28 новембар 2007

Bitno od nebitnog

Jedna vest sa B-92 sajta me je podstakla da kažem nešto što sam ranije možda već i rekao :
udeo na telekomunikacionom tržištu je pomalo anahrona kategorija i sam po sebi nije pokazatelj uspešnosti. Ako podelite kartice za džabe, možete očas posla osvojiti i 100% tržišta (na stranu što se udeo tako i ne meri). Danas je od tržišnog udela mnogo bitnije zadovoljstvo korisnika tj. stepen zadovoljstva korisnika !
Kad je već reč o udelu na tržištu mobilnih operatora u Bosni i Crnoj Gori lako se može uočiti da taj udeo više-manje odgovara nacionalnom sastavu i odgovara "poreklu" mobilnog operatora. Verovatno će tako biti i narednih nekoliko godina.
Operatori bi trebalo da koriste i afirmišu bolja, konkretnija i upečatljivija merila uspešnosti, jer nije samo bitno "biti prvi u selu". Manimo se populizma i "plitkih izjava", bar kad je struka u pitanju. Samo prave vrednosti postaju trajne vrednosti. Nema večnih prijateljstava, samo su interesi večni !

20 новембар 2007

Jedan je TELFOR

Od 20-22.11.2007. u Sava Centru se po 15. put održava telekomunikacioni forum TELFOR. Na njemu ću opet sresti sve one koje redovno srećem od Telfora do Telfora, kao što će to i mnogi od Vas. Za ovogodišnji Telfor i ja sam napisao jedan rad sa temom "FTTH - realnost i perspektiva". Treba li da ga proporučim posebno ? Ali iskoristiću ovu priliku da Vam preporučim neke od interesantnih i edukativno-informativno-korisnih radova o Wimax-u, o IPTV servisima i o TriplePlay implementaciji u FTTx mrežama.
Vidimo se na Telforu, a o utiscima ćemo posle Telfora.

13 новембар 2007

Mekana komutacija

Ne mogu da ne citiram vest : "Telekom Srbija" potpisala ugovor sa švedskom telekomunikacionom kompanijom "Erikson" o isporuci "Klas 5 softsvič" sistema", objavljenu na sajtu B-92:

"Klas 5 softsvič" (Class,softswitch) je standardizovan sistem koji omogućava operaterima da vrlo brzo izbace na tržište nove usluge za svoje klijente i koji će pružati širok spektar profesionalnih usluga i omogućiti uspešnu implementaciju i integraciju mreže.

Iz perspektive krajnjeg korisnika, "Klas 5 softsvič" omogućava pristup multimedijskim sadržajima i aplikacijama, a u isto vreme im pruža isti izgled i osećaj bez obzira koju mrežu ili uređaj da izaberu.

Uvođenjem sistema "Klaš 5 softsvič", "Telekom Srbija" će moći da ponudi napredne multimedijalne usluge i sadržaje preko mreža velike brzine koje koriste Internet protokol tehnologiju.

Vest je možda i malo bajata (stara mesec ipo), ali da je mogla bolje da se sroči – valjda je mogla. Ili su se neke reči zaturile negde (to se u prenosu zove slip ). Ili neka cenzura metodom slučajnog prežvrljavanja. Elem, neko je “tutnuo” ceduljče novinaru – ali ko ? Erikson ili Telekom ? Verujem da je, struke radi a i imidža radi, moglo bolje. A ko je razumeo šta je pisac hteo da kaže.... ne mora da čita moj dalji esej o Softswitch-u class 5.

Digitalne telefonske centrale zasnivaju se na specijalno razvijenom namenskom softveru i hardveru. Namenjene su pre svega prenosu govora (voice). Svako uvođenje nove usluge zahteva skupu i kompleksnu nadgradnju softvera i hardvera centrale, često uz prekid saobraćaja prilikom upgrade-a. Prenos podataka preko klasičnih centrala mogao je da se odvija «najbrže» korišćenjem baznog ISDN priključka (BRI) binarnim protokom 128kbit/s. O prenosu multimedijalnih podataka, pre svega videa, nema ni pomisli.

Softswitch klase 5 (nadalje SSW) je srce NGN arhitekture mreže. Ono što je najbitnije za današnje telco-operatore, SSW omogućava PSTN mreži da komunicira sa IP (Internet) mrežom i obrnuto. Ključno je to što SSW omogućava „komunikaciju“ različitih protokola koji prenose različite vrste poruka. S time SSW omogućava integraciju ISP-ova (internet service provider), NSP-ova (network service provider) i ASP-ova (application service provider).

