30 новембар 2010

Ja i MoMo

Održan je i prošao uspešno prvi srpski MoMo - Mobile Monday Srbija. Zahvaljujući organizatorima, koji su i čitaoci mog bloga, imao sam čast i zadovoljstvo da budem prvi uvodničar sa predavanjem o novim mobilnim tehnologijama i aktuelnim trendovima u mobilnim komunikacijama. Bio je live stream prenos, biće verovatno uskoro i snimak dešavanja. Moja prezentacija će biti dostupna svim zainteresovanim, otvoreno delimo i razmenjujemo misli, znanja i informacije. Po mojoj proceni bilo je prisutno oko stotinak mladih ljudi, ljubitelja ICT. Nadam se da su prvog MoMo-a poneli dobre utiske i da će čitati ovaj blog i učestvovati u komentarima. Organizatorima, uz još jedno hvala, čestitke za trud i entuzijazam. Želim im da svaki sledeći MoMo bude uspešniji od prethodnog.

28 новембар 2010

Pruga sporednog koloseka

Mi Srbi se retko držimo one naše “prvo skoči..”. Dakle, Meksikanci nisu otkupili tendersku dokumentaciju , već treba tj. očekuje se da je otkupe.

"Početi razvoj gledajući na Evropu iz Srbije nema nikakvih prednosti, jer smo mi van tih osnovnih telekomukacionih pravca, odnosno nismo neposredno vezani za mreže koje njih interesuju. Druga stvar, postoji velika razlika u tehničkim, tehološkim i vrstama usluga koje Amerikanci imaju u odnosu na evropske telekomnikacije“, kaže Bušatlija u svom komentaru na sajtu B92.

Da, početi život gledajući na Evropu iz Srbije, za našu decu je, gospodine Mahmude... no da se vratimo na temu.

Otkud Vi, gosn Bušatlija, znate da smo mi van osnovnih telekomunikacionih pravaca i koji su, molim Vas, ti pravci? I otkud znate koje mreže interesuju gazda-Slima? Ovo za Siti Banku – slažem se sa vama, verovatno jesu ša’nuli gazda-Slimu da imaju nešto interesantno za njega i da bi moga’ pogledat’.

Druga stvar, NE POSTOJI velika razlika u ikakvim uslugama koje Amerikanci imaju u odnosu na evropske telekomunikacije. Naročito ne u Južnoj Americi gde je "American Movil" veoma prisutan. Nema američkih i evropskih telekomunikacija! U pitanju su možda neke druge finese, ali one su suštinski nebitne. Vi kao ekonomista i stručnjak za strana ulaganja sigurno znate da nije važno da li je koka crna ili bela, važno je da nosi jaja. To je, verujem da ćete se složiti, jedini telekomunikacioni pravac koji zanima gazda-Slima i ostale potencijalne kupce.

Na kraju, ne zamerite gosn Mahmude, ali u Srbiji ima mnogo stručnjaka iz telekomunikacija koji već opterećuju ovu temu tobože iz stručnog ugla, nemojte i Vi davati “telekomunikacioni” doprinos. Dajte nešto iz ekonomije, jer ovo i jeste ekonomska tema. I da li Vi uopšte navijate da neko ovde uloži neke pare ili hoćete da mu kažete da nije ovde mesto za njega? Odnosno, koga biste voleli da vidite na našem "sporednom" telekomunikacionom pravcu?

Možda se mnogi podsmevaju čika-Mirkovoj izjavi da je jedina šansa da partije izađu iz javnih i državnih preduzeća u tome da država proda ta preduzeća, ali to je, na opštu žalost svih nas, tužna srpska istina. Ta preduzeća, ako neko to ne vidi, ne mogu u roku od nekoliko godina preživeti dve-tri promene vlasti koje automatski znače i promenu menadžmenta tih preduzeća. Briga nekog od partijskih kadrovika za firmu i privrednu karijeru ako je tu do sledećih izbora. (Retki izuzeci ne opovrgavaju pravilo.)

