvari poprave malo sutra.
Čuo sam onomad da je kriza prilika da se malo pospremi po kući. Lepo rečeno, čak bih dodao “povoljna prilika”. Ali ne bih rekao ono “zasucite rukave”, već “uključite mozak”. Potreban je novi pristup i nova energija.