31 децембар 2009

Srećna NOVA 2010.

Rekord usred krize

M:tel Republike Srpske kupiće Ogalar-ov deo (49%) vlasništva crnogorskog m:tel-a i time praktično sve staviti pod 100% vlasništvo Telekom Srbija Grupe.

A prema rečima generalnog direktora preduzeća, Telekom Srbija će odlazeću godinu, koju će svet (za)pamtiti po globalnoj ekonomskoj krizi, završiti sa do sada rekordnom dobiti od preko 15 mlrd dinara ili oko 155 miliona Evra! Prihod je povećan za 7%, fiksna je sa 50% učešća u prihodu (i dalje) gubitaš, a mobilna sa svojih 46% učešća u prihodu jedini generator profita. Preostalih 4% prihoda daje Internet i multimedija segment, za koje je rekao da su još uvek u fazi razvoja i da se od tog dela poslovanja zbog toga ne očekuje profitabilnost. Iduće godine Telekom će investirati 22 mlrd dinara, dominantno u povećanje ADSL dostupnosti (sa 395 hiljada na 800 hiljada priključaka).

Ako je verovati novinarskim citatima (kaže naš drug Sloba da treba biti obazriv), i generalni direktor Telekoma se na svojevrstan način uključio u našu diskusiju o tenderu za drugog operatora rekavši (citat): “...Već godinama saobraćaj u fiksnoj telefoniji pada na globalnom nivou pet do sedam odsto godišnje, tako da niko neće platiti licencu da bi se bavio nečim neisplativim.

Moj najjači utisak iz objavljenih izvoda iz intervjua magazinu “Ekonomist” je mišljenje o prodaji Telekoma: kao građanin – ne prodavati, a kao zaposleni – vidi i razloge za prodaju ! Moraću da pročitam i originalnu verziju intervjua.

23 децембар 2009

Biće skoro propast tendera?

Pazi sad! Niko neće licencu? Kaže mi jutros jedan prijatelj : "To smo znali i pre tendera, zar ne?" Reći će isto i mnogi čitaoci ovog bloga.

Profesor ponovo u svom elementu. Objašnjava očigledno neozbiljnim kandidatima da će i oni to da rade. Samo sutra. I kaže dao im RATEL sve odgovore i sve bi trebalo da je jasno. I jasno je svima. Čak i onima kojima nije jasno. Kaže profa da se orijentišu prema okruženju, a njima se zavrtelo u glavi. I stomak ih muči zbog (nepostojećih) cena infrastrukture koje neće biti basnoslovne, već onoliko koliko stvarno koštaju. Kaže anonimni izvor da se u RATEL-u igraju liberalizacije. A siguran sam da nije tako i da, u stvari, ljudi od igara najviše vole monopol. Uglavnom, izgleda da su pretendenti popizdeli, jer su otkupili tendersku dokumentaciju u kojoj ništa ne piše, osim da bi bilo dobro da plate.

Jbg, žao mi tendera, ako stvarno propadne. Fiat konačno uplatio. Nema zime.
Da, zaboravio sam jednu važnu rečenicu iz linkovanog teksta koja glasi : "Situacija na tržištu je takva da postoji samo jedan operater fiksne telefonije koji ima izgrađenu mrežu, a reč je o Telekomu Srbija." Nekako mi se čini da sve ovo Telekomu ponajmanje odgovara, baš zbog te izgrađene mreže. Toliko za ova vremena.

16 децембар 2009

Dok četvorka razmišlja

Da ispoštujem svoje komentatore i nametnem možda još jednu i više tema za razmišljanje. Nije mi stalo da licitiramo hoće li tender za drugog fiksnog operatora uspeti ili ne. Hoće li se neko pojaviti kao dobrotvor i donator budžeta za 2010. godinu, kako reče moj drug Vlada? Ja sam u svojoj diskusiji povodom Strategije razvoja broadbanda u Srbiji rekao da se uplašim kad pomislim šta sve RATEL ima i treba da uradi da bi stvari krenule u željenom smeru liberalizacije. Ima li razloga za strah ili za brigu? Ostavimo to kandidatu za operatora. Ali samo da se podsetimo potreba za telekomunikacioni biznis:

- Interkonekcija
- Kolokacija
- Raspetljavanje lokalne petlje
- Dark fiber
- Numeracija (naročito za VoIP)
- Prenosivost broja
- Korišćenje kablovske kanalizacije
- Iznajmljivanje transportnih kapaciteta.
- Korišćenje kućne instalacije

Usput, šta dobija od neophodnih resursa fiksne onaj ko dobije licencu? Samo papirče da je drugi ili još nešto u paketu? Moguće je da to i piše u Uslovima tendera.

Da li potencijalni operator ima čistu situaciju po gore pomenutim pitanjima, bez kojih nema šanse da napravi kakav-takav bussines case, sračuna neophodna ulaganja i osmisli strategiju ulaska, da ne kažem prodora, na tržište? Može li RATEL sa svojim trenutnim kapacitetima da obezbedi neophodna pravila igre? U ovoj i ovakvoj situaciji, pominjani dobrotvor bi bio i veliki hazarder, gotovo kamikaza, osim ako mu te sitne pare za licencu mnogo ne znače. Ionako sa radom može da počne tek od 2011. godine. Da li će biti moguće da će treća mobilna licenca u Crnoj Gori vredeti više nego druga fiksna licenca u Srbiji? Samo jedan kandidat bi ovde mogao da bude galantan, ali taj nije raspoloživ. Dakle, kako je tender posejan, tako će se i požnjeti.

Prvi komercijalni LTE

Švedska TeliaSonera je zakoračila u 4G budućnost izgradnjom prve dve komercijalne LTE mreže u Oslu i Stokholmu. Švedska je, prirodno, rezervisana za Eriksonovu opremu, dok će se u Norveškoj probati Huawei oprema. Nedavno je TeliaSonera dobila 4G licencu i u Finskoj. Znači sledeći je Helsinki.
Za sada će se korisnicima nuditi samo mobilni broadband sa bitskim protokom od 20-80Mbps DL, uz korišćenje Samsungovih USB modema. Korisnici će teoretski moći da gledaju do 4 HDTV programa istovremeno. Ciljno tržište su vlasnici laptop računara. Podsećam (ili ako niste čuli do sada), voice (CS) usluga još uvek nije dostupna u LTE (ali može VoIP), a prvi LTE mobilni aparati se očekuju tek u prvoj polovini sledeće godine.
Po forumima se može pročitati da ovo zadovoljstvo u Švedskoj košta 84$ mesečno uz ograničenje od 30GB (toliki protok a ovamo ograničenje – pa ne mož’ mreža da se arči džabe, a mogu ljudi i da imaju probleme ako svi nagrnu). Možda je opravdanje to što za sada Telia u prodaji ima samo 1000 modema za dva grada. Prvi testovi pokazuju da se može ostvariti protok od 43 Mbps DL i 7 Mbps UL. LTE modem košta oko 470$, mada se uz ugovor, jeli, daje besplatno.

Sad će svi da pričaju o ovome, da čekaju Amerikance, Korejance i Japance sa svojim projektima, da prognoziraju koliko će biti LTE korisnika 2015. godine, da “lože” mobilne operatore kako već kasne, itd itd. Svako 3G čudo za tri dana, a 3G oprema nikad jeftinija. Šta im valja činiti, pitanje je sad. Ostajem dužan za priču o LTE, ali mislim da nezadrživo srljaju u 4G budućnost.

07 децембар 2009

4 jahača telefona

Realnost izgleda ovako: kandidati za drugog fiksnog operatora u Srbiji su dva domaća mobilna operatora Telenor i Vip mobile, te Kerseyco Trading Limited- kiparska kompanija koja je vlasnik internet provajdera Verat Net i Konsing Grupa (srpsko-američka kompanija koja se bavi konsaltingom i uslugama u oblasti telekomunikacija).

Ministarka MTID je konstatovala da odziv nije loš, s obzirom na aktuelnu ekonomsku krizu. Mislim da će se kod ponuđene cene tek videti koliko je kriza na delu. Znači, ne treba očekivati zamašne svote za licencu, iako ne znači ni da će pomenuta četvorka zaista dostaviti ponude. Za sada samo znamo da su bili radoznali i otkupili dokumentaciju za tender.

Ostaju neka otvorena pitanja i razmišljanja:
- Ko Konsingu obezbeđuje neophodnih milion korisnika tj. ko, osim američkog kapitala, stoji iza Konsingove zainteresovanosti?
- Zašto je SBB odustao i pored konstatacije predsednika UO Ratel da nema smetnji da učestvuju? Uzgred, nisam primetio da su se nešto žestoko bunili zbog „diskvalifikacije“.
- Da li SBB-ova apstinencija i olako pomirenje sa uslovima konkursa znače da bi lako mogli postati „plen“ nekog većeg operatora koji bi dobio licencu, a pre svega zbog posedovanja solidne infrastrukture?
- Verat je na dobrom putu da dobije WiMAX licencu u Crnoj Gori, u Beogradu već imaju nekoliko kanala – da li se fiksnom licencom zaokružuje biznis model? Potreban im je samo drugi takmac na aukciji za licencu.
- Telenor i VIP : Telenor ima kapacitet i know-how, što važi i za VIP. Dilema je samo fiksni broadband ili 3G/4G. Ako Mobilkom preko VIP-a uđe u biznis fiksne telefonije, mora da „zagrize“ i u BH-Telekom, što nije nemoguće. Znači, po mojoj proceni, pre će VIP ući u trku nego Telenor. I Telenor i VIP uvek mogu da kupe nekog domaćeg ISP ili CTV operatora ako žele da prošire biznis u domenu usluga. Realno gledano, ne vidim u ovom trenutku razlog da ulaze u fiksnu telefoniju, osim ako uz licencu neće da pazare i još nekog ko ima veze sa telekomunikacijama u Srbiji. Isto važi i za ove druge konkurente, jer ako sami budu kretali u telekom-biznis, godine će proći dok zarade za ’leb i za vodu.

Telekom ne mora i ne treba da brine, bar još nekoliko godina. Jer, kao što je rek’o drug Lenjin, od novog operatora mu i ne preti neka velika opasnost. A i kriza je, niko više nema para za skupe eksperimente.

Nisam zaboravio korisnike. Žao mi je što će se načekati onoga što priželjkuju - niskih cena i dostupnog broadbanda. Za tako nešto malo je i da sva četiri interesenta dobiju licence.

Šta ako kandidati ponude malo? Šta je u ovim vremenima malo? Kome je malo? Šta je uopšte nama bitno i bitnije?

Ja bih licencu dao i za 10 miliona €. Ti koji dođu, zaposliće neke ljude (+porezi i doprinosi); ti ljudi će imati od čega da žive i trošiće te pare koje zarade (Maxi, Tempo, Rodić, Idea, gdegod); oni koji nemaju telefone i ADSL pristup, dobiće ih i plaćaće pretplatu (+PDV); novi operator će time širiti biznis, zaraditi i platiti veći porez na dobit, itd, itd. Nisam pomenuo da broadband sigurno znači pismeniju i obrazovaniju populaciju, plašim se da baš to ne upropasti stvar i ipak kažu – malo je!

12 новембар 2009

Potencijal VoIP-a

U pravoj poplavi vesti o stalnom rastu data i video saobraćaja i problema u mreži i transportu koji može rast tog saobraćaja da izazove, kao i nesklada (tj. divergencije) prihoda operatora i rasta data saobraćaja, nekako su svi zaboravili na VoIP tj.na govorni saobraćaj. Svi operatori još uvek žive od govornog saobraćaja, mada nekako više vole da se diče veličinom data saobraćaja tj. povećanjem baze broadband korisnika. Gde je mesto VoIP-a u prihodima današnjih operatora?

Uslov za rast i procvat VoIP-a je broadband. Onaj ko ima ADSL ili kablovski Internet ima realnu šansu da postane VoIP korisnik tj. pretplatnik. (Uzgred, vidim da se SBB probudio i da je krenuo sa osmišljenom marketing kampanjom, opet ja tvrdim „slučajno“ u vreme kad su ga omalovažili kao potencijalnog dobitnika druge licence. Podržavam, svako treba da se pokaže „u patikama i na terenu“. Biće to izazov za ostale.). Dakle, broadband otvara vrata za VoIP! Da vidimo kakva je situacija:

Prema prognozama Infonetics Research, ukupan broj korisnika fiksnog broadbanda u svetu (FTTx, DSL, cable) na kraju 2009. dostići će cifru od blizu 450 miliona. Među njima će biti preko 130 miliona korisnika fiksnog VoIP-a (penetracija 30%), uključujući rezidencijalne i biznis IP Centrex korisnike, ali ne i Metro Ethernet korisnike. Predviđanja za 2013. godinu kažu da će fiksni VoIP porasti prosečno za oko 40%, što će u odnosu na tada predviđenih 615 miliona fiksnih broadband korisnika značiti VoIP penetraciju od oko 35%.

Kad je mobilni VoIP u pitanju, Infonetics predviđa preko 300 miliona mobilnih broadband korisnika u svetu. In-Stat u svom nedavnom izveštaju Mobile VoIP—Transforming the Future of Wireless Voice, prognozira rast nroja mobilnih VoIP korsnika sa 10 miliona u 2009. na skoro 300 miliona u 2013. godini, kada će, kažu, biti čak 1,1, milijarda mobilnih broadband korisnika. Dakle, penetracija mobilnog VoIP-a sa par procenata u 2009. skočiće 2013. na oko 25%. VoIP nesumnjivo obezbeđuje stabilan ARPU za mobilne operatore, jer telefoniraće ovaj, bolje rečeno onaj tamo narod. To nikako ne znači da će fiksna biti (ostati) neprofitabilna!

