31 октобар 2007

Love mi - tender !

Na tržištu treba reagovati brzo, nuditi kvalitetne i inovativne usluge, pratiti trendove, ali mora se voditi računa i o svojim troškovima i mogućnostima. A tu je i Zakon o javnim nabavkama, koji izgleda, često postaje veća prepreka od bilo kakve konkurencije i bilo kakvog tržišta. Tender – nekome od njega zvecka, a nekome zvoni u glavi.

Koji su uslovi za dobar i uspešan tender ?

Najveću odgovornost za uspešan tender ima sektor za planiranje telekom-operatora. Ukoliko se želi implementirati neka nova usluga ili tehnologija, najpre planeri treba istraže i provere spremnost i zrelost predmetne usluge odnosno tehnologije, i to : definisanost standarda, postojeće ponuđače, mogućnosti nove opreme, pozitivna (i negativna) iskustva implementacije u realnim tržišnim uslovima naročito na tržištima «svog ranga», kompleksnost integracije nove opreme (usluge) u postojeću mrežu, perspektivnost opreme (usluge) u smislu proširenja i nadgradnje. Treba utvrditi i uslove, mogućnosti i spremnost sopstvene organizacione i kadrovske baze za uspešnu implementaciju usluge odnosno tehnologije.

Telecom Italia npr. ima sektor koji se bavi testiranjem, simulacijom i proverom novih usluga i tehnologija, sve u cilju da se problemi i iznenađenja u kasnijoj praksi preduprede i korisnicima ponudi proverena usluga odnosno oprema.

Posle definisane studije o usluzi odnosno tehnologiji treba obaviti istraživanje tržišta. To istraživanje treba da pokaže spremnost korisnika da prihvate nove usluge, uslove za uspešnu implementaciju i potencijalne lokacije. Na osnovu istraživanja tržišta, opet se u sektoru za planiranje pravi tzv. business case studija. I pre finalnog dela i nabavke opreme koja treba da donese profit, sledi priprema tehničkih zahteva i tenderske dokumentacije. Pretpostavljam da, ako se znaju i utvrde gore navedeni elementi, nije teško napraviti tendersku dokumentaciju koja će rezultirati uspešno završen tender. Podvlačim, uslov je dobro poznavanje onoga što nude ponuđači i onoga što vama treba ! A to je već dovoljno uzak krug. Ako nekoliko ponuđača ima baš ono što vama treba, onda može da odluči i cena u krajnjem slučaju, mada kredibilitet vendora nikako ne treba relativizovati.

Ali tenderi često «padaju» – kako i zašto ? Za mene postoji samo jedan odgovor – loša i nekvalitetna priprema. Neozbiljne ponude se ne računaju.

«Ako smo pali, bili smo skloni padu«, pesnik Branko Miljković

29 октобар 2007

Tako to rade Francuzi

S obzirom da ga je na to obavezalo francusko telekomunikaciono regulatorno telo ARCEP, France Telecom je objavio da svoju kablovsku kanalizaciju nudi na korišćenje svojim konkurentima na tržištu. Rekli su da to čine zbog unapređenja razvoja optičke mreže u Francuskoj, ali su izostavili da kažu da se odriču svog parčeta hleba za mega-giga dobrobit nacije ;-). U ime fair-play-a, France Telecom će konkurentskim firmama pružiti i sve informacije o svojoj infrastrukturi neophodne za inženjering FTTH mreže (mape, kablovsku dokumentaciju, šeme prostorija za smeštaj opreme i dr.).

Počeću da mislim da je osim konkurencije, i regulativa iz raja izašla. I siguran sam da će, osim regulatora, i korisnici usluga osetiti blagodeti pomenute ponude. Za sada – u Francuskoj. A to je od nas daleko ! Naročito danas, kad štrajkuju njihovi avioprevoznici i železničari. (Male im plate za FTTH pristup).

26 октобар 2007

Koliko je mobilna obilna ?

Telenor je objavio podatke o svom poslovanju posle trećeg kvartala ove godine. Ovaj njihov lep gest i redovna praksa su me zaintrigirali da pokušam da uporedim podatke o aktuelnom poslovanju MTS i Telenora i došao sam do sledećih zaključaka :

- Telenor ima 2.841.000 korisnika, a MTS oko 5 miliona.

