30 децембар 2007

A(k)cija, ali koja ?

U poslednjem broju nedeljnika VREME čak dva članka o problematici Telekom(unikacij)a. U jednom od članaka ministarka Smiljanić «preti» liberalizacijom, a u drugom budući predsednik UO Telekoma prof. Hiber izražava bojazan da Telekom još uvek nije spreman za liberalizaciju. Šta će na kraju biti, naslutio je izgleda novinar, koji je svoj tekst (veoma kreativno) naslovio «Liberalizacija pa privatizacija pa obrnuto». Telekom Srbija dobija, sada već izvesno, i novog generalnog direktora, a to uz najave iz pomenutih članaka znači da će iduće godine biti interesantno na domaćem telekomunikacionom tržištu. Može li i razvoj telekomunikacija u Srbiji i uspešno poslovanje državnog operatora ? Verovatno može. Zna li se kako ? I šta se u stvari hoće ? I gde ? Čekamo odgovore u narednoj ili narednim godinama. Znam samo da svako odugovlačenje i ponašanje «mimo sveta» može biti (i biće sigurno) kontraproduktivno.

Drage kolege i čitaoci mog bloga, zakoračite u Novu godinu sa puno očekivanja ! Ne odustajte od onoga što vam u protekloj godini nije uspelo, samo nek je zdravlja ! I ja ću se potruditi da budem redovniji sa postovima.

Puno sreće i uspeha u Novoj 2008. godini !

20 децембар 2007

IPTV tarot

Agencija koja se bavi analizom tržišta, “Informa Telecoms & Media” predviđa da će 2012. godine u svetu biti 38,4 miliona IPTV domaćinstava, što je 7 puta više u odnosu na kraj 2006 godine. Ali to je tek 3,1% od broja TV domaćinstava u svetu ! U 2006. godini, ukupan prihod od IPTV pretplate i VOD (Video On Demand – video na zahtev) u svetu bio je nešto manji od 1,5 biliona $. Procena je da će taj prihod 2012. godine dostići 14,7 biliona $, od čega će 13,6 biliona $ biti od IPTV pretplate, a 1,1 bilion od VOD.

Njihova kratkoročna prognoza je da će krajem 2007. godine biti 10,6 miliona IPTV domaćinstava u svetu, što je dva puta više u odnosu na 2006. godinu. Najveći doprinos ovom rastu dali su evropski operatori. U SAD, CATV operatori još uvek čekaju rezultate AT&T i Verizon IPTV (FTTH) projekata.

Očekuje se da Kina bude lider na IPTV tržištu 2012. godine kad je reč o broju pretplatnika, dok će Hong Kong ostati lider u odnosu na penetraciju IPTV servisa u domaćinstvima. SAD će generisati najveći prihod od ove usluge. Prema „Informi”, u Kini će 2012. biti 6,6 miliona domaćinstava kojima će IPTV biti primarni TV servis, a slediće SAD (4,9 miliona), Francuska (4,2 miliona), Japan (3,1 milion) i Nemačka (2,6 miliona). U pogledu penetracije (broj IPTV domaćinstava u odnosu na ukupan broj domaćinstava) predviđa se poredak : Hong Kong (46,7%), Francuska (18,1%), Tajvan (14,8%), Singapur (10,7%) i Norveška (9,6%). Najveći prihod od IPTV 2012. godine očekuje se u SAD (3,1 milijarde $), Japanu (2 mlrd. $), Francuskoj (1,4 mlrd.$), Italiji (1,08 mlrd $) i Nemačkoj (900 miliona $).

Ako uzmemo u obzir da su sve pomenute zemlje već odavno krenule sa IPTV servisom i imaju razvijeno telekomunikaciono tržište, a da se u Srbiji IPTV očekuje iduće godine (po najavi Telekoma Srbija) – lično smatram da će svetski prosek od 3% IPTV domaćinstava u Srbiji (tj. oko 80.000) 2012. godine biti fantastičan rezultat. Pa ako se potrudimo na svim nivoima i cena (usled konkurencije) bude prihvatljiva, a sadržaj primamljiv - ko zna !

18 децембар 2007

Menadžer - ali stvarno !