Tužno u ovoj zemlji je što iz ovih ili onih razloga svi koji znaju i razumeju u čemu je kvaka, ćute, ne progovaraju i to traje. Ivo Andrić je rekao: “Dođu tako ponekad vremena, kada pamet zaćuti, budale progovore, a fukara se obogati.” Koliko će kod nas trajati to PONEKAD?

27 новембар 2010

Sombrerosi ante puerta

Vlada Srbije nije džaba produžavala tender za prodaju Telekoma Srbija. Za takvog igrača, najvećeg među do sada prijavljenim, je sigurno vredelo produžiti, bar kad su pare koje Vlada očekuje u pitanju. Neko će na kraju nakriviti sombrero, a možda i dva.

America movil, multinacionalna telco kompanija sa sedištem u Meksiku, koja maltene nema gde nema svoju kompaniju diljem zemlje Severne i Južne Amerike tj. SAD, Karipske zemlje, srednja i cela Južna Amerika (u Kanadi ih nema). Po broju pretplatnika, 4. mobilni operator u svetu! Jedan od najprofitabilnijih operatora u svetu, sa EBITDA marginom preko 60%! Specijalisti za pretežno prepaid tržišta (kakvo je i srpsko). U većini zemalja gde su prisutni, njihove ćerka-firme imaju apsolutnu dominaciju u tržišnom učešću, rekao bih da im Srbija i zbog toga paše. Prihod prošle godine preko 30 mlrd $ na 41.000 zaposlenih i oko 260 miliona đuture sabranih korisnika (brzo sračunajte kakav se prosek traži). Sve njihove brojke i rezultate kad gledate – da se smrzneš! Sve prognoze govore da će im poslovanje i prihodi i narednih godina biti veoma stabilni.

Kompanija iz reda Fortune 500, većinski vlasnik jedan od najbogatijih ljudi sveta, a pristojan procenat vlasništva ima i AT&T. Sad ćemo videti koliko se T-mobile zamerio Amerima u tzv. 4G priči u SAD. America Movil su početkom godine pobedili Telefonicu u trci za Telmex-om, jednim od najvećih fiksnih operatora u Meksiku (i šire). Kupuju li, kupuju – ne mare protiv koga igraju na tenderima! Mislim da imaju i strateško partnerstvo sa Vodafonom.

Meksikancima je Amerika izgleda postala tesna. Sećam se da se pre dve godine u Davosu, AT&T interesovao za Telekom Srbija (mrzi me da googlam link, verujte mi na pamćenje). Možda ima veze, možda nema. Jedno sam siguran, ozbiljni pretendenti na TS se sada češu iza uveta, a kompanjero Mirko sigurno gladi bradicu. No, favoriti jesu, ali Srbija kao strateški cilj ima EU. Videćemo da li je svejedno kome će otići una paloma blanca na NBgdu! Ako zanemarimo politiku (molim?), hteli su igrača ili igrače, dobili su ih, naročito ovog poslednjeg.
.

24 новембар 2010

Hvala, nismo gladni

Zahvaljujući našeg drugu Perketu, danas popodne na Telforu prisustvovali smo okruglom stolu o otvorenom tlk tržištu i strategiji ulaska novih operatora. Ekipa uvodničara brojna i internacionalna, moderator zvani DIrektor odličan, baš se trudio da ispoštuje goste pitanjima i one more. Nekako se očekivanja auditorijuma otupe u dugačkim uvodima, tako da je manjkalo provokacija koja bi isprovocirala slušaoce, a možda je tako i trebalo da bude i svi zadovoljni. Iskren da budem, nisam ni ja očekivao varnice. Da je Srbija obećavajuća zemlja za razvoj telekomunikacija, to je nepodeljeno mišljenje. Blago nama, šta bismo više od toga!

Zaključak po mom slobodnom utisku je: tržište u Srbiji je siromašno i nema rezona ulagati ovde, tj. ne postoji u ovom trenutku dobar business case da se neko odluči da zagrize. A ko želi crazy business, neka izvoli. Jedan gost-operator iz inostranstva kao razlog lepo navede da su ovde cene iznajmljenih linija enormno visoke u odnosu na srednjoevropske zemlje, a bez iznajmljivanja linija za početak teško da bi neko došao do korisnika. Imali smo prilike da čujemo da su te, pomenute cene visoke zbog drugih cena koje su male (cene telefoniranja i telefonske pretplate), sa čime ja nikako ne mogu da se složim, a naprosto to i nije istina. Vređa inteligenciju i logiku. Da nije bilo toga, ne bih verovatno ni napisao ovaj post.