- Telenor broji samo aktivne korisnike tj. one koji su u prethodna tri meseca ostvarivali pozive u mreži, a MTS (čini se) računa sve prodate SIM kartice.

- Telenor je izračunao da ima 40,23 % tržišnog udela, MTS bi onda trebalo da ima oko 59%. (U ovom slučaju mi, uzevši u obzir broj korisnika tj. pretplatnika nije jasno kako se došlo do ovih procenata odnosno koja je tu matematika).

- Prihod Telenora u prvom polugođu je bio 7,36 mlrd dinara, a prihod MTS-a oko 14 mlrd dinara (kalkulacija tj. procena napravljena na osnovu podataka odavde).

Obzirom da i sam mislim da je broj korisnika MTS-a više marketing nego realnost, zaključujem onda da korisnici MTS-a u proseku više telefoniraju od korisnika Telenora i bolje pune kasu svog operatora. Razlog bi mogli biti biznis korisnici, jer je većina firmi MTS-ov korisnik. Kad bi znali i podatke o troškovima, mogli bi da kažemo i ko je profitabilniji. Privatni vlasnik ili državni ?
Ko dočeka transparentnost kao normalnu stvar i običaj u Srbiji – dakle, redovne poslovne izveštaje - možda otkrije još nešto interesantno. Ćut', bolan, erotika ! Lepše je kad se sve ne otkriva.

24 октобар 2007

Bilo kuda - Cisco svuda

Multinacionalni telekomunikacioni gigant Cisco kupio je WiMAX vendora NAVINI Networks, čime ulazi i na svetsko WiMAX tržište. Kompanija Navini je jedan od lidera na tržištu mobilne WiMAX plug-n-play broadband opreme i ima oko 75 operatora-korisnika u Evropi, SAD i Africi.

Šta i koga je sve Cisco kupio 15 godina unazad možete videti ovde. Pomenuću samo neke najupečatljivije akvizicije : Airespace (WLAN), Arroyo (VoD), Scientific Atlanta (STBox, video), Linksys (IP telefonija, SOHO networking), Dynamicsoft (SIP tehnologija), Netsolve (IT infrastructure management), Greenfield Networks (Metro Ethernet), WebEx (Objedinjene komunikacije - Unified comm's).
Jedno im se ne može osporiti, a to je da rade vrlo studiozno, sa strateškim ciljem i IP NGN vizijom. To se valjda zove Ciskoizacija ili što bi oni izvorno rekli «Connected Life».

Možda je krajnje vreme da i njima neko kaže da prikoče malo, jer ajde da kupuju po malo, al' oni, brate.... Eto, toliko - Cisco da ne bude da ne vidimo šta se radi.

23 октобар 2007

WiMAX opasno preti, baš pretty

Amerikanci, poznato je, vole da prednjače u svemu. Početkom 2008. godine njihov regulator FCC otvara aukciju radio-spektra na 700 MHz, koji je veoma atraktivan za WiMAX. Pogodnosti korišćenja ovog dela spektra se ogledaju u tome što signali na ovoj frekvenciji lako preskaču zgrade i zidove, lako ulaze kroz prozor, ne smeta im kiša i atmosferske padavine, nije im potrebna optička vidljivost između predajnika i prijemnika, spoljne antene kod korisnika gotovo da i nisu potrebne a treba im i manje baznih stanica. To ih čini superiornim kad je prenos u pitanju. WiMAX operatori dakle, lako mogu da uskoče na telekomunikaciono tržište i okupiraju ga, pogotovo koristeći spektar na 700 MHz.

Operatori u SAD - Verizon i AT&T, koji su počeli da grade skupe FTTX mreže, s pravom počinju da strepe. Njihove VoIP i broadband usluge u Americi beleže blagi rast, ali kad ih WiMAX operatori napadnu... Hoće li budući biznis od video usluga biti dovoljan da ih održi uspešnim i hoće li stići da ga razgranaju i učine atraktivnim ? Eto, kanda sam se baš zabrinuo zbog toga ;-).