Ako se poremete tokovi informacija u preduzeću i ako se ne zna više ko, kako i šta radi i ko za šta odgovara – „kanda“ da je preduzeću potrebna tzv.organizaciona terapija. U tu svrhu, obično se unajmljuju strane ili domaće konsultantske kuće koje više ili manje uspešno, sa dobrom, razrađenom i proverenom metodologijom, izrađuju strateške planove, planove reorganizacije i razne vrste studija i izveštaja u kojima se daju predlozi za unapređenje rada i delovanja Preduzeća. Pri tome se uglavnom koriste informacije i iskustva zaposlenih (uglavnom stručnjaka i menadžera iz dotičnog preduzeća), koje se odgovarajućom „know-how“ matricom uobličavaju i sistematizuju u recept za uspeh (tj. ozdravljenje). To je lep posao koji konsultantskim kućama donosi i lepu zaradu, ali nema tu ničeg spornog ni nekorektnog – naprotiv. Znanje (mora da) košta ! I neznanje – jer ste 90% onoga što su vam napisali i sami znali. Dođete npr. kod lekara i kažete da imate visok nivo triglicerida, a usput kažete i da se slabo krećete, loše hranite i imate stresan posao.

Sprovesti u delo nešto od izrečenog i preporučenog – to je suština i za to su potrebne značajne promene u preduzeću. Promene zavise od volje i spremnosti (menadžmenta, pre svega) da se one sprovedu. Promene obavezno izazivaju i konflikte, jer se ulazi u razne interese i stilove rada i upravljanja. Promene bi trebalo da iniciraju i ostvaruju menadžeri u preduzeću. Oni moraju da ulože veliki napor, rad i energiju da bi se stvari promenile na bolje. Uz to, između njih mora da postoji timski duh, uzajamno poverenje i poštovanje, kao i zajednički interes. Ako toga među menadžerima nema, onda potčinjeni vrlo brzo i vrlo dobro to i uočavaju, a onda cela organizacija trpi i urušava se. Svako gleda da u tom zamešateljstvu prođe što lakše i što bolje, da se „utali“, da se ne zamera, da razvodni svoju odgovornost i ovlašćenja („kolektivna odgovornost“). Konstruktivne diskusije i kristalisanje rešenja i odluka u takvoj atmosferi nisu moguće, a samim tim izvesna je siva budućnost kompanije. Takva klima pogoduje razvoju mediokriteta, nekritičkog i bespogovornog mišljenja, nema inicijative, entuzijazma i agilnosti koja vodi ka boljem i uspešnijem rezultatu.

Bez inicijative, inovativnosti i kreativnosti nema napretka ! Ako se sve svodi na to da šef ili direktor uvek znaju najbolje, onda će se većina radnika složiti da tako treba i da ostane (kažu „veži konja gde ti gazda kaže, makar crk’o konj.“). Da li je to dobra logika i koliko će te radnike koštati u budućnosti takva poslušnost i hod linijom manjeg otpora ? Ili svi očekuju neku malu nagradu za svoje podaništvo i moto „ radim samo ono što mi se kaže“ ?

Pravi menadžeri stalno uče i izgrađuju svoju veštinu rukovođenja. Najbolji menadžeri su po pravilu veoma malo sujetni, svesni su svoje vrednosti i veličine, pa se ne stide i ne plaše da svoje „vodonoše“ istaknu u prvi plan. Veliki igrači više vole da asistiraju, nego da sami postignu pogodak. Najbolji je, kažu, onaj menadžer čije se odsustvo sa posla ne oseća ili onaj koji dozvoljava da njegovi saradnici odrade što veći deo posla.

Dobri menadžeri su, dakle, najbolje ostvarili onu čuvenu : „Završi škole, sinko, da bi što manje radio.“ Ali društvo je to izgleda opet bukvalno shvatilo, otvorili silne fakultete za menadžment i svi bi sad u menadžere. Nije više važno da (malo) radiš, bitno je da rukovodiš – ali stvarno.

09 децембар 2007

Nije Telekom šaka pirinča...

Ministarka MTID dr Aleksandra Smiljanić u izjavi za B-92 rekla je da Telekom nije na prodaju. Da li se neko interesovao da ga kupi – mislim da nije, jer bi takvu vest sigurno pre objavio neki drugi ministar.

Šta bi moglo da se izvuče kao zaključak ? MTID će nastaviti da preko Telekoma vodi socijalnu politiku i kad su cene usluga i kad je broj zaposlenih u pitanju. Liberalizacija tlk tržišta je izgleda na dugom štapu, jer bi ona sigurno dovela do povećanja cena tlk usluga i verovatno bi zahtevala nekakvo restrukturiranje sadašnjeg Telekoma.