Da li je lako ili teško početi biznis u telekomunikacijama i otvoriti tlk firmu - mišljenja i iskustva su bila oprečna.
Jedno je fakat - imaćemo nekoliko optičkih mreža i putanja gore-dole po Srbiji, valjda su investitori znali šta rade. Da l' mi se učinilo ili je kolega iz Telenora rekao da im optički backbone treba pre svega za mobilnu mrežu? Treba, nije da ne treba, ali to onda znači da im je fiksna za sada u drugom planu. Telekom svejedno, po rečima njegovog vrhovnog stratega, spreman čeka konkurenciju, na što Perke reče: "Dobro, dobro, videćemo da li ste spremni." Ja ne bih da spominjem zaostavštinu, ali telekomunikacionog slona je teško baciti na kolena.

Šta je i kome poručeno sa ovog skupa i ko je šta zaključio - šta reći, bili su uglavnom svi koji nešto treba da zaključe.

17 новембар 2010

Stubovi krajputaši

Kad već u prethodnom postu pomenuh zajedničku mrežu, pade mi na um izjava komercijalnog direktora Telekoma od pre 10-ak dana:

...Zbog toga je svakom operateru u interesu da izdaje svoju infrastrukturu, tj. da je podeli sa drugima i sa njima gradi infrastrukturu budućnosti. Prihodi od izdavanja infrastukture nisu veliki, svega par procenata od ukupnog prihoda, tako da demistifikujemo tu priču da „Telekom“ skupo izdaje svoju opremu. .... Kada prolazite autoputem, vi vidite tri stuba: naš, Vipov i Telenorov, što je nepotreban trošak, jer je za pružanje usluge dovoljan jedan. Neizdavanjem infrastukture nećete nikoga zaustaviti da napravi svoju. U razvoju tehnologije treba da vidite šansu da pospešite svoj razvoj. Vidite šta „Fejsbuk“ i „Gugl“ znače u svetu – imaju stotine miliona korisnika koristeći infrastrukturu drugih operatora.

Ništa mi nije jasno i ne znam u čemu je onda problem? Ako postoji svest, u čemu je onda kvaka? Da li ovo znači „Dođite, Telekom vam nudi svoju infrastrukturu“? Ovo „prihodi od izdavanja nisu veliki“ – može da bude i zato što se malo kapaciteta i resursa izdaje, ne mora da znači da su cene niske... Kome je upućeno ovo „Neizdavanjem infrastukture nećete nikoga zaustaviti da napravi svoju“? Kopka me ova tema već nekoliko dana, nisam shvatio u čemu je poenta cele priče i evo, švedski šlagvort me „navuk’o“ da je ipak podelim sa vama.

Malo je reći da se potpuno slažem sa navedenim citatom! Jedino sa čim se baš ne slažem je rečenica „U razvoju tehnologije treba da vidite šansu da pospešite svoj razvoj.“ Ja često imam običaj da kažem „ Tehnologija sama po sebi, ne znači ništa“. Daleko od toga da ovim želim da se „nadigravam“ sa citiranim kolegom. On je veliki direktor velike kompanije, a ja pisac bloga – sve je jasno! Ali živi smo ljudi, a izrečena misao nije više u vlasništvu onih koji su je izrekli.

Švedski LTE sto

Zemlja švedskog socijalizma, Švedska dakako, uspostavila je konkurenciju i u LTE segmentu telekomunikacija (LTE=Long-Term Evolution). Operatori Tele2 i Telenor su stali uz rame TeliaSoneri i komercijalno pustili u rad LTE mrežu u 4 velika švedska grada (izvor: pcworld.com). Do 2012. planiraju da pokriju 99% populacije u Švedskoj.