Kod nas, srećom ili nažalost – kako za koga, planirano je da se spektar na 3,5 GHz koristi za WiMAX (neke su frekvencije već podeljene). Tu je situacija sa propagacijom signala znatno nepovoljnija tj. signalima na ovoj frekvenciji mnogo toga smeta, ali izdržaće nekako.
WiMAX tehnologija je pretežno orijentisana za pružanje broadband usluga, a uzgred ide i VoIP (80% broadband, 20% VoIP) . Ovo kažem zbog toga što se kod nas WiMAX uglavnom vezuje za povoljniju mogućnost telefonizacije kablovski teško dostupnih oblasti. Koristiti WiMAX za voice uslugu, sa neznatnim broadband saobraćajem, isto je kao zaklati vola za kilo mesa ili voziti se sam autobusom na posao. Ali, npr. Kaluđerica, urbanistički uslovi... Što reče naš najveći učitelj nekada, ne treba se uvek držati tehnologije k’o pijan plota.

Telekom Srbija, koliko znam, još uvek nije dobio frekvencije za WiMAX, a ništa značajno nisu uradili ni oni koji su frekvencije dobili. WiMAX, dakle, za sada samo preti. Ali kad „udari“...

21 октобар 2007

Kada prodati svoj deo ?

Prošle nedelje je istekao rok za predaju ponuda za kupovinu 49,13% Telekoma Slovenije (javilo se, kažu, 12 kandidata). Procena je da je tržišna vrednost Telekoma Slovenije oko 2,6 mlrd Evra, što je manje u odnosu na njegovu vrednost na berzi (tj. na tržištu kapitala) gde je vrednost Telekoma Slovenije (nadalje TSLO) oko 3,2 mlrd Evra. Pretpostavlja se da je manja tržišna vrednost posledica je smanjene dobiti TSLO u odnosu na prethodne godine.

Obzirom da su i druge vlade, pa i naša kod prodaje Mobtela, očekivale manje cifre ponuda, moja procena je da će Slovenci ipak dobiti više nego što realno očekuju (oko 1,3 mlrd Evra), naročito ako se uzme u obzir mala zaduženost i prisutnost TSLO na tržištima drugih zemalja, posebno u oblasti Interneta. Znači onaj ko kupi, osim slovenačkog, može da računa i na tržišta Gibraltara, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Kosova. Inače, TSLO na domaćem tržištu u fiksnoj telefoniji ima 90% tržišnog udela, a u mobilnoj oko 70%. Slovenija ima veoma dobru penetraciju broadbanda (na nivou evropskog proseka) i ima dobre perspektive kad je ponuda novih naprednijih (i isplativijih) usluga u pitanju, dok su tržišta na kojima je TSLO ostvario učešće u tom pogledu vrlo perspektivna.

Sve u svemu, prodaja dela Telekoma Slovenije biće interesantan pokazatelj i referenca i za buduću prodaju Telekoma Srbija. Mislim da će na osnovu nje biti moguće izvući mnoštvo korisnih zaključaka. Ukoliko neko ne istrči sa extra-ponudom (npr. Rusi ili Arapi), objektivno gledano najozbiljniji kandidat je Deutche Telecom. Međutim, upravo zbog “rasprostranjenosti” TSLO moguća su iznenađenja, i kad je kupac i kad je cena u pitanju. Ili će biti da samo Telekom Srbija i Telenor dobro plaćaju kad kupuju.

I par pitanja čitaocima za razmišljanje : Zašto se Telekom Slovenije prodaje sada kad mu ide dobro i kad je ostvario upliv i na druga tržišta u razvoju ? Ko bi inače kupio firmu u stagnaciji i za koliko bi je kupio ? Može li tim samo sa domaćim igračima da igra Ligu šampiona ?


18 октобар 2007

Koliko će trajati 3G ?

Obzirom da sam tek ovog meseca počeo da blogujem, postoje i neke interesantne teme koje su se pojavljivale ove godine o kojima bih želeo da pišem.

Posle GSM kongresa koji je u februaru ove godine održan u Barseloni, naišao sam na link koji je svojom sadržinom izazvao moju pažnju i podstakao razmišljenja o 3G tehnologiji u mobilnoj telefoniji.

Zašto je 3G oprema odjednom u naponu snage postala tako povoljna i jeftina ?

Da li je prava stvar da bake gledaju serije na malom ekranu mobilnog telefona ? Ili da gledate utakmicu idući ulicom ili vozeći po gradu ?

