30 септембар 2013

Sirtaki zavrzlama



Opet je Telekom u nepovoljnom kontekstu u štampi i to opet nema veze sa suštinom. A suština je da kompanija bolje, efikasnije i održivo posluje!  Ako je danas možda dobro, svi parametri govore da u budućnosti neće biti tako. Političke teme, ne stručne i ekonomske, uvukle su se oko Telekoma i iz toga će se, puno je u Srbiji negativnih primera,  teško na pravi put. Zašto se ne govori o telekom-biznisu, o razvoju telekomunikacija u Srbiji bez koga nema ni privrednog razvoja? Znam da mora nešto o tome i da se zna da bi se pričalo, ali ko je “zatvorio usta” bar onima koji misle da znaju i misle da su kompetentni da pričaju? Ovaj blog je, znam, kap vode u pustinji.

Šta piše dnevnik “Politika”?

29 септембар 2013

Prodaje se ono što vredi



Nekako mi se tema prodaja i kupovina među telekomunikacionim kompanijama malo, da izvinete, ogadila. Ali ipak, ovo što se prethodnih mesec dana dogodilo moram da zabeležim ovde na blogu i ostavim trag, jer je ipak nesvakidašnje i malo iznenađujuće.

Microsoft kupio Nokiu tj. Nokijin telefonski biznis za 5,4 mlrd €. Najvažnije, kupili su Nokijine patente u oblasti mobilne telefonije. Microsoft je imao svog čoveka na čelu Nokie i možda je to bilo presudno. Tačno je da Nokia još uvek ima preko polovine svetskog tržišnog udela u prodaji običnih , tzv. feature mobilnih aparata, ali kad su smarfoni u pitanju, tu imaju market share od jedva 3%. Android i iOS se u narodu bolje primio od Windows Phone-a. Eto sad, Apple ima iOS i Iphone, Google ima Android (koji je na Samsungu kao tržišnom smartfon lideru) a kupio je i Motorolu. Sad će Microsoft da proba sa Nokiom kao svojom i Windows Phone OS-om. Ja sam skloniji da verujem da će Microsoft napraviti više sa Nokiom nego što će Google sa Motorolom. Nokia ima smartfon model Lumia za koji kažu da je odličan, za početak – malo li je!? Rečju, bez obzira na svetski bum Androida, ne treba potceniti Microsoft (Windows) kako god da vam se globalizacija učini surovom. Koliko nas „ne bi moglo da živi“ bez PC-a, a za to je ipak „zaslužan“ Microsoft. Kompanije, velike i male, će se kupovati i prodavati, na vreme ili u nevreme. Od jake konkurencije profitiraće i korisnici – to je ono što nam treba! 

Drugi događaj – Vodafon Verizonu prodaje svojih 45% akcija u Verizon Wireless J.V., najvećem operatoru u SAD, za fantastičnih 130 mlrd $, od čega je 60 mlrd u kešu! Pročitaosam da je ovo treća po vrednosti korporativna transakcija svih vremena. Kažu da je to win-win kombinacija za oba partnera. Ali zašto prodaju posle 14 godina partnerstva i to sad kad im LTE ide baš dobro? Moja pretpostavka: niko ne voli da bude manjinski akcionar i da u skladu sa tim nema nikakav ili ima vrlo mali uticaj na poslovanje i odlučivanje kompanije. Ovo sam napisao da bi razmislili eventualno oni koji prizivaju nekakvog manjinskog akcionara čije bi pare trošili po svom nahođenju. Toga jednostavno nigde nema! Stoga neću ni da pominjem raspade mnogih partnerstava koji su se u telekomuninikacionom biznisu dogodili prethodnih godinu-dve. Sam svoj gazda je nekako najbolje.
Vodafon će od tih para koje dobije možda (ja mislim vrlo verovatno) da se upusti u neke kupovine po Evropi. Na Balkan? Teško! Ali u Italiju možda „zaplivaju“. Francuska? Treba im fiksni biznis. Nedavno su pazarili velikog kabl operatora u Nemačkoj. Šta treba domaćem operatoru? Isto što i Srbiji – domaćin!

24 септембар 2013

Nisu problem ulaganja



Prvo sagledati stanje u preduzeću, a onda utvrditi mere i rešenja, kaže ministar privrede. Slažem se potpuno sa pristupom, koji i sam primenjujem. Dalje ministar kaže da je prodaja Telekoma kompleksno pitanje. Slažem se u potpunosti. Bilo i ostalo kompleksno i ne znam dokle će takvo da ostane.