Bez obzira na cifre i analize, treba reći da golo poređenje mobilnog i fiksnog broadbanda nije sasvim korektno. Zašto? Mobilni broadband se odnosi na pojedince, imaoce mobilnih aparata, dok se fiksni broadband odnosi na domaćinstva, gde jedan broadband priključak, po pravilu, koristi više članova domaćinstva. Dakle, ne brojimo iste stvari! Možda se i kod prihoda i dobiti mobilne i fiksne ne broje iste tj.prave stvari? Kažem – možda. Uvek vredi razmisliti, ne prihvatati zdravo za gotovo, mada ne kažem da ćete biti mnogo srećni zbog toga. Stvar izbora, mada Biblija kaže „blago onima ne videše, a poverovaše“.

06 новембар 2009

Imperija uzvraća udarac

Ne mogu da uskratim čitaoce svog bloga za kompletnost informacije, a nekako je zgodno da svi ovi linkovi budu na jednom mestu:

- Generalni direktor Telekoma Srbija o spremnosti kompanije za konkurenciju;

- Nedeljnik NIN o budućnosti Telekoma. Neko tvrdi pazar, ali nisu Nemci ni laici ni naivni, a ni Slovenci...

- Direktor Direkcije za komercijalne poslove Telekoma o svemu pomalo, i još jednom o neprofitabilnosti fiksne telefonije - da vidim ko će biti toliko "lud" da baca pare za licencu!

Sve ostalo (po)kazaće budućnost.

05 новембар 2009

Ko nepodoban?

Kao odgovor na primedbu da domaći operatori nisu prilika za drugu licencu, stiže vest iz SBB-a: internet download brzine 30 Mb/S i 60 Mb/s na bazi DOCSIS 3.0 tehnologije, po ceni od koje uši otpadaju (oko 80 tj. 160 €). Koliko od ove impozantne brzine realno mogu da osete ili dobiju korisnici, ostaje pitanje. Sumnjam opravdano zbog upload brzine koja je, za pomenuti download, deklarisana na "mizernih" 1 i 2 Mb/s. Da ne ispadne da sam zlonameran, i svoje postojeće korisničke internet pakete SBB je povećao na 4,8,12,16 Mb/s za istu cenu, što je svakako dobro za korisnike.

Svaka čast na podacima o prosečnim brzinama interneta u svetu, koji su možda "skinuti" odavde, ali "nevr majnd", tu smo da edukujemo i informišemo narod, a uz to niko ne sme da ima monopol na informacije! Kao ni na izbor operatora. Uostalom, operatore kupuju, zar ne?

WiMAX u niši

Prema istraživanju Ovum-a, od proboja WiMAX-a na tržištima u razvoju nema ništa. Za WiMAX će biti rezervisane tzv. tehnološke niše, ili mala tržišna ostrvca. Razlozi za to su visoka cena korisničke opreme, loša podrška vendora i rezervisanost servis-provajdera.

Do pre par godina činilo se (i meni lično) da će WiMAX biti pobednik na bežičnom broadband tržištu, ali izgleda da je na pomolu još jedan istorijski komercijalni neuspeh tehnologije koja je mnogo obećavala. Ovum predviđa zastupljenost WiMAX-a od svega 5% svih fiksnih i mobilnih broadband veza 2014. godine, a biće ih tada, kažu, oko 1,5 mlrd. na tržištima u razvoju. WiMAX će izgleda kao BB opcija biti interesantan jedino biznis-korisnicima ukoliko se cena CPE opreme ne učini pristupačnijom. Operatori ne treba da se sekiraju i uzbuđuju zbog ovih najava, njih treba više da brinu usluge za korisnike, nego tehnologije i oprema.

S obzirom da je kod našeg regulatora do nedavno postojao plan o raspisivanju tendera za WiMAX licence, mislim da tu ideju definitivno treba staviti “u fioku” do daljnjeg. Mislim da su i u Francuskoj odavno podelili nekoliko WiMAX licenci, ali niko od “srećnih dobitnika” nije uradio ništa ozbiljno, osim podizanja nekoliko antenskih stubova. Novi hype je LTE, ali o njemu posebna tema.

25 октобар 2009

Bez stranca nema udarca

Neko je naljutio Jovana R.
"Bez velikog operatora iz inostranstva, nećemo brzo uspeti da postignemo cilj koji smo zacrtali raspisivanjem postupka za dodelu licence, kaže Jovan Radunović (izvor svih citata sajt B92).
Predsednik Upravnog odbora Republičke agencije za telekomunikacije najave da su domaće kompanije zainteresovane za učešće na tenderu za fiksnu telefoniju ne ocenjuje kao pozitivne."


Da li se to predsednik UO RATEL-a kaje zbog raspisivanja tendera ili je shvatio da velikog igrača koga pominje i priželjkuje neće biti, nego će na jednom od najvažnijih tendera u istoriji srpskih telekomunikacija učestvovati samo domaća "boranija"?. Da li priziva odlaganje tendera? Zbog koga ili zbog čega? Šta reći za ovakvu vrstu izjašnjavanja nekoga ko bi po defaultu trebalo da bude neutralan u celoj ovoj priči?

"On je najavio da će licenca za fiksni telefon moći da se dodeli krajem krajem januara ili početkom februara, dok bi deo građana već u 2010. mogao da dobija paket usluga."
Nije cilj da građani dobiju paket usluga. Paket usluga je samo marketinški trik kojim operatori čuvaju lojalnost svojih korisnika. Bez dobre cene i odgovarajućeg kvaliteta usluga, možete da upakujete šta god hoćete. Korisnici znaju da razlikuju pakovanja.

Profesor plaši lokalne pretendente na licencu i kaže "Operator će sigurno imati obavezu nacionalne pokrivenosti...", ali licenca za fiksnu nije obaveza, već mogućnost da se deluje na celoj teritoriji Srbije, naravno najpre tamo gde će povraćaj investicija biti najbrži. Novi operator ne plaća za licencu radi obaveze, već radi otvaranja mogućnosti za biznis od koga će izvesnu korist svakako imati i konzumenti usluga, kako novog, tako i starog operatora.

Još malo podsećanja građana da malo plaćaju telefonske usluge:
"Novog operatora u fiksnoj telefoniji ne uvodimo da bi doneo niže cene telefoniranja, već zbog investicija u sektoru telekomunikacija..."

"On napominje da će novom operateru biti dat izbor da svoju mrežu gradi polaganjem optičkih kablova ili da koristi bežični pristup, ali će mu biti omogućeno i da koristi mrežu Telekoma uz plaćanje zakupa po tržišnim cenama. "
Evolucija od troškovnog ka tržišnom principu!

"Radunović kaže da izgradnju mreže do sada niko nije sprečavao, ali da su se operatori uglavnom odlučivali da koriste postojeću infrastrukturu."
Ne mogu da verujem da je čovek ovo rekao. Daj Bože, što reče onomad naš drug Sloba, da je novinar opet preterao.

"Zato nam je potreban investitor koji će da gradi, i to optičku mrežu. Tehnološki je to rešivo za male pare. Sada su usvojene i izmene Zakona o planiranju i izgradnji koje pojednostavljuju izgradnju infrastrukture, jer je potrebno manje dozvola, manje kopanja, manje papirologije... "
"Jedan manji internet provajder provukao je svoju optičku mrežu u delu Novog Beograda. Ako je ta firma našla interes da gradi sopstvenu mrežu, naći će i novi operater."

Sou, kad može SI... tj. ako je on našao računicu, naći će bilo ko - i ja isto mislim. I provuk’o optiku... svoju...na NBG, u blokovima...i niko ga nije sprečavao, al’ on izgleda hteo posle i da koristi... e, neka ste ga, profesore, raskrinkali i dokazali da se i ranije moglo da radi ko je hteo, a dušmani hoće tender, hoće licencu, hoće otvoreno tržište!? E, i treba RATEL da ih odere posle. Za atest, za projektnu dokumentaciju, za tehnički pregled, za upotrebnu, za LIOS, za godišnji izveštaj, za sve što može, jer upravo ćemo da vidimo kol’ko će da zarađuju kao legalisti.

"Postoje brojni korisnici u Srbiji koji su spremni da plate 20-25 evra za paket usluga i za takvu cenu paketa operatoru se isplati da gradi optičku mrežu. Naša analiza je pokazala da bi investicije, potrebne za pokrivanje 1,5 miliona korisnika, mogle da se vrate već za pet godina. Sa cenom paketa od 20 evra i, recimo, milion korisnika, mesečni prihodi novog operatora bili bi 20 miliona evra, a ulaganja bi zahtevala petinu te sume", ocenjuje Radunović."

Ko kaže da teorija i praksa ne mogu ruku pod ruku! Kad je već profesor sve ovako “nacrt’o”, pitam se šta ga sprečava da uđe u ovaj biznis i “namlati lovu? Nagovestio je da Telekom mož’ da ostane skoro bez milion svojih korisnika (!), al’ dobiće nadoknadu za korišćenje infrastrukture po tržišnim uslovima ;). Izgleda sve se zna i sve je poznato, a narod se zamajava ko će, šta će i kako će. Neko je izgleda ozbiljno naljutio profesora kad je rešio da ovako prozbori. Ima li 31.12.2011.godine i novi ZEK neke veze sa ovim? Šta mislite Vi koji (čim ovo čitate, znači da) nešto mislite?
Da li sve ovo znači: ako nam se ne dopada onaj ko ponudi najviše, a uz to je (daleko bilo) i domaća firma... Ali samo staloženo, pa niko vas ni do sada nije sprečavao...

16 октобар 2009

Fiks(na) iz 1 u 2

Ministarka MTID izjavila da su Telenor i SBB već pokazali interesovanje za drugog fiksnog operatora. DT neće licencu, ali hoće srpski Telekom. VIP nije zaintersovan za fiksnu telefoniju. Ministarka je odigrala kao pravi prodavac! Mlađina škola. Sad čekamo da se uhvate ribice, velike i male.

Dakle - SBB se već ranije obraćao RATEL-u povodom licence za fiksnu, prirodno je da su želeli da skockaju svoj TriplePlay paket. Stoga nije iznenađenje da će biti učesnik u trci za drugog operatora. Iznenađenje za mene je što su ih ljudi u komentarima u Blicu i na sajtu B92 toliko isplj...iskritikovali da je to neverovatno.
Telenor ima razvijenu, NG orijentisanu mrežu u Srbiji, a u očekivanju ozbiljnijeg mobilnog broadbanda (LTE) možda ne bi bilo loše da uđu malo i u FWA (fiksno-bežični pristup) i pokupe Telekomu neke fiksne pretplatnike. Ostaje im kao “problem” ponuda video sadržaja, ali ima nekoliko kablovskih operatora koji bi lako mogli da postanu “plen”. Videćemo šta će menadžment Telenora da osmisli kao strategiju.
VIP još uvek nije dovoljno razvio sopstvenu backbone mrežu da bi još agresivnije krenuo sa (iz Hrvatske) poznatim modelom osvajanja prosečnih, a naročito mladih, korisnika. Znači imaju ljudi druge probleme i druga posla da bi se sad upuštali i u fiksnu telefoniju. Fokusirati se na svoju priču možda i nije loša taktika, a i njihov tata Mobilkom skuplja snagu za bosanski Telekom.

Znate onu narodnu “Dok se dvoje svađaju, treći koristi” ili onu drugu “Povika na vuka, a lisica meso jede”. E, ja tipujem na taj scenario i na igrača iz senke Telekom Slovenije. Možda i na neke Ruse, Arape, Kineze... Ima tamo ozbiljnih firmi koje samo vrebaju zgodnu priliku da se infiltriraju na Balkan. Ali ne moram baš sve moje strateške analize da iznosim ovde. Just follow the money! Uostalom, videćemo kakve će uslove da razreže RATEL i koliko će rešeto da spremi. Ako očekujete da mečka (konačno) zaigra pred nečijim vratima, znajte i da nije mečku rešetom plašiti.

P.S.: Hoćete kladionicu - koliko će se taj drugi otvoriti za licencu?

Gladni štrajkačima ne veruju

Današnja akcija „Štrajkom glađu protiv gladi“ je LICEMERNA!

Štrajk glađu je nejekstremnija mera protesta protiv nečega, kojom štrajkač pokazuje da je ispunjenje njegovih uslova i njegove „pravde“ vredno i dostojno samog njegovog života. Ne postoji štrajk glađu na određeno vreme. Glađu se štrajkuje do ispunjenja uslova. Uslov i „pravda“ organizatora akcije je da se javnosti skrene pažnja na činjenicu da u Srbiji više od pola miliona ljudi svakodnevno gladuje. Do sutra će svi, recimo, shvatiti da je ta činjenica surova istina i ispuniti uslov za prekid štrajka. I šta posle? Hoće li se nešto promeniti? Mi ćemo se sutra najesti i za danas, a oni koji nemaju hleba neće ga ni sutra imati.

Bolje je bilo da svako kupi bar veknu hleba i odnese u narodnu kuhinju ili da bogate firme koje pozivaju na pridruživanje akciji daju prilog za otvaranje novih narodnih kuhinja.

Gladni će poverovati sitima da će danas da se uzdrže od hrane. Bar jedan dan bićemo isti i biće komunizam. Možda je bolje bilo da i oni bar danas mogu da jedu kao mi, kao ljudi. Žao mi je zbog ovog mi i oni, ali neću da budem licemer jer nismo isto. Oni to bolje znaju i osećaju.