Da li imate želju da vas svako u svakom trenutku može videti gde ste i šta radite ? I da ne bude da ciljam pretežno na muški rod - da svako ko poželi može videti kako izgledate u datom trenutku ?

Koliko je zgodno surfovati internetom sa malom tastaturicom i malim ekrančićem mobilnog telefona ? Onako en passent.

Koliko ljudi uopšte i ima 3G telefon ?

Sva ova pitanja bila su mi negde u glavi i onda se pojavio ovaj članak koji mi je indirektno dao odgovore na mnoga od njih.

No, pomama i dalje traje, jer nije red da nemate ono što vaša konkurencija ima. Uloženo u razvoj 3G tehnologije i u 3G mrežu mora nekako da se vrati, a kojim će putem operatori dalje (HSDPA, LTE, WiMAX) videćemo relativno brzo. Sigurno je da će operatori biti mnogo obazriviji kad je sledeći korak u pitanju i sačekati zrelost novih tehnologija, a možda i malo više povesti računa o realnosti na tržištu i stvarnim potrebama korisnika. O 4G u nekom narednom postu.

Možda se uvođenjem pomodarskih i u suštini nekorisnih usluga kratkoročno može ponekad i dobro zaraditi, ali operatori ipak treba da teže da pružaju usluge koje korisnicima obezbeđuju nesumnjivu korist i olakšanje života. Zato posebnu pažnju treba usredsrediti na želje i potrebe korisnika, a sa tim usaglasiti i način ispunjenja tih želja i potreba. To bi trebalo da bude ispravna dugoročna strategija koja obezbeđuje uspeh na tržištu.

17 октобар 2007

Zajdi...Toše Proeski

Otišao je Pevač s Dušom, dobar, plemenit i mlad čovek. Na isti način kao još neki veliki talenti i majstori svog posla, kao meteor.
Od njegove briljantne interpretacije uvek me je podilazila jeza, nadimale se grudi i navirala osećanja. I uvek će.
U znak sećanja na Tošeta - preporuka čitaocima mog bloga : stare makedonske pesme u izvođenju Tošeta Proeskog, CD album Božilak. Za vjeki vjekova !

Slava mu i neka počiva u miru !
Tvojte pesni, bratko Toše, pa ke da se peat, al' tvojta mladost, žali Bože, nema da se vrati !

16 октобар 2007

Numeracija tlk mreže

U skladu sa svojim ingerencijama, Upravni odbor Republičke agencije za telekomunikacije (RATEL) je na svojoj sednici održanoj polovinom septembra usvojio Plan numeracije Republike Srbije za telekomunikacione mreže.
Interesantno u ovom dokumentu je to da je kao međunarodni prefiks (za odlazne međunarodne pozive iz Srbije), do daljnjeg tj. „dok se ne steknu uslovi“, zadržan kod „99“ iako je u celom svetu međunarodni prefiks „00“. Svojim novim aktom RATEL će verifikovati trenutak postojanja tih uslova.

Moram da priznam da mi ovo nije najjasnije. Koji su uslovi u pitanju i ko treba da ih obezbedi ? Da li se čeka 100% digitalizacija mreže, mada ne mora da se čeka. Zar nisu sad, kad je Telekom Srbija državno preduzeće i kad nema drugih operatora, uslovi najpogodniji ? Jer ono što bi trebalo uraditi, trebalo bi da odradi baš Telekom sa svojim stručnim službama.