Za razliku od klasičnih centrala (TDM komutacija), softswitch class 5 baziran je na otvorenoj arhitekturi (koristi se Java programiranje, C, C++), što obezbeđuje široko korišćenje aplikacija. SSW ima sve funkcionalne elemente i obavlja sve funkcije kao i klasična centrala osim što nema komutacionu matricu. Softswitch može da upravlja i glasom i prenosom podataka i multimedijalnim sadržajima (video), na bazi prenosa paketa korišćenjem IP protokola. Filozofija upravljanja softswitch-em je različita u odnosu na klasične centrale, jer bi on trebalo da bude transparentan za krajnje korisnike, kao i za treća lica i servis-provajdere (kao treća lica). Drugim rečima, neki tzv. ASP bi mogao da pruža svoje usluge korisnicima u drugom gradu posredstvom softswitcha (i IP/MPLS mreže), čiji je vlasnik mrežni operator (tj npr. Telekom). A npr. korisnik može da pristupi sa bilo koje lokacije i bilo kog terminala.


Incumbent-operatori koriste SSW za proširenje kapaciteta, lakše uvođenje novih usluga i poboljšanje mogućnosti za prenos multimedijalnih sadržaja. SSW je atraktivan jer usled korišćenja standardnih hardver-nezavisnih i univerzalnih komponenata (npr. SUN serveri) i standardnih aplikacija manje košta nego klasična centrala, omogućava dobru diferencijaciju servisa i omogućava korišćenje i postojeće PSTN mreže na putu ka migraciji do potpuno IP bazirane mreže. SSW može da obradi mnogo veći saobraćaj u odnosu na današnje digitalne centrale, samim tim (a i ne samo zbog toga !) potrebno je mnogo manje SSW-eva u mreži (obično 2) u odnosu na broj digitalnih centrala. Troškovi upgrade-a SSW su vezani za rast broja korisnika (licence se plaćaju prema broju korisnika). Time SSW obezbeđuje manje inicijalne kapitalne troškove u odnosu na tradicionalne TDM centrale, čime je obezbeđen i brži povrat investicija. Obzirom da softverske aplikacije mogu da funkcionišu na različitim mrežnim komponentama (hardverskim jedinicama), zahvaljujući takvoj distribuiranoj arhitekturi softswitcha postiže se visoki stepen redundanse i pouzdanosti kad su prekidi saobraćaja u pitanju.

Jedan od osnovnih razloga implementacije SSW je smanjenje troškova OAM (administracija, nadzor, upravljanje, održavanje) i efikasniji provisioning (uspostavljanje servisa). Dodavanje novih servisa moguće je ili upgrade-om samog SSW, ili dodavanjem novih aplikacionih servera ili dodavanjem novih (dodatnih) elemanata u mrežu, što je mnogo brže i mnogo jeftinije nego kod tradicionalnih sistema. Servisi se dodaju onda kada i gde ih treba dodati !

Može se reći da je SSW specijalno namenjen value-add servisima (sa dodatnom vrednošću). Pošto je kod tih servisa billing najbitnija funkcija, SSW svojom fleksibilnošću omogućava različite billing opcije, uz korišćenje standardizovanih interfejsa i mogućnosti pristupa i dostupa servisima sa različitih lokacija u mreži.

Uvođenjem SSW u mrežu Telekoma Srbija otvaraju se širom vrata uvođenju VoIP usluge (verovatno besplatnog telefoniranja) što će sigurno obradovati mnoge pretplatnike, naročito one sa broadband (tj.ADSL) pristupom. Za firme će verovatno atraktivan biti IP Centrex, ali ne zaboravimo da su korisnici često jako nepredvidljivi, kao i tehnologija.

Uvođenje softswitcha u mrežu Telekoma Srbija je zaista izazov. A ko nije uvodio Softswitch - nije ni "osetio tvrdo". To je cena za ulazak u NGN, a to je valjda "komunizam telekomunikacija". Svakom korisniku prema potrebama !

