30 јануар 2012

Srpski i naš


Telekom Srbija otkupio OTE-ovih 20% vlasništva u Telekomu Srbija. OTE je ostao bez zlatne koke, u to sam siguran, jer koji je manjinski vlasnik godinama unazad redovno uzimao zamašne dividende? Sada je, prema objavljenom, država vlasnik 80% vlasništva, a sam Telekom ima 20% vlasništva. Sad će valjda Telekom državi izigravati OTE, ali sve ostaje u kući. Domaće dnevne novine su kao po modlici objavile gotovo iste naslove tipa “Telekom 100% naš - Telekom 100% srpski - Telekom ponovo naš - Telekom ponovo srpski”. Kao da je poenta da nešto bude naše, a nebitno šta ćemo i kako s tim raditi! Deja vu. Neki su objavili da je Telekom 100% državni, neki da je Telekom 80% državni, a 20% svoj. Da li je svima jasno kako jeste, a šta i ako nije? Novine su se uzdržale bilo kakvih komentara i analiza i samo su, kao što ću i ja ovde, konstatovale događaj kome je, ličnim prisustvom predsednika i premijera Srbije, dat najviši državni značaj. Konzorcijum od 19 banaka dao je kredit Telekomu od 470 miliona €, od čega će 150 miliona biti namenjeno refinansiranju dosadašnjih kreditnih obaveza. OTE je dobio 380 miliona €. Telekom uskoro izlazi na berzu, koja će sigurno dati, ako ne pravi ono sigurno tržišni odgovor na vrednost kupovine.

Ovaj događaj mora biti notiran na ovom blogu koji se deklariše kao telekomunikacioni. To i ništa više. S razlogom.

29 јануар 2012

Skype-om preko granica


Neoboriva je istina da je Internet je promenio svet i promenio tržište telekomunikacionih usluga. Otvorenost Internet uticala je na smanjenje cena mnogih usluga. Jedna od “najpogođenijih” je međunarodni telefonski saobraćaj, koji konstantno opada i pored smanjenja cena telefoniranja! Razlog tome je, pogađate – Skype! 

Nedavno istraživanje kompanije TeleGeography pokazuje da rast međunarodnog telefonskog saobraćaja u prošloj godini globalno iznosi 4% (ukupno 438 mlrd minuta). Rast međunarodnog (border cross) saobraćaja Skype-to-Skype u prošloj godini globalno iznosi 48% (ukupno 145 mlrd minuta). Primetite da je ipak međunarodni saobraćaj koji “nose” telefonske kompanije po količini tri puta veći od Skype saobraćaja. Ali, važni su trendovi koji su, bez obzira na količine saobraćaja, potpuno suprotni. Iz grafika dole može se uočiti da se trend povećanja količine međunarodnih razgovora godinama održava na praktično konstantnom nivou (CAGR prosečno oko 13%), što je veoma interesantan podatak o potrebi globalne komunikacije.


Ako snižavate cene, onda kompenzaciju morate tražiti u povećanju obima usluge. Telco operatori su prinuđeni da snižavaju cene međunarodnih poziva da bi nekako odoleli Skype-u. Ipak pogubno po njih može biti dalje vremensko tarifiranje razgovora. U eri Interneta, to deluje pomalo arhaično. Danas pored Microsoftovog Skype-a, imate i Apple-ov FaceTime i druge voice aplikacije. Korisnici će imati sve više mogućnosti za obavljanje međunarodnih razgovora zaobilaženjem telefonskih centrala. Primetili ste sigurno da Skype sada, osim računara, tableta i svih mogućih smartfonova, imaju i tzv. Smart televizori. Osim besplatnih razgovora, prednost Skype-a je i mogućnost vizuelnog doživljaja sagovornika. Međunarodni pozivi, kao biznis telekom-operatora, postaju zanemarljivi. Manjak prihoda treba kompenzovati na drugoj strani, a to postaje sve teže. Ovo je još jedan segment koji pokazuje neophodnost transformacije telekom-operatora.

O potrebama za femto ćelijama


Infonetics research je krajem prošle godine napravio istraživanje tržišta femto ćelija i zaključio da će se ono tokom ove godine udvostručiti. Oko 12% kapaciteta mreže mobilnih operatora činiće male ćelije (mikro, piko, femto). Male ćelije se uglavnom koriste za poboljšanje indoor pokrivanja (unutar zgrada) i optimizaciju prenosa podataka. Pretpostavlja se da će imati veoma važnu ulogu u daljem širenju 3G i 4G mreža.


Male ćelije ne mogu rešiti baš sve probleme mobilnih operatora, a glavna bojazan njihove primene je moguća interferencija sa makro baznim stanicama i upravljanje različitim mrežama koje se koriste kod primene malih ćelija (mobilnom i fiksnom mrežom). Ipak, sve veći broj operatora najavljuje korišćenje femto ćelija, naročito pogodnih za šoping-molove, aerodrome, javne objekte, hotele.