Druga interesentna činjenica su pozivni brojevi za gradove u Srbiji (tzv. geografski kodovi), među kojima se uočavaju i oni sa čak tri cifre (npr. Kikinda 230, pri čemu treba ispred broja „okrenuti“ i 0). Od raspada SFRJ, mi nismo našli za shodno da racionalizujemo našu mrežu i smanjimo broj cifara u ostvarivanju međugradskih veza, a oni koji se razumeju u komutaciju znaće koje pogodnosti to sve ima. Zašto nismo ?
Evo recimo dva razloga: prvi je da nam nije bitno vreme ostvarivanja veze i arčenja resursa centrala; a drugi– nismo baš ažurni i hitri kad su prihvatanje neminovnosti promena u pitanju, da ne kažem kad treba nešto da se uradi za opšte dobro.
Kako protumačiti ovo drugo u kontekstu ove priče ? Recimo da kojim slučajem opet procveta i počne da buja bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti, braća se pokaju pred ipak zajedničkim nam Bogom i reinkarnira se SFRJ. Opet bi telekomunikaciona mreža bila zajednička i najbolje bi bilo da se vrati i ondašnji sistem numeracije (sećate se, Beograd 011, Zagreb 041, Ljubljana 061, Sarajevo 071 itd). E, u tom slučaju mi ne bi morali ništa da radimo, za razliku od operatora u drugim ex-Yu republikama (sada je npr. Zagreb "01", kao i Ljubljana). Obzirom da nije dat nikakav rok u pomenutom Planu numeracije možda zaista i čekamo povratak ideje jugoslovenstva i ponovno ujedinjenje.
Nisam siguran da nismo sposobni da uradimo ono što su u Hrvatskoj i Sloveniji već uradili, a siguran sam da to što pre treba da uradimo. Elem, neozbiljno je da Kikindu zovemo birajući 0230-xxx-xxx. Namerno ne pominjem i gradove na Kosovu i Metohiji ( npr. Uroševac 0290, Đakovica 0390, Gnjilane 0280), jer na žalost, nije to najveći problem kad je KiM u pitanju.

Još uvek mi nije jasno zašto čekamo da se problemi sami od sebe reše ili da nam drugi reši i uradi ono što sami moramo. Ne samo u telekomunikacijama.

14 октобар 2007

U roaming-u do guše

Na osnovu uredbe koju je krajem juna 2007. usvojilo Veće EU i koja je početkom oktobra stupila na snagu, cene roaminga u zemljama EU su znatno smanjene i ograničene na maksimalnih 49 centi za odlazne pozive iz inostranstva i maksimalnih 24 centa za dolazne pozive primljene u inostranstvu (cene su bez VAT-a tj. njihovog PDV-a). Uredba će važiti 3 godine i svake godine cene će se smanjivati, da bi u trećoj godini primene uredbe cene roaminga bile 43 centa odnosno 19 centi. Obzirom da je to gornja granica dozvoljenih cena, većina operatora u EU usvojila je te cene, a postoje i zemlje u kojima su i te cene poprilično smanjene. Npr. u Holandiji i odlazni i dolazni pozivi koštaju 20 centi, dok je u Velikoj Britaniji cena za odlazne pozive 31,57 centi a za dolazne 12,63 centa. Ova uredba EU verovatno će se odnositi i na zemlje kandidate, jer ne može njihova birokratija biti mimo EU-ropske.

Za nas u Srbiji je ovo interesantno npr. sa dva stanovišta :

prvo, operatori su ispoštovali uredbu, što znači bilo je lepo dok je trajalo a trajalo bi ko zna koliko da ih nisu podsetili da “za pojas zadenu”. To samo znači da niko ne snižava cene ako ne mora i ako ga na to ne natera ili tržište ili “zvanični regulator”.

drugo, hoće li EU-ropljani izvršiti pritisak na van-EU mobilne operatore da učine isto (i kad će uspeti), obzirom da će njihove biznismene prilikom boravka u zemljama van EU, pa i u Srbiji, roaming koštati mnogo više nego na domaćem EU-terenu.

Kako je prihod od roaminga kod naših mobilnih operatora zanemarljiv u odnosu prihod od domaćeg saobraćaja, možda će se i oni brzo privoleti da budu “deo Evrope”. To bi bilo dobro i za nas korisnike, inače ćemo i dalje i u tom segmentu biti građani “drugog reda” kad otputujemo negde van granica naše otadžbine.

Zlobnici će verovatno reći : “Ko putuje, taj i ima, pa neka ga deru”. A i koji će nam EU kad i oni vladaju uredbama. Roaming nam ionako uglavnom plaćaju firme...

12 октобар 2007

O monopolu i konkurenciji

Onomad je dnevni list „Danas” objavio intervju sa gospodinom Jeclom, direktorom Direkcije za usluge u „Telekomu Srbija”, u kome je gospodin Jecl uspešno odgovorio na sve novinarske insinuacije i čaršijske tračeve, demaskirao zaveru protiv Telekoma, obesmislio sve zablude i rezultate kvazi-istraživanja, zapušio usta nezasitim i infantilnim korisnicima i obeshrabrio potencijalne konkurente koji vrebaju po šumama i gorama naše zemlje ponosne. Pojedine je i u zdrav mozak.