Napravili ljudi iz Tele2 i Telenora zajedničku firmu Net4Mobility koja će upravljati njihovom zajedničkom LTE mrežom (outsourcing!), a oni, svako za sebe, nude usluge po svojoj volji i biznis modelu. Tele2 nudi LTE pretplatnicima ugovor na 18 meseci, pri čemu je prvih 12 meseci mesečna pretplata 299 švedskih kruna (32 €), a posle toga 499 kruna (53,2 €). Telenor, sa druge strane, nudi dvogodišnje ugovore, pri čemu je prvih 6 meseci besplatno, a posle toga je mesečna pretplata 599 kruna. TeliaSonera, čini mi se, takođe ima mesečnu pretplatu 599 kruna (64 €), ali za razliku od konkurenata koji nude neograničen DL/UL, Telia ima mesečno ograničenje na 30GB.
Prosečne brzine koje se realno mogu ostvariti su između 20 i 40 Mbps, što je vrlo konkurentno fiksnom broadbandu. Istraživanja pokazuju da u svaki treći švedski BB korisnik planira da sledeće godine kupi LTE opremu. Inače, cena 3G u Švedskoj kod Telie, sa 20GB mesečne potrošnje, iznosi negde oko 10€. A u Srbiji za ove pare, bate?

Za one koji bi da razmisle o napisanom, mali rezime i podsetnik: pomenuo sam outsourcing održavanja, zajedničku mrežu, konkurenciju i takmičenje u ponudi i diferencijaciji usluga, pomenuo sam cifre pretplate koje su niiiišta za švedski standard.
Ovo je, oprostite dragi čitaoci, iz razloga rezignacije, jer su se sad neki pametnjakovići setili da smo možda svi naje*ali ako se uz Telekom proda i monopol nad infrastrukturom. E pa, braćo, o nekim stvarima mora mnogo unapred da se razmišlja, pisao čika-Sale i o tome još lanjske godine, al’ nije napisao da se obrati pažnja. (Evo još malo da se podsetite Aleksandre i mene od pre tri godine). Zato sad pametni obratite pažnju, briga me inače za Tele jedan i drugi i za LTE po meri švedskog građanina. Šveđanke ne spominjem namerno, jer ovo čita i moja žena.

15 новембар 2010

Ugrožena budućnost

Aleksandra je izgleda otišla u Ameriku na studije odmah posle lekcija „Početak II svetskog rata u Srbiji“ iz istorije. Da nije tako, znala bi da „okupatori“ više ne streljaju 100 za jednoga i da će i u tom prodatom Telekomu većina trenutno zaposlenih ipak morati da ostane da nešto radi. Neki od dobavljača i izvođača „domaćih izdajnika“ trebaće i za funkcionisanje tog „njihovog“ Telekoma. Jeste da su Telenor, VIP, čujem i Orion, pozapošljavali sve same marsovce i liliputance, nijednog ispravnog Srbina (tj. građanina Srbije) nema, a i da ima - odakle taj i čiji je? Bazne stanice, kablovsku i nekablovsku infrastrukturu im grade...da ne kažem ko, ali nisu naši sigurno. Oprema im je garant stranjska, a stranci sve prisluškuju – normaaalno. Gle slučaja, u istom broju Press-a čitam naslov „VIP vodio studente u Beč“. Na lepom plavom Dunavu. Ma idi, kakav Beč, nemojte ni da čitate takvu propagandu, vode ih na prinudni rad, u radni logor takoreći. I to ove mlade, talentovane, vredne – takvi njima trebaju da rmbaju. A i ova njihova sponzorstva (VIP i odbojkaši, Telenor i srpski olimpijski tim), to vam je samo da se lakše naviknemo na strano prisustvo. Radnici i seljaci, još nije kucnuo čas ali dileme ne sme da bude, slušajte šta vam poštena inteligencija kaže, časne i patriotske firme neće se leba najesti od novog gazde Telekoma, a tek mrvice će ostati za neke kolaboracioniste.