Danas se većina mobilnog saobraćaja odvija preko makro ćelija (oko 90%). Ostatak se offloaduje preko WiFi hotspotova i malih ćelija. Istraživanje Infoneticsa pokazuje da se offload utrostučiti (na 30%) do 2013. godine, kada će oko 90% baznih stanica biti IP/Ethernet povezano na mrežu. U svakom slučaju, male ćelije će sigurno biti dominantno primenjene kod LTE mreža. Ovo je bila i glavna poenta mog teksta u poslednjem broju Connect-a (2/2012). Znači - niko ne veli da mora i treba, ali - trebaće! Niti iko želi da ima zagušenje u mreži (zbog toga offload!), niti iko može (i treba) da pokrije svaki kutak gde borave korisnici (zbog toga femto/WiFi!)!

Da imam - ko što nemam


Krajem 2011. godine Nemačka je imala oko milion domaćinstava koje imaju FTTH priključak tj. mogućnost da budu FTTH pretplatnici. U isto vreme broj FTTH/B pretplatnika iznosio je 166.000 ili 0,4% svih nemačkih domaćinstava. U gradovima ili reonima gde postoji FTTH/B mreža, samo jedno od 6 domaćinstava (17%) se odlučuje da postane FTTH/B pretplatnik. Razlozi mogu biti različiti: nedovoljna informisanost korisnika o prednostima FTTH veze, postojeće ugovorne obaveze na ili do 24 meseci, dovoljnost postojeće broadband veze, zadovoljstvo postojećom cenom za ono što se ima itd. Uostalom, ima li danas servisa za koji je baš neophodna optika do kuće? Pisao sam na tu temu i ranije.

Verizon se u SAD odlučio da više forsira mobilni broadband i LTE, a malo zapostavi svoj FiOS projekat optike do kuće. To znači da su priliku za bolju zaradu videli u mobilnom broadbandu. Naravno, sve ovo ne znači da manji operatori recimo ne mogu naći računicu za dobru zaradu uz niže troškove u FTTH/B projektima. Svako pravi svoju strategiju, neko bi da brže povrati uloženo, drugi ima vremena da sačeka, razlikuju se i mali i veliki operatori...

Gde se generalno greši u razmišljanju kada su tehnologije pristupa u pitanju? Korisnici žele i traže veće brzine protoka odnosno pristupa, ali ne žele uvek i obavezno da za to plate više nego što već plaćaju! Kad im ja ponudim više i bolje, platiće oni više i uzeće bolje! Neće! Osim ako nemaju  izbora. 

18 јануар 2012

Uzmi sve što ti broadband pruža

Studija koju su, tokom nekih 24 sata na uzorku od 1,1 miliona pretplatnika evropskih mobilnih operatora, uradili istraživači kuće Arieso pokazala je da 1% pretplatnika troši 50% downlink data saobraćaja, a 10% korisnika troši 90% saobraćaja.  Slična studija 2010 . godine pokazala je da 3% pretplatnika troši 40% saobraćaja, dok 2011. godine 3% pretplatnika troši 70% saobraćaja, čime se dokazuje da jaki korisnici troše sve više i više. Reklo bi se da to prelazi u svojevrsnu alavost na podatke ;). Takođe se može zaključiti da porastu saobraćaja ne doprinose toliko novi korisnici, već "starosedeoci", oni koji su otkrili sve blagodeti Interneta.


Među “najjačih” 1% mobilnih korisnika, njih 64% koriste laptop, 35% smartfon, a 3% tablet računare. Studija pokazuje da su konzumenti vrlo statični, podatke troše uglavnom sa jednog mesta ili sa par jasno određenih lokacija (posao, kafić i sl.). Ova činjenica je pogodna za operatore jer mogu lako i jednostavno da offload-uju ovaj saobraćaj (koji prave jaki korisnici). U ovom slučaju mali problem je praktično dupliranje kapaciteta mreže zbog malog broja “zahtevnih” korisnika. Ali takav je život.

Drugi pristup bi bio ograničavanje pristupa korisniku, smanjenje brzine pristupa ili skuplje tarifiranje posle potrošene (prekoračene) izvesne količine podataka. No, represivne mere nikad ne daju dobar rezultat na duži rok. Znači mora se ozbiljno razmisliti o uvođenju malih ćelija (mikro, piko, femto) u mreže mobilnih operatora. Kod mobilnog broadbanda, pokrivenost kao kategorija ne znači mnogo i nije cilj sam po sebi.