U svojim istraživačkim naporima, novinar je bezuspešno iskušavao sagovornika da uzvikne „Živeo monopol !”, ali se ovaj nije dao zbuniti. Gospodin Jecl me je fascinirao svojom emotivnošću zbog nepravdi koje nadležni čine Telekomu uskraćujući mu prava da uvede sve moguće tehnologije koje u savremenim telekomunikacijama stoje na raspolaganju za dobrobit širokih narodnih masa (radnika, seljaka i poštene inteligencije). Neviđenom matematičkom bravurom i đuture metodom, gospodin Jecl je precizno dokazao da je Srbija „mala Švedska” kada je razvoj interneta i širokopojasnih usluga u pitanju, a na nedavnu konstataciju naše ministarke da je Internet kod nas preskup, odgovorio je kontratezom da su korisnici telekomunikacionih usluga u Srbiji u suštini stipse jer su im telefonski računi mizerni (mada istini za volju i pretplata je trenutno socijala). Intervjuisani je odlučno odbacio odgovornost Telekoma za „belu kugu” u Internetu, jer ga građani imaju ali ga ne koriste (dakle slabo koriste Internet) i ukazao da je to državni problem (slažem se, mogli bi zaista malo da počnu i internet da asfaltiraju po selima). Ima, dakle, puno toga interesantnog u predmetnom intervjuu, a neko će možda i da nauči nešto novo. Vredi pročitati, ako već niste ! (pojedine teme iz intervjua nisam namerno želeo da potrošim ovom prilikom).

Elem, stvari su zaista ozbiljne iako u svakoj šali ima i pomalo šale. Mislim da pitanja za trenutni „monopol” i poziciju Telekoma na tržištu, kao i pitanja oko liberalizacije telekomunikacionog tržišta, treba usmeravati na adrese nadležne Agencije i Ministarstva. Ne bi se ni neki svetski poznat operator da je na mestu Telekoma odrekao svoje pozicije i „stečenih” prava (uzmite i primer duvanske industrije u Srbiji). Konkurencija svakog učini boljim ili lošijim i nađe mu pravo mesto. Ne vidim zašto bi Telekom (ili bilo ko u bilo čemu) bio izuzetak. Znači, da budemo jasni, ja sam za uvođenje konkurencije u sektor telekomunikacija ! Posebno je pitanje šta će to značiti i doneti u stvarnosti (poučan primer je sadašnje stanje u CATV oblasti kod nas !)

Pored infrastrukturnih komparativnih prednosti, Telekom ima i višegodišnje iskustvo, tradiciju i kakvu-takvu kadrovsku bazu, tako da bez obzira na verovatno neophodno potrebnu organizacionu terapiju, ne mislim da treba da se grčevito bori za produženje privilegovanog statusa. (Druga je stvar da li se bori, ko se bori i zašto se bori ?) Promene koje nastaju uvođenjem NGN (mreže sledeće generacije) nateraće sve učesnike u telekomunikacionoj utakmici na partnerstvo, kako međusobno, tako i sa ponuđačima sadržaja i usluga. Na kraju krajeva, svi mogući konkurenti na neki način u ovom trenutku žive od Telekoma i nerealno je očekivati da će mu se otvoreno konfrontirati, sve i da ih neko pusti da “koriste laktove”. A i ljudi u Telekomu će možda promeniti formaciju, obratiti više pažnje na čvrstu odbranu i efikasniji napad. Jedino će im igra “po bokovima” možda postati problem, a i konkurenti će sigurno imati “bolji ulaz”. Moguće je da dođe i neki “stranac” i pojača redove Telekoma. Biće zadovoljstvo gledati bitku za svakom loptom (čitaj: korisnikom) u reketu ili šesnaestercu (čitaj : pristupnoj mreži). A treba izdržati igru na tri fronta.

Buduća konkurencija bi trebalo da obogati ponudu sadržaja i usluga, verovatno i da utiče na sniženje cena (mada ne bih u tom delu previše očekivao, jer raste nam i standard, zar ne ?) – u svakom slučaju, korisnici će naći svoj interes u ponudi usluga. Nekima će odgovarati VoIP i mogućnost jeftinih međunarodnih razgovora, nekima će odgovarati objedinjeno plaćanje paketa telekomunikacionih usluga, nekima povoljan brzi flat Internet...