Moći ćemo sutra da im kažemo: „Znamo kako vam je, juče smo i mi štrajkovali glađu.“ Ali oni ne štrajkuju, to je njihova svakodnevnica, nažalost.. Ni oni koji danas zbog akcije neće jesti ne štrajkuju. Budite ono što jeste, pomozite kad možete i kome možete, ne budite licemeri!

13 октобар 2009

Ko da više, sam u fiksnu upada

Do kraja godine izabraće se novi operator fiksne telefonije. Drugi i samo jedan. Jel’ sad korisnici treba da skaču od sreće? Izabran je poznati i već ranije u slučaju Mobtel 063 primenjeni model tendera (patentirao ga Mlađa).
Dakle, budući treći treba da moli Boga da se drugi ne isprsi previše. Ili možda trećeg neće ni biti, ko to zna u ovom trenutku? A možda i zna, samo neće reć'.

Dolazak konkurencije trebalo bi da podstakne dosadašnjeg monopolistu "Telekom" da i sam unapredi kvalitet svojih usluga, kaže ministarka.To neće smanjiti cene usluga koje su i sada niske, kaže ministarka Matić za B92, ali bi trebalo da znatno podigne kvalitet usluga koje će, za isti novac biti ponuđene građanima.

Ministarka ponovo, kao onomad i njene kolege iz Ratela, presuđuje u stvarima za koje nije nadležna: konstatuje da su cene niske i da ih, dakle, ne treba smanjivati, ali treba podići kvalitet. Šta će ministarka sa tim kvalitetom? Kvalitet je briga ponuđača usluga. Konkurencija treba da podstakne Telekom – nije valjda da ‘oće i da ništa drugo Telekomu neće pomoći?

"Cilj je da se korisnicima ponudi objedinjeni paket usluga, kako ne bi morali da plaćaju više različitih računa za internet, mobilni telefon ili kablovsku televiziju", rekla je Matićeva.

E, ovo će izvući korisnike iz bede! To što će plaćati jedinstven račun zvuči utešno i obećavajuće!

Odgovarajući na kritike iz struke da je pre dovođenja drugog operatera trebalo rešiti pitanje privatizacije “Telekoma” jer će gubitak monopolskog položaja i dolazak konkurencije verovatno umanjiti vrednost te kompanije, ministarka Matić kaže da očekuje suprotno i da će “Telekom” biti prinuđen da se i sam modernizuje.

Liberalizacija će sigurno umanjiti vrednost kompanije, jer bi svaki kupac vrlo voleo da uz Telekom kupi i monopol. Daleko bilo! A to da će Telekom biti prinuđen da se modernizuje – ko je do sada to sprečavao i u čijoj je nadležnosti bila i sada je modernizacija Telekoma?

"To je konkurencija koja će omogućiti veće ulaganje u fiksnu telefoniju koja je kod nas zanemarena. Ne treba zaboraviti da je sigurno više od 150.000 naših građana tražilo da dobije priključak, ali nije bilo mogućnosti za to. Imamo i na desetine hiljada dvojnika, čak i u centru Beograda, što je u svetu dana nepoznat pojam", kaže Matićeva.

Nisam uopšte siguran da je fiksna telefonija kod nas zanemarena. Ako je zanemarena, ko je kriv za to? Lako se mogu pronaći podaci o priličnim ulaganjima Telekoma u fiksnu telefoniju. Drugo, neće niko ozbiljan da se zaleti ovde da uvodi telefone.

Jedna od najvećih besmislica koja se može čuti i pročitati u nekim komentarima jeste da se konkurencija uvodi da bi se obezvredio Telekom radi lakše prodaje. Da li neko misli da je u ovoj zemlji nekome problem da proda Telekom ako taj neko to hoće i ako, jeli, vlast bude u pitanju? Da li neko misli da konkurencija obavezno obezvređuje nešto što je radnička klasa (ko bi drugi?) svojim mukotrpnim radom uspostavila? Pa ovde se godinama sve moguće (a naročito sistem vrednosti)upropaštava i obezvređuje bez ikakve konkurencije i ne vidim da se narod nešto mnogo ”uzbuđava” zbog toga.

Odavno jedna vest iz ove oblasti nije izazvala toliko komentara i to mi je baš drago da vidim. Svi su se naložili na vest koja je tek iskra u procesu liberalizacije telekomunikacionog tržišta. Daleko smo mi još od konkurentnosti, jer konkurentnost je proces koji ima svoj tok. Dva operatora neće doneti ništa novo. Ni tri. Zašto se ne omoguć da svako ko hoće i ispunjava određene minimalne uslove može da se bavi pružanjem telekomuniakcionih usluga? Zašto ne dozvole npr. network neightboorghood pružaoce usluga? Da li nadležni uopšte žele da se telekomunikacije razviju i da se narod informatički obrazuje? Razvoj telekomunikacija je jedan veoma ozbiljan i studiozan posao.

P.S.: Bez obzira na moje kritike i komentare, ministarka Matić i njena ekipa zaslužuju pohvale za sve ono novo i pozitivno što su doneli u srpskim telekomunikacijama. Ostaće upamćeno da su za njenog mandata doneti važni zakoni i odluke i da je liberalizovano tržište telekomunikacija. Mogli su i drugi ranije to da urade, ali nisu. Nadam se da će moji komentari doprineti da ministarka usavrši i svoje argumente za sve ono što MTID radi u korist i za dobrobit ICT u Srbiji. Zaista nema smisla pravdati uvođenje konkurencije na onakav način.

P.S.2: Valjda neće biti bacanja hejta zbog ovog što sam napisao. Očekuje nas i javna rasprava o novom ZEK, biće interesantno.

09 октобар 2009

Drugi rođendan ovog bloga

Doživeh i drugu godinu pisanja na blogu!

Da li da budem ponosan na to? Jesam, svakako! Ovo je moj takoreći hobi, dopunska neprofitna delatnost koja traži energiju i angažovanje, upornost i istrajnost.

Napisao do sada 150 postova za 11000 posetilaca, nije hrđavo.
Šta o mom pisanju misle oni koji ovo ponekad i pročitaju? Šta bi voleli da više komentarišem? O čemu da pišem?
I još mnogo toga bih voleo da znam, ali avaj, ko će čitaoce na komentarisanje nagovoriti? Komentari su uvek (bili) moja najveća inspiracija. Poklonite mi neki za ovaj drugi rođendan.

Informatička (ne)pismenost

Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku U Srbiji 46,8% domaćinstava poseduje računar tj. 6% više nego prošle godine; 36,7% domaćinstava ima Internet priključak, što je samo 2,6% više nego prošle godine. ADSL populacija čini 40% svih Internet priključaka, a kablovski internet 23%. Interent svakodnevno koristi oko 20% građana Srbije ili 1.450.000, dok preko 2 miliona ljudi gotovo svakodnevno koristi računar. Ali čak 44,7% lica nikada nije koristilo računar. Sve je izraženiji informatički jaz između gradova i sela.

Sporo napredujemo. Ovih 44-45% apstinenata ili otvoreno rečeno informatički nepismenih građana je cifra koja će vrlo teško značajno da se smanji. Informatička pismenost naročito mora da se podupre tamo gde se Internet najslabije razvija - u selima. Možda na sledećim izborima neko ponudi ovo kao deo svog političkog programa. Komesari ne za politički , već za informatički rad! To treba da bude Srbija budućnosti.

05 октобар 2009

Hoće li biti snega u aprilu 2012. ?

Do prelaska cele Srbije na digitalnu televiziju “puf-preko noći” dana 4. aprila 2012. ostalo je još malo vremena. Ministarka našeg MTID kaže da će država SAMO za 300.000 domaćinstava (!) da obezbedi set-top-box-ove dok će ostatak od oko 2,3 miliona srpskih domaćinstava morati sam da ih kupi, kako ministarka pretpostavlja po ceni od 20-50 €, će da vidimo kol’ko će košta. Kuj neće da da 50€, mora da si kupi nov televizor. To što taki televizori sa taj DVB-T2 tjuner, što reče Milojica, možda neće da mogu da se kupe u naše prodavnice – ministarka prećuta.

Uglavnom, država mora da pronađe 50 miliona € na ovu oskudaciju da bi narod mogao da gleda dnevnik i posle 4. aprila 2012. godine. Očekuje se formiranje javnog preduzeća Emisiona tehnika koje će javno da prenosi sve i svačije TV programe bez "kockica" i bez zamrzavanja i seckanja. Valjda za to novo JP treba ovih preostalih 30-35 miliona € koje pominje ministarka.

Ovo sve napred izrečeno, a pogotovo kupovina STB je problem naroda. Država nema para, a i da ima - odakle joj! Ono što je meni bitno iz cele priče je da u forsiranu digitalizaciju ne idemo svojevoljno nego zato što moramo zbog našeg okruženja. Sve susedne zemlje u to doba ili čak ranije prelaze na digitalno emitovanje TV signala. Da se mi pitamo, verovatno bi zadržali staru TV tehniku bar kol’ko i sve ostalo što zadržavamo. Ali mora se, ako hoćemo da pola zemlje ne ostane bez omiljenih emisija i TV dnevnika, naravno. E, da je sreće da i druge stvari koje čekaju na rešavanje u ovoj zemlji možemo i moramo ovako “na silu” da rešimo. Ne znam zašto sam sačekao 6. oktobar da ovo napišem.
A šta sa onima koji 5. aprila 2012. budu videli samo sneg na malim ekranima svojih TV prijemnika – čekaće Đenku da im kaže da ponovo radi bioskop.

30 септембар 2009

Top 10 FTTH 2009

Da nije Skandinavije o FTTH u Evropi bi se govorilo kao raritetu. Skandinavske zemlje (Danska, Finska, Švedska i Norveška) drže skoro 30% penetracije po domaćinstvu među Top 10 FTTH zemalja (izvor: Broadband Forum 2009). Slovenci su izgleda prihvatili nekadašnju srpsku ideju o izgradnji švedskog socijalizma, pa su u samom vrhu sa 8,9% domaćinstava sa FTTH konekcijom. Možda je iznenađenje da u prvih 10 FTTH zemalja nema UK, Nemačke i Francuske (koje su u Top 10 broadband), a ima Litvanije i Slovačke. Računam da se malenoj Andori nije bilo teško umešati u razvijene FTTH zemlje, dok Island i Holandija nisu (ekonomsko) iznenađenje. Prema FTTH Council Europe, broadband preko FTTH ima preko 2 miliona evropskih domaćinstava. Krajem 2012. očekuje se da ih bude oko 13 miliona. Što je babi milo...

Trenutno je u svetu u toku preko 230 FTTH projekata čiji su investitori lokalne vlade ili male kompanije. Veliki (incumbent) operatori se ne odlučuju za FTTH (nedavno su VDSL2 u Grčkoj odnosno Španiji najavili DT-OTE odnosno Telefonica, a BT nastavlja sa VDSL-om). Šta da se radi, koga su regulatori LLU-om „ujedali“, taj se i staklenih „šiba“ boji.
I dalje su greenfield FTTH investicije najprivlačnije, a u ruralnim područjima čak i u Švedskoj još uvek nemaju ni broadband. Korisnicima je, da ponovimo lekciju, svejedno: njih uglavnom interesuje cena i brzina (protok). Ako se državne vlasti ne „otvore“, u zemljama sa jako dominantnim operatorima koji već imaju značajan broj raznoraznih korisnika, od masovnijeg FTTH neće biti ništa.

24 септембар 2009

xTV kao IPTV

Mađari su dobili i četvrtog operatora IPTV servisa. Pored dosadašnjih (Magyar Telekom, Invitel i GTS-Datanet), novi je ISP Interware Internet Szolgáltató, koji će u ponudi imati 80 TV kanala (od čega 5 HDTV) i VoD.

Svoje 2Play i 3Play pakete novi IPTV provajder će korisnicima pružati preko fiksne mreže Magyar Telecom-a po mesečnoj ceni od HUF 5,000 (18,5 €) odnosno HUF 5,700 (21 €) respektivno. Iznajmljivanje filmova (VoD) će koštati HUF 500 (1,85 €).

I naši sus(j)edi Hrvati su dobili novog provajdera IPTV servisa. Posle dominantnog T-HT-a, koji uz svoj IPTV brend „MAXtv“ ima oko 171,000 korisnika, i operatora Iskon koji je svoj brend „Iskon TV“ lansirao u aprilu ove godine, novi igrač na IPTV tržištu je Optima Telekom sa svojim „OptiTV“. Novi IPTV servis ulazi u ponudu u okviru čak 5 različitih 3Play paketa Optime Telekom. OptiTV sadrži 70 kanala, DVR uslugu „Snimalica“ za 10-30 sati programa, HBO i druge TV pakete i kontrolu gledanja programa za roditelje - dozirano u zavisnosti od tipa 3Play paketa.

Konkurencija, koja je, zaključili smo N puta, blagorodna za korisnike telekom-usluga cveta u zemljama naokolo, a kod nas se još uvek čeka političko sazrevanje odluke o otvaranju fiksnog telekomunikacionog tržišta.

17 септембар 2009

Regulator radi regularno

25 godina od privatizacije British Telecoma (BT), britanski regulator Ofcom skinuo je BT-u etiketu SMP (operator sa značajnom tržišnom snagom, ZTS) u oblasti maloprodaje fiksnih telefonskih priključaka, POTS da ali ne i ISDN BRI (baš su sitničari). Ovo će praktično značiti da će BT kroz svoju ponudu paketa usluga moći da nudi (tj. pridoda) i fiksne POTS priključke, pored interneta, digitalne TV i drugih usluga. Drugim rečima, do sada fiksni priključci nisu mogli da se nude kroz diskonte paketa usluga. Tako se telekomunikaciono tržište štitilo od nelojalne konkurencije i monopola u fiksnoj telefoniji. Sada su drugi, alternativni operatori u Britaniji sazreli i ojačali da mogu da se uključe u ravnopravnu utakmicu sa BT-om i u ovom segmentu fiksne telefonije.