10 новембар 2007

Dobra žetva

Kako se bliži kraj godine, operatori pripremaju zalet i nagoveštavaju svoje dobre rezultate. Opšti zaključak je da je najveći procvat ove godine ostvarila mobilna telefonija, koja svuda beleži dalji rast broja korisnika i sve veći saobraćaj, i širokopojasni ADSL pristup, koji je kod nas i u zemljama u okruženju trenutno pravi hit.
Možete pogledati (ako već niste) neke rezutate poslovanja bliskih nam operatora CG, Srpska, Makedonija i domaći TS.
U kontekstu mog prethodnog posta o OPEX-u, obratite pažnju na izveštaj iz Crne Gore. Ako bi se šalili, rekli bi da nije ništa neuobičajeno što su troškovi rada (tj. poslovanja) u Crnoj Gori mali. Ali daleko smo od šale.

06 новембар 2007

Čuvajte se OPEX-otina

Za uspešno poslovanje telekom-operatora treba dostići dva osnovna cilja : ostvarenje profita i smanjenje OPEX (operativnih troškova).

Ostvarenje profita se obično može postići na dva osnovna načina :

- povećanjem broja korisnika,

- ponudom i prodajom novih usluga i servisa,

Smanjenje operativnih troškova se uglavnom postiže smanjenjem broja zaposlenih i smanjenjem troškova održavanja mreže, pre svega uvođenjem tehnologija i sistema koje omogućavaju upravljanje, nadzor i provisioning sa jednog, centralizovanog mesta (što se opet svodi na smanjenje potrebnog osoblja). Danas je popularan i tzv. outsoursing delatnosti, čime se OPEX takođe prilično može smanjiti. Da ne govorimo o stepenu razvijenosti OSS (Operating System Suport) sistema i njegovom doprinosu racionalizaciji poslovanja odnosno troškovima

Analizirajući poslovanja pojedinih telekom-operatora u Evropi u prvih 6 meseci (npr. Telekom Slovačke, Telekom Slovenije, Telekom CG, Telekom Srbija) primetio sam da je većina ostvarila pozitivan saldo i povećala prihod, ali su takođe gotovo svi imali značajno uvećanje operativnih troškova. Na račun toga, svi smanjuju i CAPEX, odnosno investiciona ulaganja. Troškovi se povećavaju delom usled potrebe za agresivnim marketingom (konkurencija !), a delom i zbog potrebe za poboljšanjem customer support-a. Takođe bitno: vek hardverskih platformi i softverskih verzija je sve kraći, cene usluga sve niže, a ljudski rad sve skuplji. Po meni, možda najbitnije skupo održavanje nekoliko različitih tipova mreža u periodu tranzicije ka NGN arhitekturi (čuj, tranzicija ;-) ).

Liči mi da OPEX, sportskim rečnikom, igra na kontranapad. To znači da i od viška novih usluga i novih tehnologija može u bliskoj budućnosti da „zaboli glava“ ukoliko od njih ne bude vajde. Ne treba zanemarivati ni «odbranu» tj. konsolidaciju postojeće mreže. Treba dakle, voditi računa o uvođenju novih usluga, o uvođenju novih mrežnih čvorova, o kompleksnosti sopstvene mreže. Jednostavnost je nekad najbolje merilo vrednosti ili što bi moderno rekli – možda je to „killer application“.


05 новембар 2007

Internet kaldrma

Nedavno je obavljeno novo istraživanje koje je pokazalo, između ostalog, da 52% građana Srbije nikad nije koristilo Internet i da svaki četvrti student nije nikad koristio Internet !

Da je Marks živ, sigurno bi govorio da je Internet opijum za narod. A Bijelo dugme bi pevalo : No sex, no drugs, no rock’n’roll and no Internet ! I onda bi bilo, verujem, više Internet korisnika. Znači - propaganda ! Treba vam Internet, ljudi, kad vam kažem ! Ali ništa na silu. Ne biva. Onog trenutka kad ljudi shvate da im Internet treba – počeće da ga koriste. Uloga države je u tom smislu velika – edukacija naroda i reforma birokratskog sistema u smeru veće uloge interneta (informacije, dokumenta, plaćanje, kupovina, zdravstvene konsultacije).Uloga telekom-operatora bi bila da obezbedi mogućnosti širokopojasnog pristupa i obezbedi konektivnost do što većeg broja domaćinstava (a dvojnike u istoriju). Da bi se podstakao i ubrzao razvoj širokopojasnih usluga, a i da sve ne padne državnom operatoru „na leđa“, regulator treba, kroz proces liberalizacije telekomunikacionog tržišta, da omogući da i drugi mogu da se bave ovim poslom.