Javio se i krem srpske inteligencije iz dijaspore koji je voljan da rukovodstvu Telekoma i široj javnosti pokaže da su (citat) „spremni da pomognu stručnim savetima i svojim međunarodnim iskustvom u efikasnoj organizaciji „Telekoma".“ Ako se ovaj scenario ne ostvari i njihova ponuda ne prihvati, naši inostrani stručnjaci u svojoj peticiji (verujem makar ćirilicom potpisanom ako ne i napisanom) kažu:

"Prodajom „Telekoma Srbija" znatno će se smanjiti posao domaće telekomunikacione industrije i mogućnost da se mladi zaposle, zbog čega bi i budućnost elektrotehničkih i elektronskih fakulteta u Srbiji i RS bila ugrožena."

Prosto se pitam šta je ove potpisnike oteralo iz Srbije, jer Telekom još uvek nije privatizovan. Izgleda da oni tamo preko misle da se svi mladi zapošljavaju samo u Telekomu i da sva srpska telekomunikaciona industrija može i treba da radi samo za Telekom. Naopako za Srbiju ako je tako i ako bi bilo tako. I batalite više da nam sa bezbedne distance solite pamet šta mi koji smo u Srbiji da radimo sa našom i vašom otadžbinom! Znate zašto ste otišli i ostali tamo kao što valjda i mi znamo zašto smo tu gde jesmo. Zajebite peticije, dođite ovde, organizujte se i prospite velike planove i ideje, možda se neki od nas i prime na njih, pa da pravimo državu kakvu bi želeli da ostavimo bar našoj deci ako je za nas kasno! Vi svi, bre, u Amerikama izgleda postanete veći komunisti nego što ste bili kad ste otišli!

Ex-ministarka podrazumeva da, ako država na nešto utiče, to mora da je prava i 100% ispravna stvar i da je razvoj domaće industrije za domaće tržište tako željno očekivani i samodovoljni perpetuum mobile. Sličan lek za srpske muke vidi i njen bivši kolega iz Vlade koji bi da podelom para narodu podstakne kupovinu koja će opet podstaknuti proizvodnju, proizvodnja zapošljavanje, baba za dedu, deda za repu i svi srećni i zadovoljni! A profesorka konstatuje:

"Kad se „Telekom" proda, država više neće moći da utiče na to da se kupuje od domaćih firmi i tako podstiče razvoj domaće industrije."

Kupujte domaćO, ako može u Maxi-ju, please! Da ne mislite da se šalim, ja sam redovan u Maxi-ju u Jerkoviću! Ali samo kratko na iznetu tezu: kupovina od domaćih firmi ne podrazumeva i razvoj domaće industrije (npr. prodaja robe inostranih proizvođača opreme, a domaće firme koje to rade - da ih ne pominjem, sve sami sponzori Telfora recimo). Ono što je nezgodno u celoj priči su "naše tj. njine" domaće firme za koje vlasti neće moći da utiču kod privatnog vlasnika, vrlo verovatno.

"Prodajom „Telekoma" i kvalitet studija će degradirati, jer profesori neće imati mogućnosti da kroz saradnju s industrijom steknu praktična iskustva koja će preneti studentima."

Pre nego se rasplačem nas zlehudom sudbinom profesora koji više vole da razbrajaju kablove nego da mrse kose devojačke, ajde da poverujemo profesorki da bi ovde bila u pravu i evo, da ne kažete da samo kritikujem, ja nudim rešenje za ovaj problem: sve inženjere koje će taj novi gazda bez pardona i bez ikakave sumnje da otpusti, zaposliti na elektro-fakultete kao predavače, da prenesu svoja praktična iskustva studentima! Time ćemo doakati surovim i bahatim kapitalistima; inženjeri iz Telekoma neće ostati bez posla; studije će (ipak) zadržati kvalitet; Aleksandra će od novih kolega nešto možda moći da nauči, a studenti će biti srećni jer će neko konačno moći da im pokaže kako treba (praktično)!

I za kraj argumenti opozicije (Mirović, SRS) : "Vlast kaže da će novac od prodaje da uloži u infrastrukturu. A telekomunikacije su za državu isplativije od infrastrukture! Molim vas, pa ko će se voziti tim putevima?..."