Pre ove odluke Ofcom-a prethodila je 2006. godine odluka o slobodnom formiranju cena za pozive u fiksnoj mreži BT-a. Time se i BT pripremio za utakmicu koja je ovih dana nagoveštena.

Podsetiću da je 2005. godine Ofcom praktično naterao BT da formira posebnu organizacionu jedinicu Openreach, sa ciljem da se telekomunikacioni resursi BT-a svim operatorima obezbede tj. prodaju pod istim uslovima. Deregulacija i liberalizacija je u Britaniji donela niže cene usluga, a danas više od 12 miliona rezidencijalnih i malih biznis korisnika koristi usluge drugih operatora (ne BT-a). Takođe, sve više korisnika se odlučuje za pakete usluga zbog diskonta ako se pretplatite istovremeno na dve ili više usluga. U 2005. takvih korisnika paketa bilo je 29%, a krajem 2008. prema izveštaju Ofcom-a čak 46% korisnika u Britaniji je pretplaćeno na pakete od 2 ili više usluga. Među preostalim ”solistima” 47% se izjasnilo da ima nameru da u budućnosti kupi neki od paketa. Dakle, rasplamsava se konkurencija u ponudi paketa telekomunikacionih usluga što je odlično za korisnike.
Kao dodatak nebitan za suštinu priče, ali istine radi: BT je ostao SMP operator u oblasti Hull, gde drugi operatori nisu dovoljno pustili korene da bi BT bi oslobođen stega namenjenih monopolisti. Na kraju krajeva, ova informacija i nije tako nebitna – važna je da vidimo da se svi regioni jednako tretiraju i da se, sa strane regulatora, svim korisnicima i operatorima moraju obezbediti ravnopravni uslovi i mogućnosti.

Zašto sam ovo napisao? Zato što se naši operatori sa ZTS trebaju spremiti za sličnu priču držanja ”na uzdi” i to kroz dugi niz godina. Moraju učiniti dosta toga da im biznis ne počne da klizi konstantno nizbrdo kad se tržište otvori. Možda bi i Ratel mogao nešto da nauči iz ove priče, mada mislim da je sve ovo njima poznato, a da se, u stvari, te svoje takve uloge i plaše i nadaju se da neće baš sadašnja garnitura to morati da sprovodi. Zato i pričaju toliko o uvođenju konkurencije i liberalizaciji, a mole se da situacija ostane status quo i da nas neko veliki, ne daj Bože, uceni da od para nema ništa ako mu ne prodamo i monopol u telekomunikacijama do npr. 2015. Onda je lako opravdati se višim državnim interesom. Ako mislite da pričam gluposti, setite se duvanske industrije ili NIS-a. Ako tako bude, od razvoja telekomunikacija, novih radnih mesta i procvata širokopojasnog interneta širom Srbije nema ništa. Od sveopšteg državno-partijskog gazdovanja i žalopojki za samoupravljanjem, samo su monopoli na sve strane za ovaj narod opasniji. Zadatak Ratel-a kao regulatora je da bude odgovoran prema srpskoj telekomunikacionoj populaciji, kako onoj koja koristi telekomunikacione usluge tako i onoj koja bi da ih pruža i živi od toga. A za ZTS operatore će biti zdravije da igraju prave takmičarske utakmice.

Srpske telekomunikacije lane

Prihod od telekomunikacija prati inflaciona kretanja u Srbiji i ne da se! Daleke prošle 2008. godine iznosio je 1,6 mlrd €, što je 9% više u odnosu na 2007. Red je da sada, polovinom septembra 2009., imamo izveštaj za prvu polovinu tekuće godine, ali mi Srbi inače više volimo da se bavimo prošlošću.

Učešće sektora telekomunikacija u BDP Srbije od 4,87% pokazuje da taj sektor zaslužuje da ima svoje ministarstvo, ne samo zbog količine para koju donosi nego i zbog značaja ove oblasti za budućnost zemlje.

Rang lista doprinosa ukupnom prihodu : mobilna telefonija 61% (986 mil din), fiksna telefonija 25%, internet 7%, kablovski operatori 4% i radiodifuzija 3%.
U Ratelovom Pregledu tržišta telekomunikacija u Srbiji u 2008. godini se iznose podaci da imamo 28% više pretplatnika (pre bih rekao korisnika) mobilne telefonije nego stanovnika (9,6 : 7,5 mil).
Što bi Vranjanci rekli: Sto kila kruške, dvesta kila drške. U Srbiji ima 1,6 miliona internet priključaka, među kojima prednjači 3G broadband sa 738.400 korisnika. Ako je već reč o priključcima onda je to 738k 3G telefona plus 3G modema i više od 45% učešća mobilnog broadbanda u ukupnom širokopojasnom pristupu, što je evropski a možda i svetski rekord! Ali ako nekome ovakvi podaci znače i koriste, neka bude!

Citat : Janković (izvršni direktor Ratela, prim. SSt) je ocenio da su cena i niske plate ograničavajući faktor u razvoju širokopojasnog interneta i drugih telekomunikacionih usluga, i dodao da nije dovoljno da neko uvede usluge, već je potrebno i da stanovnici budu spremni da ih plate.

Bravo, direktore, vidi se da čitate moj blog – džaba usluge, ako niko neće da plati! Podržavam ispravan stav nasuprot ovom prethodnom da su cena i niske plate smetnja razvoju širokopojasnog interneta. Niske plate su i za mobilce, pa ljudi opet nešto troše i telefoniraju, a cena – ajde da obnovimo gradivo.
Osnovna korpa telekomunikacionih usluga (u sastavu: fiksni telefon, pripaid mobilni, RTS pretplata) iznosi prosečno 1.476 dinara ili 3,82% prosečne mesečne plate, a proširena korpa (pomenute osnovne usluge, brzi internet, CATV) iznosi 4.015 dinara ili 10,4% prosečne plate. Nije zanemarljivo, a interesantno je da interneta nema u osnovnoj korpi, makar kao dial-up flat pristupa od 400-500 dinara. Predlažem da se ubuduće pristup internetu uključi u osnovnu korpu, makar za teoretsko razmatranje.

Očekuje se raspisivanje tendera za fiksnog ili fiksne operatore, a pravilnim tumačenjem reči predsednika UO Ratel-a dolazimo do zaključka da će se za razdvajanje preostalih dvojnika u mreži, umesto 160 miliona € kojih nema, koristiti CDMA tehnologija, koja je prvobitno namenjena za ruralne i kablovski nepristupačne krajeve. Reče profesor da je to ujedno i poslovni interes operatora, a on je tu, jel’te, da o tom interesu vodi računa. Profesor, očigledno i nažalost, ne čita ovaj blog - ili čita, ali svoje đake ne mora da sluša kao što je to nekad radio, dok nije postao direktor.

Citat: Radunović je istakao da će konkurencija biti uvedena gde god je moguće, jer ona doprinosi nižim cenama, što se pokazalo na primeru mobilne telefonije, gde su tri operatera, a cene su niže nego u okruženju.
- Potrebno je uvesti liberalizaciju i u veleprodaji interneta, kroz međunarodno povezivanje, za šta je izdato 17 odobrenja, kao što je izdato i 24 odobrenja za javne telekomunikacione mreže i 31 odobrenje za prenos govora preko interneta (VoIP), što je snizilo troškove za međunarodne pozive - dodao je on.


Još malo komentara na profesorove reči : konkurenciju treba uvesti svuda, jer je to svuda u sektoru telekomunikacija i moguće uraditi. Samo napred! Slažem se da treba uvesti liberalizaciju i u veleprodaju intereneta i tačno je da je izdato 17 dozvola za međunarodno povezivanje, što samo po sebi nije i neće doprineti pomenutoj liberalizaciji, a kamo li snižavanju cena. Znam da profesor to zna, a znate i vi, dragi čitaoci, jer ja pišem za misleće ljude.
A što se tiče prihoda od telekomunikacija za ovu godinu, na osnovu javno dostupnih podataka, mislim da će nominalno premašiti prošlu godinu, kao i da će učešće u BDP-u biti u znatno većem procentu (prognoziram 7-8%). Videćemo kakav sam prognozer.

15 септембар 2009

Teorija relativiteta

Utisak mog prethodnog posta je 11.470 IPTV korisnika Telekoma Srbija posle prvih 6-7 meseci od starta ove usluge. Mislim da je ovo prvi zvanično objavljen podatak o IPTV-u u Srbiji. Da li je mnogo ili malo za prvih 6 meseci – procenite sami.

Tek radi poređenja, za prvih 6 meseci 2009. Telekom Slovenije je zabeležio prihod od 410,8 miliona €, što je manje nego prošle godine u isto vreme (bilo 416,4 mil €). Neto profit im je takođe pao sa 48,5 mil € na 26,4 mil €.

A rezultati operativnog dela su im sledeći: prešli su 100k IPTV korisnika tj. imali su krajem juna 101.621 IPTV korisnika ili 71,5% više YoY; udvostručili su broj svojih CATV korisnika za godinu dana na 7.326; imaju 209.826 broadband korisnika naspram prošlojunskih 184,636 (oko 25,000 više YoY); ARPU ili prosečan prihod po korisniku im je porastao sa 27,10 € na 29,24 €. Svi bitni parametri rastu, ali profit im pada! Telekomu Srbija profit raste, a parametri tu i tamo. Slovenci možda znaju bolje da posluju, ali ne znaju bolje da profitiraju ;-).

Čekam da neki ekonomista pročita ovaj blog i otvori diskusiju. Ne mislim kao neki da ekonomisti nisu potrebni inženjerima. Naprotiv. Ne znam ni što sam baš pominjao Slovence, mogao sam možda i Nemce, Ruse, Kineze... Ili poštara koji se odomaćio i ne zvoni više dvaput. Ako vam nešto nije jasno, čitajte i između redova.

Dug je, izgleda, dobar drug

Ima li nekog ko nije protekle sedmice pročitao vest o fascinantnom profitu Telekoma Srbija. Objavljeno u Srbiji i šire. Pali svi na gluteus musculus od čuda. Drugi operatori krpe kraj s krajem, a Telekom – tras 109 miliona € profita za prvo polugođe.

Generalni direktor Telekoma dao intervju za omiljeni mi Blic Novac, iz koga izdvajam:

... poslovni rezultati "Telekoma Srbija" pokazuju da država ipak može da bude dobar vlasnik.

... u vremenu globalne krize nema dovoljno slučajeva sa kojima bi se mogli upoređivati niti postoje izvesni parametri na osnovu kojih bi se dala procena tržišne vrednosti kompanije.

Kada je reč o fiksnoj telefoniji, ona ni u ovom razdoblju nije bila profitabilna, što nije iznenađujuće imajući u vidu komparativne analize cena, pre svega mesečne pretplate, u zemljama regiona.

U prihodima fiksna telefonija učestvuje sa oko 50 odsto, mobilna oko 45, a internet i multimedijalne usluge preostalih pet odsto. Sa druge strane, mobilna telefonija, uprkos veoma snažnoj konkurenciji, jedini je profitabilan segment i praktično ceo profit dolazi iz tog dela našeg poslovanja.

Mi smo na poslednjem Upravnom odboru doneli odluku da sasvim odustajemo od bilo kakvih daljih poskupljenja impulsa, a da se fokusiramo samo na dostizanje ekonomske cene mesečne pretplate.


Iz objavljenih rezultata poslovanja (izvor Mondo) izdvajam:
Ukupni prihodi Telekoma 42,6 mlrd dinara ili rast od 5,1% YoY (u odnosu na isti period prošle godine). Profit od 10,2 mlrd dinara pokazuje da su troškovi značajno skresani, bilo bi interesantno da je objavljeno koliko, tim pre što su u tom periodu vraćani dugovi za kupovinu Telekoma Srpske.
Mobilnih pretplatnika 5.401.000 ukupno (manje nego na kraju 2008.), od čega 1.240.000 postpaid tj. porast postpaid 14%, ukupno 20.500 mobile broadband (3G) korisnika. Novih 109.000 ADSL YoY i 11.450 IPTV korisnika (od decembra 2008.), interesantno, nisu podigli stopu profita fiksne telefonije. Dakle, fiksna bez profita, a mobilna 9,2 mlrd dinara neto dobiti. Ako mobilna učestvuje u prihodima oko 45%, onda je profitna stopa mobilne gotovo 50%. Neki ekonomisti bi rekli «bezobraznih 50%», jer i 20% je extra stopa dobiti.
Ako je fiksna u Telekomu gubitaš, da li da se pitamo ko će onda pohrliti da bude fiksni operator kad se biznis ne isplati. Interesantno je pitanje ekonomske cene mesečne pretplate, uz, što bi rekle kolege iz Ratela, razumnu stopu profita. Ima još nepoznanica, ali veo tajanstvenosti upotpuniće vam čitalački doživljaj. Što kaže Mica Trofrtaljka u Lepim selima: „Ćut’, bolan, erot’ka!“

08 септембар 2009

To smo mi Inženjeri

Sve pohvale Ministarstvu telekomunikacija za sprovedenu i obnarodovanu javnu raspravu o razvoju širokopojasnog pristupa u Srbiji!!!