Šta je veći interes države u ovom trenutku : (p)održavanje monopola ili kvalitetne i jeftine tlk usluge ? Ovih usluga neće biti bez uspostavljanja konkurencije i tržišne utakmice – to je, mislim, svima jasno.

Koliko njih pita Aleksandru : «Mora li baš ta liberalizacija ?»

Zašto se MTID plaši da će ostati bez (ovolikog) prihoda od telekomunikacija ? Valjda bi i drugi operatori zaradili nešto i za sebe i za državu. Pa licence, takse itd. A i više korisnika bi valjda trošilo više (PDV !). Na stranu razvoj društva i blagodeti IT za društvo.

Da li država još uvek misli da ona najbolje upravlja preduzećima ? Da li misli da je bolje nešto prodati dok (još) vredi ili kad počne da „stagnira“ ? Što ne bi, zadržavši manjinski deo vlasništva, uzela svoj deo kolača (možda i veći od sadašnjeg) ako bi pustila «privatnog vlasnika» da on vodi Telekom (ili bilo koju drugu državnu firmu) ?

Zašto (mi) je Aleksandra na Telforu izgledala nekako zabrinuto i razočarano ? Zašto je rektor prof. Kovačević onako apelovao da joj kolege pomognu i da pomognemo Srbiji ? Koliko nas takvih ima ?

Ne daj se, Aleksandra, drukčijim pogledima i navikama !

04 децембар 2007

Lepota IPTV poroka

Crnogorski T-Com uveo je „Extra TV“ - IPTV uslugu za svoje korisnike fiksne telefonije u Crnoj Gori. Uslugom se nudi oko 60 domaćih i inostranih TV kanala, stotinak filmova iz videoteke i neke interaktivne opcije. Usluga je bazirana na Microsoft Media Room platformi i nudi DVR (digital video recording) funkciju i Video na zahtev (VoD).

Uvođenje usluge košta 100€ (u cenu ulazi iznajmljivanje set-top-box opreme). Mesečna pretplata za osnovni paket iznosi 8,90€ mesečno (sa PDV-om), a za druga dva dodatna paketa po 4,90€. 24-časovno iznajmljivanje filmova iz videoteke na zahtev košta 99 eurocenti. Crnogorski Telekom je za početak u ovaj projekat uložio oko 4 miliona Eura, a prema njihovim informacijama trenutno ima oko 4000 korisnika zainteresovanih za ovu uslugu. Korisnici koji se opredele za ovu uslugu ne moraju imati ADSL priključak, dovoljna je samo telefonska parica i televizor.

Što ’no velju, mašala ! Crnogorski Telekom je još pre nekoliko meseci najavio da će krajem novembra uvesti IPTV uslugu. Rečeno – učinjeno 30. novembra ! Pohvalno, reč i obraz nemaju cenu ! No, baš me interesuje šta će još biti Extra na ovu TV ponudu. Skoro sam na nekom forumu pročitao vapaj mladog Francuza koji kaže „džaba mi FTTH i 100Mbps kad sam kvotu za download potrošio za 10 minuta. Sad ili da platim još GB ili da se vratim na dobri, stari DSL“. Ili razni mobilni operatori koji nude razgovor za dinar ili telefon za dinar, a o uslovima šta, kako i gde – tek kad se stvarno zainteresujete. Ložimo se na maaar-keee-tiiing.

Primetio sam da iza svake primamljive ponude ima i nešto iznenađujuće tj. razočaravajuće. Što rek’o jedan marketinški stručnjak : „Mi ne varamo naše kupce – mi im samo govorimo ono što oni vole da čuju“.

Dakle, dragi čitaoci, sačekajmo iskustva korisnika. Rekoh li ranije već da je zadovoljstvo korisnika najbitnija stvar za telko-operatore. Kao i business-case. Ležiš, a gledaš, i ne mora žena da ti obrće antenu ; Što mož’ da gledaš danas, ostaviš za sutra ; Ako neko ima IPTV i 3 mobilna, ti mu se pridruži. (Ona 4 kanala za odrasle u posebnom paketu – to je valjda cena samostalnosti.)

Čestitam i srećno u nove tehnologije, komšije i braćo Crnogorci (i ne zamjerite na šalu) !