Pomenuti podaci o konzumiranju podataka su dobar pokazatelj prirode data saobraćaja, koji je često "plahovit, nagao i nasrtljiv". Usled toga, data saobraćaj i ponašanje broadband korisnika se jednostavno mora pratiti, a samim tim i regulisati dinamika potrebnog bandwith-a. I tako do daljnjeg.

17 јануар 2012

Milka

Deutsche Telecom (DT) je sklopio sporazum sa Telefonicom O2 da za potrebe Telefonicine UMTS/LTE mreže u Nemačkoj optikom poveže njihovih 2000 tačaka koncentracije (POP) u narednih nekoliko godina! Jednostavnije rečeno, Telefonica će koristiti mrežu DT-a, neće morati da gradi sopstvenu i moći će da se potpuno posveti uslugama za svoje korisnike. Korist će imati i država Nemačka, jer će ovaj “dil” itekako doprineti bržem razvoju bundes broadbanda. Suvišno je ovde pominjati efekat konkurencije i povećane ponude za korisnike. Ima li sumnje da će DT zaraditi od iznajmljivanja linija? Uostalom, to je siguran dugoročni godišnji prihod. Eto, tako razmišljaju oni koji gledaju malo šire. Ako niste razumeli, ono u naslovu je njihova komšijska krava.

Ugrožavaju lidera


Telenor je uhvatio korak na dobrom putu:

"Na kraju trećeg tromesečja 2011. godine zabeležen je dvocifreni rast prihoda i imaćemo dvocifreni rast na nivou cele ove godine. To znači da se po ukupnim prihodima približavamo Mobilnoj telefoniji Srbije", kazao je prvi čovek norveškog Telenora u Srbiji.



Postoje dva načina da povećate prihod: povećanje broja korisnika i povećanje prosečnog prihoda po korisniku (ARPU). Telenor je očigledno uspeo da na oba polja napravi pomak iako je na zasićenom mobilnom tržištu, kakvo je srpsko, veoma teško zadobiti nove korisnike. To je rezultat fokusiranosti Telenora na svoj core biznis, to se delimično vidi i po njihovom odnosu prema fiksnoj licenci koju imaju. Nema srljanja i nema rasipanja para i energije. Zna se kako se radi posao u telekomunikacijama, nije to izmislio Telenor, nisu ni drugi.
Ne sumnjam da je gospodin Jonsen odgovoran menadžer i da ovo što je rekao ima težinu. Možda će, a trebalo bi, da za ostale konkurente ovo bude izazov. Možda i opomena. Zvono. O čemu se radi?



Novi Sad i optičko sutra


Grad Novi Sad je odlučio da potraži partnera spremnog da uloži oko 50 miliona € (opa!!) u izgradnju FTTB/H mreže za oko 147.000 novosadskih domaćinstava. Grad bi bio tj. postao vlasnik mreže, a tokom 25-godišnjeg partnerstva, investitoru koji će biti izabran na tenderu bio bi garantovan „ubrzan“ povraćaj investicije, a nakon toga podela prihoda. Ponuda na prvi pogled zvuči primamljivo, a Grad o svojim interesima svakako razmišlja odlično. Ukoliko se ova ideja uspešno realizuje, građani Novog Sada imaće nemerljive koristi i pogodnosti. 


Procenjujem da potencijalni investitor treba da bude neki servis-provajder. Taj će po izgradnji FTTB/H mreže morati oko korisnika da se rve i sa trenutnim ponuđačima usluga (Telekom, kablovski operatori), koji imaju svoju infrastrukturu. Diferencijacija je pristup optikom, ali usluge moraju biti ponuđene sa primamljivom cenom da bi se nečemu mogli i nadati. Bez obzira na međunarodni karakter najavljenog tendera, tipujem na zainteresovanost već postojećih igrača na srpskom tržištu, pre svih Telenora i SBB-a, možda čak i Orion. Ili neka „koalicija“. Možda neko ko već ima neki telekomunikacioni biznis u Vojvodini? Telekom bi, ulaskom u partnerstvo, bio prinuđen da „duplira“ svoje mrežne kapacitete i, lično procenjujem, od celog aranžmana bi veće „štete“ imala konkurencija nego što bi se dugoročno ovajdio Telekom. Sa druge strane, treba biti realan, jer ukoliko Grad uđe u aranžman sa nekim investitorom, za sve ostale provajdere proširenja postojeće mreže će verovatno postati praktično nemoguća (dozvole za kopanje, saglasnosti razne vrste).

Ovo je već eksploatisana ideja po mnogim evropskim gradovima. Kad su alternativni provajderi u pitanju, ovo je dobra šansa da neko ozbiljno utrči na jedno solidno metro tržište. I pored svega, dobro treba pripremiti projekat i razmotriti i analizirati sve okolnosti, sve uslove i biznis u svetlu najavljenog ortakluka u podeli prihoda.