Respektabilan broj učesnika (15 dostavljenih komentara) – bravo i za sve kolege! To je odgovorno ponašanje i primerna zainteresovanost za budućnost Srbije! Ko je šta rekao - rekao je, važno je da svi mogu to da vide, čuju, pročitaju i razmisle o tome. I što rekao dalekih 80-i-nekih moj uvaženi profesor matematike na ETF-u Dobrilo Tošić (a ja zapamtio za ceo život): „Neko će možda nešto i da nauči.“ (iz tog razloga i ovaj blog).

Bravo i za sve kolege iz Ratel-a koji su u svoje ime dali doprinos i mišljenje o ovom važnom pitanju! Od pluralizma mišljenja niko ne može imati štete, niti bi iko trebao biti zabrinut zbog ličnih nastupa koji možda i nisu „na liniji“. Jer da je neko zlonameran, on bi verovatnije ćutao.

MTID će, verujmo, prihvatiti sve dobre sugestije i pretočiti ih u jedan ozbiljan i kvalitetan dokument. Ova rasprava je, po meni, stvarno velika stvar za našu struku, a nadam se da će i rasprava o novom Zakonu o elektronskim komunikacijama biti takođe uspešna, masovna i konstruktivna.

21 август 2009

Daleko je sunce broadbanda

Generalno gledano, Akcioni plan za Strategiju se u većini fokusira na aktivnosti vezane za opšte uslove za otvaranje i liberalizaciju tlk tržišta (tačke 1-9, 16) – što samo po sebi neće i ne mora doneti rezultat povećanje broja BB korisnika odnosno imati mnogo veze sa Strategijom razvoja BB. Druga grupa su akcije vezane za akademske (tačke 10,11,12,13) i državne odnosno opštinske ustanove (tačke 14,15,18). Interesi običnih korisnika su pomenuti u tački 17 i ja podržavam i predlažem i neposrednije učešće samih korisnika u ovim aktivnostima kroz neki modus i saradnju sa RATEL-om.
Sve ove stavke i aktivnosti odavno čekaju na realizaciju i vrlo je važno da i dalje ne ostanu „mrtvo slovo“ na papiru. Stoga predlažem da se u Akcioni plan ubaci i kontrola i periodično praćenje izvršavanja datih zadataka i aktivnosti.
Najveći posao, uloga i odgovornost oko realizacije Akcionog plana – RATEL ! Nadam se da ima kapacitete i snagu da sve ovo sprovede.
Pored ranije pomenutog Plana namene, mislim da je za razvoj BB kod nas drugi najbitniji faktor zajedničko korišćenje kablovske kanalizacije (TTK). Definisanje vlasništva nad TTK je veoma kompleksno i složeno pitanje, čije rešavanje, zbog regulisanja imovinsko-pravnih odnosa između svih zainteresovanih, može da se oduži. U tom slučaju, velika je verovatnoća da će i razvoj BB stagnirati i neće ići
željenim tempom.

Ostaje mi utisak da je pre ovakve Strategije trebalo najpre ući u liberalizaciju i otvaranje tržišta tj. da je Strategija razvoja broadbanda kao lopta trebala doći kad su igrači i sudije spremni na terenu. Ovako, daj Bože da širenje broadbanda neće mnogo da čeka dok se sve pripremne aktivnosti ne završe. Ali bitno je da namera postoji i da se krenulo u priču. Ako svi dobronamerni pomognu i svi odgovorni urade svoj deo posla, možda nas i krene.

Imao bih na ovu temu još mnogo toga, ali neka nešto ostane i za zvaničan komentar upućen MTID, a nešto za buduće razgovore i buduća dešavanja. Ovim je serija tekstova o Strategiji razvoja broadbanda u Srbiji na mom blogu završena. Izvolite komentarisati! Malo je vremena i malo diskutanata bilo na okruglom stolu, pa je ovo možda nova prilika.

Nadam se da će moji komentari, primedbe i sugestije biti shvaćeni shodno mojoj iskrenoj nameri da se dokument maksimalno poboljša i da se i Srbiji van Beograda pruže uslovi da i ona vidi sveta makar preko Interneta.

Kad bi broadband Punto bio...

...da li bi i on subvencije dobijao? A u nacrtu Strategije BB piše:

Субвенционисање било које врсте широкопојасног приступа представља једнократну помоћ којом се проблем решава на кратко. Стога се у овој стратегији разматрају дугорочне,тржишно оријентисане методе, које захтевају много сложеније припреме али су зато економски оправдане и одрживе.

Otkad je država zaljubljena u tržišno orijentisane metode, kad ona to po defaultu ne razume i otkud implikacija da ako je nešto tržišno orijentisano onda je ekonomski opravdano i održivo? Ako ima neki ekonomista da mi to objasni, molio bih. Ali vraćam se na ono što mislim da mi je jasnije.

Netačno je da subvencionisanje BB rešava problem na kratko, jer postoje krajevi u Srbiji gde operatori i investitori apsolutno neće imati nikakav ekonomski interes da ulažu u širokopojasni pristup. Država, tamo naročito, mora da uvede posticajne mere za razvoj BB, ako zaista misli da taj razvoj blagorodno utiče na društvo u celini. Naročito ako zalaganje za uravnotežen razvoj BB nije samo deklarativan stav. Subvencionisanjem (ili nekim drugim podsticajnim merama) se broadband pristup UVODI i obezbeđuje korisnicima. Da li će tim korisnicima i koliko trebati broadband da za njega i odvoje neki dinar – o tome će brinuti i operatori i država podsticanjem i razvojem adekvatnih sadržaja i zadovoljenjem potreba korisnika.

Sve (ali bukvalno sve!) države su preko svojih namenskih fondova podsticale i podstiču razvoj i povećanje dostupnosti broadbanda (programi Broadband-for-all), ne vidim da Srbija u tom pogledu može biti izuzetak. Naprotiv. Ako se sada nema para i tzv. NIP ne priznaje broadband, podsticaji se mogu ostvariti i na razne druge načine npr. poreskim olakšicama, priznavanjem i nadoknadom dela stvarnih troškova investitoru, možda neki vaučeri za korisnike kao kod prelaza na digitalnu TV i sl. Moj predlog je ;-) (dok se Mlađa nije setio) npr. novi ADSL modem za stari 56k modem ili CRT monitor. A onda Oliver da to reciklira i isecka u papiriće k’o limenku za pivo. Gde ćete veću korist za državu – jednim udarcem rešite i broadband i tehnološki otpad.

Ajde i opet da se napravim pametan kad se već šalim sa ozbiljnim stvarima i kažem da bez ulaganja privatnog kapitala neće biti pravog razvoja telekomunikacione infrastrukture koja je osnovni uslov za broadband. Možda najveći pomak u nerazvijenim delovima Srbije može da se napravi omogućavanjem dobrih uslova za širenje mobilnog broadbanda ili bežičnog BB. Zato je Plan namene radio-frekvencijskih opsega verovatno krucijalni dokument za realizaciju ciljeva Strategije. Teško je verovati da će neko da potrči da ulaže u fiksnu mrežu, bila ona optička pa da sija "sve u šesnaest". Telekom Srbija, koliko god da se misli da je bogat i moćan, neće moći svuda da dopre i svima da pruži.

Mnogi objašnjavaju kako treba graditi puteve u Srbiji (a itekako treba i u redu je). E, sad je vreme da neki počnu da objašnjavaju i da treba graditi telekomunikacionu infrastrukturu. Ako misle da će to lakše proći, neka projekat zovu izgradnja informacionog autoputa.

Šta broadbandu sreću kvari

Strategija razvoja BB dalje kaže :

Основни узроци проблема широкопојасног приступа у Републици Србији су лош квалитет мреже за приступ и нефлексибилни систем тарифирања услуга уз релативно високе цене, што простиче из непостојања конкуренције у домену инфраструктуре и услуга које се пружају крајњем кориснику.

Намеће се закључак да су проблеми на које наилази просечни корисник:
− цене услуга широкопојасног приступа, које значајно расту са порастом квалитета
услуга, као и
− цене улагања у терминалну опрему.

Osnovni uzrok problema širokopojasnog pristupa (BB) u Srbiji je neliberalizovano tržište. Odatle slede i nepostojanje konkurencije, i način naplate i tarifa, i kvalitet i obim pristupne mreže.

Najveći problem na koji nailazi prosečni korisnik jeste raspoloživost i dostupnost BB pristupa. Cena (dakako visoka) je u sprezi sa ograničenom ponudom i platežnim mogućnostima građana, ali nesporno bi trebalo da bude da cena i treba da raste sa povećanjem kvaliteta usluge. Konkurencija bi tu trebalo da učini svoje. Terminalnu opremu (osim PC-a) uglavnom obezbeđuje provajder usluge, a i njemu je taj trošak nabavke problem kad nema siguran i pouzdan biznis-model. Rekoh u prethodnom postu da je terminalna oprema prilika za državu da pomogne razvoj BB (vaučeri za korisnike za kupovinu ili oslobađanje od taksi i poreza za provajdere).
Još jedan od ograničavajućih faktora za BB u Srbiji jeste stepen informatičke kulture i obrazovanosti građana i nedostatak sadržaja koji broadband pristup čine neizostavnim za građane. I tu postoji veliki prostor za delovanje kroz Strategiju i ulogu državnih i javnih institucija.

Pisci Strategije su naglasili da će biti tehnološki neutralni, ali na mnogo mesta u tekstu su se na ovaj i onaj način opredeljivali oko tehnologija, čak su se i dotakli nekih akcionih mera kojima u Strategiji, po mom sudu, nije mesto. Za to služi i zbog toga je i pisan Akcioni plan za Strategiju. Najbolja tehnološka neutralnost postiže se nepominjanjem bilo koje tehnologije osim opštih formulacija žične i bežične tehnologije.

Liberalizacija domaćeg telekomunikacionog tržišta će u svom konačnom ishodištu imati standardne ponude za raspetljavanje lokalne petlje, za interkonekciju i za korišćenje TT infrastrukture (kanalizacije) i kolokaciju opreme, kao dokumente koji za nove i postojeće operatore predstavljaju osnovna pravila igre u telekomunikacionoj prvoj ligi. Tek tada su svi u startnoj mašini (dobro de, ne baš svi) i kreću (sa protokom od min 4 Mbps) u lov na BB korisnike odnosno tada Strategija počinje da se ostvaruje. Vreme-kad? Vrlo je bitno da bude što pre, jer će 2012. doći brzo.
Za to vreme kroz akademsku mrežu AMPEC i projekat SEELight mreže, svi sadašnji i budući akademski građani Srbije postaće kolektivni članovi tj. korisnici željenog broadbanda od min 4 Mbps i to će biti super. Samo da ostatak Srbije ne (za)ostane u informatičkom broadband podrumu. Glasam za broadband do svakog doma koji hoće i može da ga ima! Škole, bolnice, domovi zdravlja, fakulteti, ustanove kulture i šta god je još bitno za jedno društvo – nesporni su u celoj broadband priči.

Da ne bude - brzo, a kuso

Sledeća tema a propos Nacrta Strategije razvoja broadbanda u Srbiji do 2012. je predložena definicija broadbanda ili srpski rečeno širokopojasnog pristupa. Predlog u tekstu Nacrta glasi :

Широкопојасни приступ означава стални приступ ресурсима телекомуникационе мреже са протоцима не мањим од 4 Mb/s, односно 512 kb/s у случају мобилног широкопојасног приступа.

Prvo, mislim da je dobro da se naglasi da je pomenuti protok u download smeru, čisto da pravno ne bude zabune. Važan je itekako i upload, ali da sad ne komplikujemo za početak.
Drugo, brzina od 4 Mbps (dozvolite da je tako zovem) je malo prevelika za naše tržište, ni mnogo razvijenije zemlje nemaju ovakvu prosečnu brzinu.. Objašnjenje da je to zbog IPTV servisa za mene nije prihvatljivo, jer se time favorizuje jedna tehnologija i jedna usluga, što je predlagač teksta sam deklarisao kao nepoželjno. A za mobilnih 512k – da li samo HSDPA ostaje u igri?

Prosečna brzina za BB pristup u svetu krajem 2008. godine iznosila je 1,5 Mbps (izvor: Akamai Technologies, State of the Internet). Na kraju 2008 oko 19% internet veza u svetu imalo je bitski protok iznad 5Mbps. Lideri su Južna Koreja i Japan sa prosečnih 15 Mbps odnosno 11 Mbps. SAD su na 17. mestu sa prosekom 3,9 Mbps i 25% veza bržih od 5 Mbps.
Velika Britanija u aprilu 2009 (izvor Ofcom) imala je prosečan Internet pristup od 4,1 Mbps, 9% korisnika sa brzinama iznad 6Mbps, a 19% korisnika sa brzinama manjim od 2 Mbps. Prosečna brzina za korisnike u gradovima im iznosi 4,6 Mbps, a u seoskim sredinama 3,3 Mbps.
EU (izvor EC jul 2008) 21.7% penetracija BB, 75% veza iznad 2 Mbps, a 13% iznad 10 Mbps. Najveća penetracija Danska 37,2%, najmanje Bugarska 9,6%. Po najnovijem izveštaju jul 2009. čak 80% EU korisnika Interneta pristupa preko BB veze.

U tekstu Nacrta Strategije je i mala zbrka sa podacima za Srbiju, em su podaci stari iz 2007, em se stalno nešto mešaju penetracije po stanovniku i po domačinstvu, što malo unosi zabunu oko predstave koliko je daleko cilj. A cilj je :

Циљ Стратегије је дефинисање услова у којима ће се достићи степен пенетрације
широкопојасних прикључака од најмање 20%, или 1.200.000 прикључака у периоду до 2012.године.