Da počnemo od škola. Ali ne sa nemuštim, trapavim i lokalno prepuštenim poslovima informatičke edukacije učenika. Šta znači jedan kompjuter po školi – treba kompjuterska mreža vezana na globalnu mrežu po školi ! Da bi to moglo mora da postoji telefonska parica (može i optika ili WiMAX) do škole. A da bi to što se u školi nauči, dobilo svoj epilog kod kuće i značilo računar u svakom (bar đačkom) domu, onda i svaki taj dom mora da bude „u dometu“ telekomunikacione mreže. Evo jednog lepog posla za jednog ili više obrazovanih i opštem dobru posvećenih činovnika iz Ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo. Zbog naše dece. Pa onda to isto za opštine, zdravstvo, turizam. (I nije sve u nedostatku novca, siguran sam.)

Ali samo da budemo jasni šta bi sve to značilo. Nema uhlebljenja svojte i partijskih kadrovika u državnoj upravi, nema šalterskih moćnika i moćnica, nema vežbanja discipline i građanske pokornosti u redovima i po čekaonicama, nema popunjavanja obrazaca „s pisaću mašinu“ – pa jel’ to Srbija za koju smo se borili ? Ili hoćete Internet ?

01 новембар 2007

Atak na prijateljstvo

Koliko ja pratim dešavanja među mobilnim operaterima (a nije mi baš to glavna opsesija), ovo je do sada najinovativnija ponuda i prilično dobra ideja. Videćemo kako će tržište reagovati i da li je ovo to što malim preduzećima baš treba i odgovara. Ne zaboravite da ”večiti rival” pod svojim skutom za sada ima značajnu većinu biznis-korisnika, koji su upravo ”napadnuti” ovom ponudom. Ovo je očit primer transfera know-how i uloge jakog igrača. Ali samo u jakim utakmicama se rađaju pravi igrači.
Naravoučenije ove priče su, po meni, dve stvari koje su veoma bitne za poslovanje na telekomunikacionom tržištu :
1. Inovativnost i kreativnost kod operatora mogu značiti odlučujuću prednost na tržištu (kao Mesi i Ronaldinjo).
2. U novim uslovima poslovanja operatori se moraju nametnuti kao ponuđači i integratori rešenja, koji korisnicima nude kompletnu ključ-u-ruke uslugu, da ne kažem rešenje njegovog problema. Nemaju sva preduzeća (a naročito SME, kojih je kod nas u Srbiji najviše) svoj tehnički kadar ili IT službu koja bi definisala i artikulisala šta firmi treba. A to je šansa za operatora da stekne naklonost i lojalnost korisnika.
Učiti se mora stalno i puno, dokazivati se mora stalno i iznova. Takav je posao ! Korisnici za svoje pare hoće najbolje i što jeftinije, a ne vole ni mnogo komplikovane stvari. Ispitivanje snaga je izgleda završeno, dočekali smo i telefone za dinar i džaba razgovore, i pakete od kilo-dva-pet. A dok privatni korisnici uživaju u blagodetima konkurencije, ovi sa dubljim džepom i suptilnijim potrebama bi možda hteli i nešto više. Trajaće ova igra... Još jedan igrač se zagreva....

Menadžersko ćoše

Pored telekomunikacija kao struke, lično veoma volim da pratim i čitam i štiva iz ekonomije i menadžmenta. Od ekonomista, nekako su mi mišljenja libertarijanaca najbliža, a menadžment smatram jednom lepom naukom, po mom shvatanju utemeljenom na iskustvu mislećih i preduzimljivih ljudi. Inače, volim teorije koje se u praksi raznim primerima mogu potvrditi i objasniti.

Verujem da među čitaocima mog bloga ima sigurno i onih koji se bave (ili će se baviti) i poslovima rukovođenja, pa im preporučujem da pročitaju sledeći članak. A iz tog članka izdvajam par korisnih i poučnih stavova.

Zadržavanjem radnika koji slabo rade i koje treba otpustiti “...činite medveđu uslugu samom sebi (kao menadžeru), radniku, njegovim kolegama i kompaniji”

Radnike treba unapređivati u nadređene na osnovu njihove sposobnosti da dobro obavljaju poslove upravljanja, a ne zato što svoje aktualne zadatke dobro obavljaju ili zato što su dugo u firmi.”

„...Nekome će doći na naplatu, bilo sada, bilo kasnije.”

Suština teksta je da loš rad i loše upravljanje mogu biti veoma pogubni za budućnost firme. Samo nemojte lakonski reći : „ Ih, pa jasno, sve mi to znamo”. Prvo razmislite koliko ste u priči – danas i sutra.