Ako ne bude bilo službenih vozila Telekoma, zaista malo ko. Ali, gospodine Miroviću, postoji valjda neka Srbija i van Beograda i Novog Sada? Odavno su bili izbori, pa ste izgleda zaboravili na tu činjenicu? Pola Srbije je Beograd i Novi Sad, ostali mogu da „pocrkaju“ tamo gde su. Koji će im putevi? Srbija nije Beograd, a bilo bi mnoooogo loše da Beograd bude Srbija! Zato je svaka vrsta infrastrukture potrebna toj Srbiji, i putna, i telekomunikaciona, i životna! U tome nam neumesne pretpostavke, obmane i izmišljotine neće pomoći.

Apelujem na intelektualnu i društvenu svest profesora Biološkog fakulteta da se uključe u problematiku i analiziraju uticaj prodaje Telekoma na razmnožavanje člankovite gliste u neuzoranim njivama jugoistočne Srbije. Aleksandra me ubi svojim prognozama, utešite me da će bar neka živuljka preživeti prodaju najvećeg srpskog operatora.

11 новембар 2010

Svako radi svoje

VIP je od ulaska na srpsko tržište (jul 2007.) po prvi put prešao u pozitivu. Do sada su, uključujući i licencu, uložili oko 619 miliona €, a samo tokom tekuće godine oko 33,6 miliona. Prihod na tromesečnom nivou je oko 27 miliona €, tržišno učešće 13% sa oko 1,3 miliona korisnika. Da li je ovaj prelom ka plusu pokazatelj da Telekom Austrija ozbiljno ulazi u trku za srpski Telekom?

I dok VIP-u tromesečni prihodi rastu, Telenoru prihodi padaju, a dobit raste. Prihodi su za 8% manji u odnosu na isti Q3 kvartal prošle godine, ali iznose respektabilnih 86,7 miliona €, uz preko 35% tržišnog učešća i 2.984.000 ptp.
Nešto mi se ove srpske brojke oko tržišnog učešća i broja korisnika ne slažu, ali nema zvaničnih podataka iz Telekoma, a ni iz Ratela da znamo šta je bliže istini. Takođe, možemo samo da nagađamo i gde je MTS sa prihodima u odnosu na zahuktale konkurente.

Aleksandra se ponovo aktivirala. Ovo od pre neki dan – uuufff! Naučni radnici ne bi smeli toliko da se služe procenama i neprimerenim i neadekvatnim poređenjima. Fakta, seko, fakta, jer vremena i običaji se menjaju! Danas smo od nje čuli da će profit Telekoma ove godine biti oko 200 miliona €. Interesantno da se zvaničnici Telekoma nisu do sad hvalili tom cifrom, niti je nagoveštavali. Patetika o propasti elektro-struke u slučaju prodaje Telekoma – nemoj, Aleksandra, više, fakulteta ti našeg! O liberalizaciji i prodaji monopola, ex-ministar je mogao možda nešto da uradi da danas bude drugačije. No, ima li smisla polemisati ponovo...

Verica postavlja pitanje prodaje infrastrukure. Ništa sporno, treba, ali samo se pitam zašto pitanjeVladi (njima je svejedno šta i koliko prodaju, samo da kane). Ja bih to pitanje postavio RATEL-u. I to i još poneko. Šta ono beše oko pravljenja katastra kanalizacije i akcionog plana razvoja broadbanda u Srbiji do izborne 2012.?
Uvaženi zemljak ekonomista Zdravković kaže da prodaja Telekoma neće rešiti ogromne finansijske probleme države i, nažalost, slažem se potpuno s tim. Rekao sam i ranije u nekom od svojih postova, malo je i 5 Telekoma. Ali naša posla, o tome ćemo razmišljati sutra, dok ne dođe malo sutra.

A priča je krenula, Dojče Telekom i Telekom Austrija otkupili dokumentaciju za tender. Dojče sigurno s razlogom, a Austrijanci možda zbog razrade strategije VIP-a ili nisu zaboravili Srpsku.
Tako novembarski dani teku...