Dakle, dostići 1,2 miliona ovih 4 Mbps BB korisnika (zajedno sa mobilnih 512kbps) od sadašnjih koliko? Prema RATEL-ovom izveštaju za prošlu godinu sa BB penetracijom smo na nekih 6,2%, ali to su uglavnom ovi «nedorasli» do 4 Mbps.
Mislim da bi bilo lepo i korektno da strategija kaže : sa ovih ovoliko% treba da dođemo do toliko%, do 2012. istih tih sadašnjih i početnih BB korisnika. Kakvi su da su, naši su pioniri broadbanda, da znamo šta sabiramo i oduzimamo. Ovako ispada da od nekih 1-2% «priznatih» BB korisnika treba da dođemo do 20% za manje od tri godine i još u doba ekonomske stagnacije?! Bojim se da je nedostižno. Uostalom, brzine BB pristupa ćemo lako da povećavamo ako imamo razloge (tj. servise) za to, ako korisnici to hoće da plate i ako to bude neophodno za nešto što im treba.

I na kraju da ne bude bez mog predloga, koji će biti univerzalan za sve tehnologije:

Широкопојасни приступ означава стални (always-on) приступ ресурсима телекомуникационе мреже са протоцима не мањим од 512 kb/s у download смeру.

Moje mišljenje je da će u budućnosti biti sve teže dati suvislu definiciju broadbanda, jer će se minimalni protoci sve više povećavati i gubiće na univerzalnosti (256k, 512k, 768k, 2M, 4M, i sl.). Ostaće bitno samo ono što je imanentna karakteristika BB pristupa – stalna konekcija (always-on) i mogućnost pristupa interaktivnim sadržajima.

I za kraj ovog posta nešto najbitnije od svega, po mom sudu državni problem u ovom domenu : digitalna podela i digitalni jaz između regiona, gradova i sela. Podaci iz Nacrta Strategije sve govore :

На основу података Републичког завода за статистику закључно са мартом месецом 2008.
године у Републици Србији 15,5% домаћинстава има широкопојасни приступ Интернету.
Заступљеност ове врсте приступа највећа је у Београду и износи 27,1%, у Војводини 13%, а најмања је у централној Србији и износи свега 11,6%. Широкопојасни приступ најчешће поседују домаћинства са месечним приходом који премашује 600 евра (46,4%), док учешће домаћинстава с приходом до 300 евра износи свега 5,7% ....Заступљеност ове врсте приступа Интернету у урбаном и руралном делу Србије: 21,6% наспрам 6,8%.

Rekoh gore u tekstu, Velika Britanija : gradovi prosečno imaju 4,6 Mbps, a sela 3,3 Mbps.

Jedan od najvažnijih ciljeva Strategije mora biti (koliko-toliko) uravnotežen razvoj širokopojasnog pristupa! Da svi dobiju priliku i mogućnost da se uključe u informatičko društvo! A to je kompleksan, multidisciplinaran i veliki posao, možda za nas u ovom trenutku iluzoran. Ali za početak bar videti kako bi moglo, a to je zadatak Strategije i odgovornost MTID.
...Nastavak u sledećem postu

19 август 2009

Broadband kao mera za BDP

Kao argument za neophodnost razvoja broadbanda, često se koristi grafikon koji pokazuje odnos BDP (bruto društveni proizvod) i penetracije broadband priključaka u nekoj zemlji (videti dokument Strategija BB u Srbiji, str.3, slika 1.2.) Nesumnjivo je da korelacija može da se uspostavi i da bogatije zemlje imaju i adekvatnu penetraciju broadbanda. Takav je slučaj u svim zemljama EU i dobrom broju azijskih zemalja. Srbija je na toj lestvici na, rekao bih, svom «usklađenom» mestu.

Pročitao sam i ovo : Истраживања Светске банке из 2009. године показала су да повећање пенетреције широкопојасних прикључака од 10%, производи повећање бруто друштвеног производа за 1,3%.
Tobože, ovo znači da ako imate više broadband priključaka pravićete veći BDP. Kad bi se šalili (da ne kažem zajebavali)!

Moje mišljenje je da je to pogrešno gledište, makar ga promovisala i sama Svetska banka, a koristili u svojim nastupima mnogi ugledni privrednici i državni službenici.
A i nije jedino u današnje doba eksplozije marketinga (o kome inače ne mislim ništa loše, jer oni, u stvari, ne lažu narod, već mu samo govore ono što on voli da čuje!)

Bogatije zemlje (tj. one koje više rade i zarađuju) su to bile i pre pojave broadbanda. To što su bogatije (a rekao bih i obrazovanije!) i što im je telekom-tržište već razvijeno i otvoreno, omogućilo je njihovim građanima da brže dođu do novih broadband usluga, ne samo zbog toga što mogu da ih plate već i zbog toga što od njih imaju koristi (tj. zadovoljavaju kvalitetnije neku svoju potrebu). To je naravno stvorilo kasnije pozitivnu povratnu spregu i broadband je počeo da vraća ono što je u njega uloženo, kako građanima-korisnicima, tako i operatorima i državnim i inim institucijama. To, naravno, može navesti na zaključak da broadband doprinosi porastu BDP, ako tako nekome odgovara. U suštini, da broadband ima ekonomski uticaj na razvoj zemlje, pa i na BDP, to je fakat. Ali ne treba preterivati.
Kao primer koji ne potvrđuje pravilo jeste Kina, ekonomski lider u razvoju, sa pozitivnim rastom BDP čak i u sadašnje doba svetske ekonomske krize. U Kini je penetracija broadbanda krajem 2008. bila svega 7,6%, a prema prognozama, 2014. godine treba da dostigne 14,5% (izvor: Pyramid Research). Sa druge strane, Kina je po veličini BDP u top 3 u svetu.
Kao drugi primer za opovrgavanje ove teorije, uzmimo trenutnu svetsku krizu i masovan pad BDP u mnoogim razvijenim zemljama Evrope i sveta u kojima, gle čuda, i dan-danas raste broj broadband priključaka, a čini mi se još i više i broj pay-TV odnosno IPTV korisnika. I šta sad?

Zaključak je sledeći: tamo gde ljudima treba broadband, ima šta da se ponudi i koristi – oni kupuju. Nema veze kriza, nema veze siromaštvo. Tamo gde ljudi ne znaju i nemaju predstavu za koji će im broadband, oni ga ne kupuju. Kupuju cigare, mobilne telefone, dopune za mobilni, pivo, benzin da se voze... takođe nema veze kriza i koliko im je plata tj. u kojoj zemlji žive. Treba im i vole, pa to ti je! A ima i onih koji, kao ja npr, vole da zajašu Internet.
Eto, dragi čitaoci, to je suština. Ima mnogo veze i sa našom Strategijom BB. Ko nije shvatio, nek' pita Svetsku banku da mu malo pozajmi laki keš za broadband. Sad će nam i MMF za koji dan, pa ćemo videti koliko će da ostane za broadband. Kažu da je prodaja računara u prvoj polovini godine kod nas opala za 21,5%. Ništa, samo kažem da treba dobro proanalizirati stvari i pametno odmeriti realne mogućnosti.

Broadband do daske

MTID je nastavilo sa odličnom praksom održavanja javnih rasprava povodom svih dokumenata relevantnih za razvoj telekomunikacija u Srbiji. Time stručnoj i ostaloj javnosti Srbije daje od ranije tako željenu mogućnost da iskaže svoje mišljenje i stavi svoje znanje i iskustvo u službu napretka telekomunikacija u Srbiji. Stručna javnost ima priliku da pokaže da (li) je stručna, hrabra i odgovorna. Il' si nindža il'...nisi nindža. Partija nas je uvek učila da treba da ukazujemo na sve negativne pojave koje mogu da naruše bratstvo i jedinstvo regulatora, operatora i njihovih slugu –korisnika. Kad smo bili pioniri. A sad smo stručnjaci i vojnici svoje struke.
Bez obzira što na javne rasprave i okrugle stolove ogromna većina dolazi da sluša, a manjina debatuje, MTID treba da nastavi da neguje svoj novi običaj.
Pozdravljam, podržavam i pohvaljujem! Morao sam malo i da se šalim, da mi ova hvala ne pređe u naviku.

Elem, u toku je Javna rasprava o nacrtu Strategije i Akcionog plana razvoj širokopojasnog pristupa u Republici Srbiji do 2012. godine. Very, very važan dokument, a o njemu sledi serija tekstova na ovom blogu. Rasprava traje do 31.avgusta, pa ću požuriti da neke potaknem na razmišljanje, da vidimo gde smo sa mentalnom kondicijom posle letnjeg odmora.

Teme će biti : Definicija širokopojasnog pristupa, subvencionisanje broadbanda- da ili ne, cilj strategije, zašto je broadband kod nas nerazvijen, nešto o Akcionom planu za sprovođenje strategije i RATEL kao nosilac posla. Pravo da vam kažem, kad vidim šta sve i koliko RATEL ima da uradi po ovom pitanju – ne znam dal' da se uplašim. Znam da su (godinama) znali šta ih sve čeka, ali...

Verujem da su svi relevantni faktori svesni šta razvoj broadbanda može značiti za Srbiju. Sad smo na dnu evropske lestvice, a digitalni jaz između Srbije i Evrope preti da se pretvori u crnu rupu. Paralelno sa razvojem broadband infrastrukture treba raditi i na informatičkom opismenjavanju nacije, na razvoju i implementaciji elektronskih usluga (e-nešto) koje će stvoriti neku vrstu zavisnosti i potrebe za širim korišćenjem broadbanda, jer broadband sam po sebi ne znači ništa. Posla ima mnooogo, a za to su pre svega potrebni stručni, motivisani, odlučni i kreativni ljudi. Srbija sigurno ima takve.

31 јул 2009

Julski prvenac

Uprkos rastućoj ekonomskoj krizi, nastavlja se intenzivan rast broja IPTV korisnika kod telco-operatora širom sveta. Naročito su me iznenadili podaci iz dve zemlje za koje čujem da ih kriza baš drma – susednu Hrvatsku i «košarkašku» Litvaniju.
Hrvatski T-HT je dosegao cifru od 170 tisuća IPTV korisnika koncem lipnja, a samo u drugom tromesečju ove godine pridobili su skoro 20.000 novih korisnika svoje MaxTV usluge. Uz to imaju i nešto manje od 510.000 broadband korisnika.
Litvanski operator TEO namak'o je u prvom polugođu ove godine oko 7,600 novih IPTV korisnika i gotovo dostigao magičnih 50k IPTV korisnika (imaju oko 48.000). TEO osim IPTV usluge «Gala TV» ima i DVB-T uslugu «Digital Gala» (digitalna televizija) sa gotovo istim brojem korisnika kao IPTV.

Analitičari predviđaju da će se broj IPTV korsinika u svetu ove godine duplirati i dostići oko 40 miliona korisnika. Protekle godine taj rast je bio 80%, sada (samo) 50% - neka onda neko kaže da globalna kriza ne pogađa telekomunikacije.

Od letnjih vesti koje su mi tokom mog proteklog odmora «upale u oko» izdvajam i onu da grčki OTE u dalji razvoj broadbanda ide sa VDSL tehnologijom. OTE je tek pre nekoliko meseci startovao sa IPTV uslugom, a ima oko milion DSL korisnika. Ako se pitate «Pa šta, VDSL, čudna mi čuda?!», malo analitike : odnedavno je DT većinski vlasnik OTE-a, a OTE je već odavno manjinski vlasnik Telekoma Srbija; DT je odavno počeo impementaciju VDSL-a u svojoj mreži, a Telekom Srbija već neko vreme gura ADSL2+; nagađa se da će budući kupac Telekoma Srbija biti... (mala je kvota, nemojte se kladiti). Zaključak ste, nadam se, lako izvukli. Uostalom, ovo je blog za pametne i misleće ljude.

Ako ste se tokom leta uželeli moga blogovanja, biće još! Ako ste pomislili da sam odustao, gospodo, malo ste se z... Dovoljno je što su neke teme o kojima bih tako rado pisao isključene po defaultu.
Upravo sam doša', ka' i svakog ljeta ranije, iz Crne Gore (koja, osim evra, sad ima i dva slova više), bila im je i Pamela u goste (mašala!). Ko će u avgustu na odmor, prijatno mu bilo!

23 јун 2009

Digitalna televizija

Pre nekoliko dana, tačnije 12.juna 2009. godine SAD su konačno i neizostavno prešle na digitalnu televiziju. Kažem konačno, jer je prvobitno rok ili ASO-day bio 17.02.2009. (ASO=Analog Switch-Off). Kad su uvidelo da će oko 8 miliona domaćinstava da ostane bez TV signala, pomerili su rok, što je bilo dovoljno vremena da još 6 miliona domaćinstava obezbedi uslove za prelaz na digitalnu TV. Još dva miliona domaćinstava treba da iskoriste po svoja 2 vaučera (po domaćinstvu ih obezbeđuje vlada SAD) koji vrede po 40 $ i kupe set-top-box-ove (STB) koji koštaju oko 50$ i nastave sa praćenjem omiljenih emisija, serija i ostalih TV zadovoljstava.

Zašto vas smaram problemima prosečnih američkih domaćica i bebisiterki ? Ako niste čuli, i Srbija treba da pređe na digitalnu televiziju i to prema predlogu MTID tačno 04.04.2012. godine, što mu dođe baš brzo. U skladu sa pomenutim američkim iskustvom, mislim da će rok sigurno biti produžen, a uostalom, kad smo mi Srbi uradili nešto na vreme i onako kako smo planirali ?