Dalji razvoj tržišta mobilne telefonije i blagodeti konkurencije koje smo svedoci i u Srbiji dovešće, verujem, do obesmišljavanja sadašnjeg shvatanja univerzalnog servisa, koji je (navodno) jedan od uzroka otezanja i bojazni nadležnih za uvođenje konkurencije na tržište telekomunikacija. Inače, u svetu je na delu tzv. fiksno-mobilna supstitucija (FMS) pri čemu se mobilni telefoni intenzivno koriste umesto fiksnih i mobilni saobraćaj polako uzima primat nad fiksnim. Osim toga, i WiMAX preti svojim potencijalom.

Ne treba zaboraviti da nadležne strukture trenutno lepo žive od zarade Telekoma i da bi legalizovano alternativno telefoniranje (VoIP) verovatno prilično oborilo prihod Telekoma od fiksne telefonije, a on je još uvek dominantan čak i u odnosu na prihod od mobilne. Pošto nam je svima jasno da država (čitaj: vlast) štiti svoje prihode, onda je logično da je „u šemi” sa Telekomom. Ne treba zbog toga kriviti Telekom.

Slično nam je, dragi građani zemlje nam Srbije (i vi drugi tamo-amo), i u drugim oblastima – kod nas je hrana, odeća, obuća, skuplja nego u zapadnim zemljama upravo iz razloga zatvorenog tržišta i nepostojanja konkurencije (ili postojanja raznih oligopola). Nisu ni telekomunikacije izuzetak.

Možda treba razmisliti o kome vlast više brine u ovom slučaju : o građanima, o sebi ili o Telekomu ? Kao, brinemo da i građani po brdima dobiju telefone, pa čekamo da to Telekom uradi jer ovi drugi sigurno neće, zato što kapitalisti rade samo ono što im je profitabilno. A čekaćemo verovatno sve dok Telekom pristojno puni kazan iz koga se hranimo. Doduše puni zato što je jedini i ima to ekskluzivno pravo. A to pravo neka mu oduzmu oni drugi, kad dođu na vlast. Ako dođu siti – a sumnjam....

Osim toga, svakoj vlasti odgovara da građani budu „manje obrazovani” i „ograničeni”, a super im je i da imaju neku svoju zlatnu koku, i zbog jaja i zbog petlova. Petlovima vreme ide, a zlatna koka – dobra supa ! I vi ćete moći da kusate, dragi čitaoci, samo sutra. To je obećao i gospodin Jecl.

11 октобар 2007

Vesti sa Broadband Foruma

Na Broadband World Forum Europe, koji se upravo održava u Berlinu, moglo se čuti da je broj IPTV korisnika u svetu u proteklih godinu dana (do 30.06.2007.) porastao za 179% i dostigao cifru od 8 miliona. U Evropi je taj rast bio još veći i iznosio je 231%, što u brojkama predstavlja novih 3 miliona korisnika ili ukupno u zbiru blizu 5 miliona IPTV korisnika. Najveći uspon beleže IPTV tržišta Francuske i Hong Konga.

Na ovom forumu saopšteno je i da DSL još uvek ima najveći rast u broadband pristupu i da trenutno ima preko 200 miliona DSL korisnika u odnosu na ukupno 313 miliona BB korisnika u svetu. Pored DSL pristupa, kablovske BB veze (coax) učestvuju sa 22%, a FTTx sa nešto više od 10% svih broadband veza u svetu.

Može se konstatovati da DSL ostaje najznačajniji pristup u isporuci bandwith-hungry sadržaja i usluga, a da IPTV sve više postaje realnost na zrelim i pogodnim tržištima.

10 октобар 2007

Neka bude i moj blog...

Za početak ono što je upravo aktuelno - kome će pripasti Telekom Srbija ?
Da li će biti trampe između DS i DSS ili ostaje da je Telekom DS-ov ?
Da li će od ovog pitanja mnogo toga u srpskim telekomunikacijama zavisiti ili je svejedno ?

Telekom na dlanu - u vezi sa kim i... ko će imati prijatelje na vrhu, brate?
Živi bili, pa videli !
Da bi nastavio sa Telekomunikacijama, morao sam da počnem sa Telekomom.