Osim ASO datuma, predlog MTID je da se u digitalizaciji televizije koriste standardi MPEG-4 i DVB-T2.
MPEG-4 je potpuno OK, omogućava odličan kvalitet slike i skoro dva puta više TV programa po jednom kanalu u odnosu na MPEG-2 standard za video kompresiju. Ali, DVB-T2 standard je usvojen tek pre godinu dana, nijedna ga zemlja još ne koristi, nema komercijalnih uređaja za njega još uvek, a mi – rešili da budemo prvi i najhrabriji ?! Možda će sreća da prati hrabre, ali iskustvo u telekomunikacijama pokazuje da nikad ne možete biti sigurni oko novih standarda ma kako tehnički oni bili dobri i superiorni. Mi smo dovoljno mali i dovoljno siromašni da se ne zalećemo dok drugi ne oprobaju i ne komercijalizuju tehnologije. Mislim da ima dovoljno pametnih, mudrih i iskusnih stručnjaka iz ove oblasti kod nas i da će pažljivo razmotriti predlog MTID oko standarda i uvažiti interese i TV kuća i građana Srbije.

Druga stvar koja izaziva pažnju je praktično monopolizacija prenosa i emitovanja digitalnog signala. Naime, predlog je da to ekskluzivno radi buduće državno ili javno preduzeće Emisiona tehnika koje treba da se izdvoji (valjda što pre) od javnog servisa RTS-a. Monopolima se ne može odoleti, ali valjda će se zakonski urediti njegovo ponašanje i odnos prema neposrednim proizvođačima TV programa tj. TV kućama. Dakle, TV kuće (Pink, Fox, Avala, Košava, B92, RTS) neće morati da imaju svoje predajnike i svoju tzv. primarnu distribuciju, već će morati samo da dopreme svoj TV signal do tzv. multipleksa. Ne znam da li se neko (npr. Telekom) kao potencijalni distributer bunio zbog toga, ali verujem da će TV kuće voditi računa o svojim interesima.

Ministarka za TID je najavila da će država za kupovinu set-top-box-ova subvencionisati samo TV pretplatnike koji plaćaju pretplatu za javni servis, što po mom mišljenju nije korektno, jer je prelazak na digitalnu televiziju stvar od nacionalnog značaja u kome svi građani tj. sva domaćinstva moraju da se tretiraju jednako, a ko ne plaća javni servis – postoje druge zakonske metode i sredstva (ako se na njih ima pravo, ali da ne mrsimo oko toga).
To što država manjka sa parama, ne treba da bude razlog da se ulazi u neke nakaradne egzibicije oko vaučera za STB.

Da ne ostanete, dragi čitaoci, uskraćeni i za odgovor «čemu digitalizacija ?». Osim uštede u radio spektru, uštede na potrošnji energije za emitovanje, šireg pokrivanja, manjeg praga prijema TV signala - dobijaju se u spektru i mogućnosti i prostor za nove usluge (HDTV, mobilna TV, interaktivna TV) i još više TV programa. Verujem da se tome najviše raduju srpski mobilni operatori. Država dobija deo oslobođenog radio spektra kao tzv. digitalnu dividendu i može da ga koristi kao izvor dodatnog prihoda, za razvoj novih usluga. Za prelaz na digitalnu TV moći ćete da koristite istu antenu, isti televizor koji imate danas, ali ćete morati da kupite STB kao D/A konvertor. Nije na odmet možda i podsetiti da se kod digitalne televizije više programa prenosi na jednom kanalu, a ne kao sada kod analogne gde svaki program ima svoj kanal.

Ministarstvo je predvidelo i promotivnu kampanju i reklame za promociju digitalne radiodifuzije. Verujem i da će TV kuće da daju sve od sebe, ali verujem takođe da ogroman broj domaćinstava dok mu se ne pojavi višednevni sneg na televizoru neće potrošiti pare na kupovinu STB. No, može biti i drugačije ukoliko se ljudima ponude paralelno sa analognim emitovanjem televizije i novi digitalni programski sadržaji koje mogu pratiti jedino ako imaju STB. Sećam se, kad sam bio mali i kad se pojavio II program tadašnje JRT na UHF-u, moja porodica je imala TV iz 1965. godine koji je imao samo VHF tjuner. Išla je serija «Kuda idu divlje svinje» (1973,74 čini mi se) i pošto su svi pričali o Crnom Roku, a ja nisam bio u toku (zamislite traumu !), tata je morao da kupi kutiju koja liči na sadašnji STB - tadašnji VHF/UHF konvertor – i mogli smo da gledamo II program. Prilažem ovo moje dečije iskustvo od pre 35 godina kao predlog za uterivanje naroda na digitalnu televiziju.

Bilo kako bilo, do krajnjeg roka za prelaz cele Evrope na digitalnu televiziju 2015. godine ima vremena da čak i kod nas stvari ispeglamo i dovedemo u red. Bar kad je televizija u pitanju. Biće problema ako svi u našem okruženju pređu na digitalnu radiodifuziju, a mi ostanemo analogno ostrvo. Možda nije beznačajno ni to da sadašnje nacionalne licence za TV operatore ističu 2014. godine. Ako se spremate da kupite (ili jeste) novi televizor sa digitalnim tjunerom i ako usvoje DVB-T2 standard – uzalud vam trud, svirači ! Moja preporuka – čekajte da kupite STB ili držite palčeve lobiju domaćih TV kuća.
Ovo je velika i ozbiljna tema. Sve one koji se bave ovom problematikom očekuje teeežak i veoma važan posao u naredne tri godine. Verujmo da postoje kapaciteti da se taj posao odradi i na zadovoljstvo budućih generacija.

22 јун 2009

Optika po dalekovodu

Polako se ispunjavaju moja predviđanja i sugestije u pogledu sistemskih uslova koji su neophodni za liberalizaciju tržišta telekomunikacija. Izvršni direktor RATEL-a najavio je komercijalnu upotrebu optičkih kablova EPS-a, uz značajnu konstataciju:

"Kad budemo izdavali licence za fiksnu telefoniju moramo staviti na raspolaganje svu infrastrukturu kojom raspolažemo, jer ko će u sadašnjim uslovima biti zainteresovan da gradi". (podvučeno S.St.)

Da li je ovo samo početak, a nastavak je raspetljavanje pretplatničke bakarne petlje ? Zaista, ko će sad i ovde da gradi mrežu ispočetka, iako je predsednik UO RATEL-a pre par meseci rekao da bez kopanja i optičkog kabla nema ništa od licence. Ali, ruku na srce, profesor je obećao da će nadležni osmisliti strategiju, i - voila !

Korišćenje optičkih kablova EPS-a (kupljenih na kredit od Kineza, ako se ne varam, još u Slobino doba) bi sigurno oborilo cene maloprodaje interneta u gradovima širom Srbije. Internet postao dostupan širokim narodnim masama, što bi trebalo da bude jedan od bitnijih ciljeva ove države. Jasno je, nadam se svima, da bi u uslovima konkurencije i u iznajmljivanju transportnih kapaciteta, domaći veliki Internet provajderi lakše i povoljnije mogli da dopreme svoje usluge do gradova u unutrašnjosti.

Mogućnost da EPS (ili Elektromreže Srbije – ko li ?) iznajmljivanje optike za transfer kroz našu zemlju pruži kao uslugu međunarodnim operatorima predstavlja veliki izazov i za našeg najvećeg fiksnog operatora, mada je državi verovatno svejedno ko će ubirati devizni prihod od iznajmljivanja telekomunikacionih kapaciteta. Najvažnije je da Srbija ne bude na sporednim telekomunikacionim putevima.

11 јун 2009

Broj svoj sa sobom nosim

Protekle sedmice najavljena je iz RATEL-a i MTID mogućnost prenosivosti telefonskih brojeva. Pravilnici plus tender plus primena i u prvoj polovini sledeće godine moći ćete da menjate operatora uz zadržavanje starog tj. postojećeg broja telefona. Podsećam da sam mogućnost prenosivosti broja u svom postu od pre nekoliko meseci pomenuo kao jedan od stubova liberalizacije telekomunikacionog tržišta. Znači nema velike mudrosti i nauke – ono što se mora, mora – ono što treba, treba. Potpuno je na mestu činjenica da će to naterati operatore da više brinu o svojim korisnicima i da će morati da se bore za zadržavanje korisnika kvalitetnijom i povoljnijom uslugom, ali ne verujem da će dotle sve proteći baš glatko. Najavljeno je da će prenosivost broja za fiksne pretplatnike biti moguća samo u okviru iste mrežne grupe (npr. sa 011 na 011 područje – iz Lazarevca u Zemun, ali ne iz Niša 018 u Kragujevac 034). Za mobilne pretplatnike neće biti ograničenja za postpaid ptp, a prepaid ptp će morati da se registruju da bi ostvarili mogućnost da promene operatora uz zadržavanje istog broja.

Glavna kvaka oko tzv. Number portability (NP) jeste održavanje baze korisničkih brojeva i pitanja kome će se taj posao poveriti s obzirom na poverljivost podataka i pitanje zaštite privatnosti. Ali to je jedan vrlo lep kolač oko koga će, siguran sam, biti dosta potezanja. Hoće li baza sa brojevima biti pod patronatom RATEL-a ili će to raditi neka „nezavisna“ firmica koja će od toga živeti vrlo lepo ? Kome će se plaćati najavljena mala nadoknada za komfor zadržavanja broja ? Samo tehničko rešenje može biti ovakvo ili onakvo (IN, STP SS7, NP Server, itd), a nije nebitno kako će se realizovati i čiji će proizvod biti (za šta i koga nebitno – nebitno). Sa druge strane, nisam baš ubeđen da će postojeći mobilni operatori na sve ovo gledati baš blagonaklono i prepustiti se slučaju. Ko je još toliko naivan da svoje korisnike pruži „na izvol’te“. Da će operatori da se trude da „opstruiraju“ prelaske, tu ne treba da bude iluzija i nije ništa što treba da iznenadi.

Dve su stvari ključne oko prenosivosti broja, a to su rutiranje poziva ovih korisnika (od/ka) i tarifiranje. Ali to bi trebalo da razjasni tehničko rešenje za NP i reši budući provajder ove usluge.

Druga dimenzija priče je nadolazeći rast VoIP korisnika (kad-tad), što je svakako priča u koju će ući budući (a i sadašnji) fiksni operatori i mogućnostima (a rekao bih i realnim potrebama) transfera „klasičnih“ pretplatnika u VoIP pretplatnike. Kod klasične telefonije jako je važno kuda i kako putuje poziv, ali je IP paketima (kod VoIP-a) potpuno nebitno kuda putuju.
Još jedna potencijalna „pretnja“ je triple-play usluga kod koje se uglavnom govorna usluga nudi za džabe ili sa vrlo velikim obimom besplatnih razgovora.

Prognoziram vrlo interesantan razvoj događaja oko pitanja prenosivosti brojeva. Pozdravljam otvaranje tog pitanja na putu ka liberalizaciji telekomunikacija u Srbiji, pre svega kao još jednu mogućnost korisnicima da izaberu najbolje za sebe.

04 јун 2009

Rodila dividenda

Deset telekom-operatora koji posluju na teritoriji bivše SFRJ plus Mađarska i Austrija podelili su ove godine dividende u iznosu od blizu 1,3 mlrd €, što je oko 10% njihovog sveukupnog prihoda odnosno gotovo 30% više od njihove ukupne neto dobiti !
Dakle, cela neto dobit za prošlu godinu (i pride) deli se kao dividenda ! Eto šta znači kriza. Treba zapušavati rupe u državnim budžetima, a ni majke-kompanije nisu baš u stanju pune likvidnosti. Za budućnost ima vremena. Ali ništa neće biti kao pre, pogotovo vrednost kompanija. Akcionari to znaju najbolje. A ko je rekao da kriza neće ili će najmanje pogoditi telekomunikacije, kanda da se preračunao.

Lopatom do brzog interneta

U junskom broju časopisa “Svet kompjutera” pročitao sam jedan članak čija je (samo) najava, za sada, ovde. Za mene lično, izneti podaci nisu neko iznenađenje, s obzirom da broadband problematiku i statistiku redovno pratim, ali veoma mi se dopada način na koji je članak napisan. Pohvaljujem “kolegu po peru” Dušana Stojičevića ! Bravo ! A koga baš kopka da pročita, cena SK je simbolična. Ako je ovo i besplatna reklama – neka, brate – u ime starih uspomena i starih vremena i mog prvog Atarija 520ST... Živeli !

22 мај 2009

CDMA epilog

Iznenađenja, ipak, nije bilo – CDMA licence su dobili Telekom Srbija i Media Works za po 540.000 €. Telekom je time praktično legalizovao svojih eksperimentalnih 30.000 CDMA korisnika ('di baš sad). Ostaje da se vidi kakav je business case našao Media Works u celoj ovoj priči i kako će napasti Telekom, s obzirom na najavu da će u narednih 8 godina u srpsko telekomunikaciono tržište uložiti 40-50 miliona €. Dva dokazano ozbiljna i sposobna momka (sada već bivše gazde «Neobee-a» i «Media Works-a») sa parama koje donosi Greenhouse tel. verovatno mogu da naprave rezultat, a za Telekom je dobro što se pojavio ozbiljan takmac.
Dvojnici konačno očekuju «sopstvemi etar», mobilni operatori sigurno priželjkuju deal sa Media Works-om oko korišćenja njihovih antenskih stubova i sistema prenosa, siromašni stanovnici južnih krajeva mogu da se nadaju telefonskom čudu sa drškom (tj. antenom), RATEL je solidno profitirao (svaka čast !) za tehnologiju na izdisaju... a Telekom takođe može da profitira ako svoje CDMA korisnike ustupi Media Works-u makar po ceni ili za onaj višak koji su ovi bili spremni da daju za licencu. Tako sigurno niko neće biti na gubitku, naprotiv. «Ekolozi» iz Greenhouse-a imaju lovu i hoće da ulože. Telekom ima lovu al' ima i dugove. Možda sve ovo i nema nekog smisla, ali sigurno znam da od viška tehnologija glava može da zaboli.

19 мај 2009

Ko da više

Na redu je aukcija za 2 CDMA licence. Kandidati su Telekom Srbija, KDS „Novi Sad“, Mediaworks i Digisat. Nije nebitno da iza kompanije Mediaworks stoji holandski holding Greenhouse telekomunikacije, a iza Digisat-a rumunski RCS i RDS. Početna cena licence na 10 godina je 500 hiljada €.
Četiri na dva ili tri na jedan ? I šta ako...

12 мај 2009

Digitalna podela Srbije 2

Naš drug Sloba se baš raspisao noćas i ja to shvatam kao kompliment. Ministarka bi morala ovo da mu obračuna u bonus, jer čovek gine za ministarstvo u kome je (ipak samo) savetnik. Zbilja mi nije jasno zašto se Sloba osetio prozvanim ? Ima li u MTID nekog ko po funkciji i po nadležnostima treba da brani ovu stvar i zašto oni ovde isturaju Slobu (naravno, uz dužno poštovanje, ako treba ovo još jednom da kažem) ? A sad in medias res.

Kao prvo i osnovno, ja sam protiv bilo kakve diskriminacije u ovoj zemlji. Predlog za US je samo povod da branim pravo građana Srbije na jednakost i ravnopravnost, u ovom slučaju telekomunikacionu. Nema nikakve realnosti koja to može (i ne d’o Bog, treba) da promeni. Naročito me „frustrira“ kada to rade oni koji su izabrani da štite interes SVIH građana i treba o svima da brinu podjednako. Za tu frustraciju nije nebitno da sam ja za njih godinama unazad glasao. Sad mogu da me „frustriraju“, zaslužio sam.
Univerzalni servis koji sam, nadam se da ste primetili, dobro i pravilno definisao u uvodu mog prethodnog posta, treba da važi za celu Srbiju ma kako sramotna ili mala bila ta garantovana usluga. Jedino tu i takvu realnost priznajem, pogotovo ako gledamo sa aspekta Vlade i države. Moja kritika je usmerena samo na tu komponentu i u tom smislu sam rekao da takav, za mene diskriminatorski predlog ne bi trebalo da prođe. Ako neko misli da je to priznavanje realnosti i faktičkog stanja, žao mi je, ne slažem se, ali ima i drugih realnosti, pa neka proba da priča o njima u smislu priznavanja ako ima „onu stvar“.
Šta znači : realno je da jedni imaju više, a drugi manje ? Jeste, realno je i tako je, isto kao što jedni žive bolje i imaju bolje plate, a drugi jedva sastavljaju "kraj s krajem". Treba li da ozvaničimo zakonom takvo stanje ?
Operatori! Ovima gore morate da obezbedite ovoliko, a onima dole je dosta i ovolicno, oni su ionako nerazvijeni godinama unazad ? Jel’ vam ovo zvuči ružno i sramotno ? Da neće MTID da obeća da će ovi sa severa kad se napune 256k znanjem da krenu kao misionari na jug da informatički edukuju ove koji su se patili sa 64k (ko i to bude imao) ? Rekoh već ranije, neka Beograd ili Vojvodina imaju i 4Mbps prosečnog broadbanda (i imaju i imaće sigurno, ništa sporno), ali ne sme onih 20-ak opština biti „zakucano“ na obaveznih 56k. Da neće neko da im ponudi više ? Ako se, dragi čitaoci, prethodno nismo razumeli, nadam se da je sada jasnije. I nemojte da se zajebavamo sa ovim stvarima i sa onim CDMA operatorima kojima će neko da zavrće uši da uvode kineske telefone po selima južne Srbije ! Znači, Slobo, druže, ako je to 56k za SVE, onda je 56k, koliko god to internet funkcionalno bilo ! Tehnologija nije bitna, to stalno i pišem i potenciram, bitno je da korisnici dobiju zadovoljavajuću uslugu i operator zadovoljavajuću zaradu. Ona treća mogućnost da operatori kažu «hoćemo i možemo 256/512k svima koji to hoće, a pare iz fonda ćemo tražiti samo u opravdanim slučajevima» - i svi čekamo da kiša počne da pada, možda dočekamo na tim javnim konsultacijama. Ja mislim da je odavno na potezu regulator a ne operatori.

Da ne ispadne ovo moja i Slobina „utuk-na-utuk“ prepiska, ali moram da se pozovem na još neke navode iz njegovog komentara i to samo u svrhu razjašnjenja. Kaže, treba uraditi ono što je realno i sprovodivo – slažem se, ali ne može se krenuti od repa. Ajde da prvo regulišemo pravila igre, ošišamo travu na terenu, dovedemo igrače koji znaju da igraju, obučemo sudiju u žuto i obrijemo ga do glave da bude k’o Kolina, proverimo rupe na mrežama, napumpamo loptu, pustimo igru da krene – a onda ćemo videti da li je bolje ukiniti ofsajde ili aut-linije. Sam si, Slobo, okarakterisao regulativu kao kilavu, konkurenciju kao nepostojeću, čemu onda frka oko 56k ili 256k ? A ono da ti dođe da štošta kažeš i napišeš – verujem ti, ali otišao si za savetnika u ministarstvo. Hvala što pratiš i čitaš ovaj blog i što si mi posvetio ovoliko vremena.

10 мај 2009

Digitalna podela Srbije

MTID pokreće raspravu o univerzalnom servisu. Univerzalni servis predstavlja minimalni skup i obim telekomunikacionih usluga koje je država obavezna da obezbedi svim svojim građanima pod jednakim uslovima i po prihvatljivoj ceni. Prema objavljenom, MTID predlaže i nudi digitalnu podelu Srbije i njenih građana. Onima na jugu (tuce nerazvijenih opština) nudi se garantovanih 56k prenosa podataka (interneta), dok se za ostatak Srbije i njen razvijeniji deo predviđa min 256k. Telefonski priključak, dostupnost javnih govornica, pozivi specijalnim službama i tzv. 988 servis garantuju se svima bez izuzetka.

Iako je ovo samo predlog, odmah ću vam reći : Gospodo predlagači, sramota !!!

Neće država da ulaže u obrazovanje širokih narodnih masa naročito onih iz pasivnih krajeva. To su najbolji i najdisciplinovaniji glasači. Valjalo bi da tako i ostane. A možda se smatra da su u nerazvijenim opštinama svi socijalno ugroženi, pa će ionako telekomunikacione usluge plaćati 50% jeftinije, a kad je već tako onda im je dosta i ovih 56k. Nema veze to što ako imaju telefon onda imaju i tih 56k, bez obzira da li to piše u zakonu ili ne. Tako je bilo i do sada.

Pišući o dodeli CDMA licenci, već sam kritikovao telekomunikacionu politiku dvostrukih standarda. Da li je to društvo jednakih šansi koje je svojevremeno propagirano i za koje sam i ja (i ja, i ja !) glasao ? Kako neko misli da razvija Srbiju ako se svima ne omoguće isti uslovi, pa ko bolje iskoristi šansu – više će i prosperirati. Jeli ovo garancija za informatičko društvo kome težimo, reklama za e-servise državnih organa ? I odakle vam podaci, gospodo, o ukupno 33% domaćinstava odnosno o skoro 22% seoskih domaćinstava koje imaju internet priključak u Srbiji ? Iz popisa ili iz naručenih anketa ? Šta je sa razvojem broadbanda koji je strateški cilj svih ozbiljnih evropskih država ? Što ne omogućite svakom ko može i hoće da uloži sredstva da gradi broadband mrežu, kako lepo kažete tehnološki nezavisnu ? Što ne omogućite pristup lokalnoj pretplatničkoj petlji u ovim opštinama «drugog telekomunikacionog reda» onima koji hoće i mogu da pruže npr. min 256k prenosa podataka ? Ne mora nacionalni operator da radi ono što mu se ne isplati. Ionako bi se to radilo i od para iz fonda za univerzalni servis. Jesti li, gospodo, izračunali koliko bi to koštalo po ptp kad ste već apsolvirali troškovni model ? Da vas nije možda blam da u novi zakon o telekomunikacijama napišete da se građanima Srbije garantuje 56k interneta, jer univerzalni servis je minimum koji se odnosi na sve ? Što ne omogućite npr. nekom operatoru da licencu za rad u ovim nerazvijenim opštinama na neko vreme plati simbolično pod uslovom da obezbedi građanima pristojne telekomunikacione usluge po pristupačnim cenama ?

Nekako mi se čini da je za sve ovo potrebno malo dobro volje, malo obzira i da ipak malo volite Srbiju. Naročito onu «zaostalu», polupismenu, ojađenu i besperspektivnu, koja uprkos svemu uvek glasa za one koji su na vlasti, naslonjenu na istočne, južne i jugozapadne granice ove napredne Srbije koja ima veća (telekomunikaciona) prava i veće potrebe. Nadam se samo da će biti dovoljno razuma i društvene odgovornosti i da ovakav predlog MTID neće proći.

08 мај 2009

Različiti zbog ekvivalentnih

Na inicijativu kolege koji je svojim viteštvom nesvojstvenim ovom vremenu i podneblju zaslužio da napišem post o njegovoj dilemi :

Telekom je objavio da je broj ptp na kraju 2008 bio tačno 2.995.223, a RATEL je u prezentaciji o svom izveštaju o radu od dana 24.04.2009. godine na 16-oj strani objavio da je broj fiksnih pretplatnika 2008. dostigao 3.085.000. Moj drug me je pitao šta mislim otkud razlika, jer Telekom je trenutno jedini fiksni operator.

Evo mog (javnog) obrazloženja: Primetno je da je cifra u RATEL-ovom izveštaju verovatno zaokružena, ali jasno je da je razlika od 90.000 ptp prevelika. Verujem da je u pitanju obračun tzv. ekvivalentnih priključaka i da se RATEL-u, kao cifra, više dopada. Ovo znači da su npr. ISDN bazni korisnici (2B+D) brojani 2 puta, a po istom običaju su verovatno i primarni ISDN korisnici (30B+D) brojani 30 puta. Telekom sigurno nije imao razloga da smanjuje broj pretplatnika i ako sam ja u pravu (a mislim da jesam), takav pristup obračuna broja pretplatnika je ispravan. Jedan bazni ISDN pretplatnik iako raspolaže sa 2x64k kanala je (samo) jedan pretplatnik.
Možda sve ovo i nije mnogo bitno, ali bitno je da ima ljudi koji i to prate i registruju. Podržavam i pozdravljam ! A pozdravljam i objavljivanje izveštaja regulatora, koji bi trebalo da budu češći, temeljniji i sa više analitike. Čestitam RATEL-u na ostvarenoj dobiti (str. 22 prezentacije), ali bi valjalo da ubuduće ona bude manja ako hoćemo da nam telekomunikacije napreduju. Ovde izuzimam plaćanje licenci, a voleo bih i da su prikazali strukturu svog prihoda.

P. S. : Na neki način, razlog za pojavu ovog bloga su bili, između ostalog, i ekvivalentni priključci. Ali ta priča svojevremeno nije nikog (za)interesovala. Zato su ostale priče postale javne, pa ko voli – prijatno čitanje ! Raduje me što sve više pametnih ljudi prati ono što ja ovde pišem.

07 мај 2009

Kota 50k

Farncombe Technology's Principal Consultant Benjamin Schwarz kaže da je tipična kritična masa za IPTV uslugu najmanje 50.000 korisnika. Bez toga – džaba ste krečili. Dakle, prema kalkulacijama analitičara, veliki CAPEX uložen za puštanje IPTV u pogon ima smisla tek ako i kada dostignete ovu cifru. Otežavajuća okolnost je što je tržište za IPTV veoma usitnjeno i uglavnom lokalnog ili regionalnog karaktera. Gospon Švarc ukazuje i na „problem“ upravljanja set-top box-ovima koji predstavljaju oko 60% CAPEX-a operatora, a čiji je radni vek ne duži od 2-3 godine. To uzrokuje da operatori moraju da obezbede upravljanje nekoliko tipova različitih „kutija“, što znatno usložnjava održavanje i administraciju (tzv. OAM) i povećava OPEX.

Ozbiljni operatori svakog kvartala objavljuju gde su i kako su i u tom smislu, evo par podataka za neke sa kojima mi u Srbiji treba da se upoređujemo a propos teme „broj IPTV korisnika“. Npr. Swisscom je Q1 2009 završio sa 139.000 IPTV korisnika, Hrvatski T-HT sa 151,000 (167% povećanje, u martu 2008 bilo je 56,350), Telekom Slovenije preko 85,000.
Domaći Telekom ima sve preduslove da dostigne kritičnu cifru 50.000 – Srbija ima preko 2,5 miliona domaćinstava, baza ADSL korisnika polako raste (preko 300.000, od čega oko 60% Telekomovih korisnika), sistem i sadržaji su za početak sasvim prihvatljivi, samo treba videti gde „zapinje“. Pretpostavimo još da je protočnost do Head-end-a odnosno Midlleware-a kroz IP mrežu osigurana i potpuna. Pitanje je samo da li je u našim (platežnim) uslovima dovoljno tih 50.000 korisnika ?