"Telekom je dobra, zdrava kompanija i dugoročno gledano potrebne su jake investicije da bi ojačala poziciju na tržištu. Ne gledamo ni na kakva brza rešenja koja će praviti velike rezove, prvo moramo da sagledamo stanje, a onda da utvrdimo konkrertne mere", poručio je on (tj. ministar Radulović)

Ako hoćemo da budemo principijelni, otkud ministar zna da je kompanija dobra i zdrava, ako nije sagledao stanje? I ne slažem se da su joj potrebne jake investicije da bi ojačala poziciju na tržištu! Eto kakav sam, ne slažem se sa čovekom kome sam onomad javno dao podršku! Ali, razlike u mišljenjima moraju da postoje, inače naopako.

Šta fali Telekomovoj poziciji na tržištu? Ono jes’, Telenor ima pametnu mrežu, ali kad je pamet u ovoj zemlji nešto značila ili predstavljala prednost? Naročito danas. A šta fali Telekomovoj mobilnoj mreži, fiksnu kao neprikosnovenu da ne pominjem? Gde to tako drastično Telekom kaska za konkurentima na domaćem tržištu? U ulaganjima sigurno ne! U pametnim ulaganjima? Hmmm... Problem Telekoma je isključivo kadrovski problem, problem znanja, umeća, veština (prodaje i gazdovanja, pre svega!), pristupa kompaniji, pristupa korisnicima... Problem Telekoma je problem koji ima i Srbija – reforme, iskorišćenje resursa i udaranje temelja! Ako se bude znalo šta i kako sa Srbijom, znaće se i za Telekom. Telekom, kao i Srbija, treba da dođe sebi i da se vrati sebi! Za to nije potrebna posebna mudrost, potrebno je imati onu stvar.  

20 септембар 2013

Telefoniranje na smartfonu sporedno



Šta sa svojim smartfon aparatima rade potrošači u SAD? Američko udruženje potrošača elektronske opreme (CEA) uradilo je jedno istraživanje koje pokazuje da korisnici smartfonova mnogo više koriste data aplikacije na svom telefonu nego što razgovaraju odnosno telefoniraju.

Prosečno, smartfon se koristi 114 minuta dnevno, od čega „tek“ 23 minuta za telefoniranje. Doduše, najviše se koristi za telefoniranje, jer za ostale pojedinačne (data!) aplikacije troši se: za slanje poruka 20 minuta, za e-mail 18 minuta, za gledanje web sajtova 16 minuta i za društvene mreže 11 minuta.
SAD imaju veoma razvijeno tržište smartfonova, čak 2/3 Internet korisnika poseduje smartfon. Od populacije koja nema smartfon, 61% kaže da namerava da ga kupi u narednom periodu.
Poznato je da posednici smartfona koriste veliki broj aplikacija na svojim telefonima. Od aplikacija koje se koriste na smartfonu, najviše njih (73%) koriste vremensku prognozu, slede društvene mreže (60%), igrice (57%), foto i video aplikacije (55%) i GPS navigacija (55%). Više od polovine smartfon posednika kupuje online, 35% njih to radi sa mobilnih web sajtova i 32% koristeći mobilne aplikacije. 
 
Da li su ovi podaci dovoljni da zaključimo da smartfon nije mobilni telefon već mali prenosivi računar sa kojeg može i da se telefonira? Npr. PCtel ili PCphone ;).

12 септембар 2013

Propisi su propisi



Sećate se filma “Ko to tamo peva” i legendarne Pajine replike: “Hoćeš da me neko vidi da primam putnike van stanice, pa da me prijavi! Silazi, bre, dole, stanica je 200 metara niže. Propisi su propisi!” To je moja asocijacija na današnju prepisku dva velika srpska operatora.

SBB je, čini mi se po njihovom saopštenju, svestan da je Ratelova regulativa nedorečena i nepotpuna i pozivaju Ratel da obavi svoj posao i omogući virtuelnim mobilnim operatorima (danas SBB-u, sutra nekom drugom) da mogu nesmetano da rade.  Kako sam shvatio, žale se samo na nedrugarski odnos Telekoma, koji je verovatno mogao sa SBB-om da istestira  prenosivost broja, kao što su na to pristala i druga dva operatora, ali i da naglasi da od zvaničnog posla nema ništa dok se propisi ne učine jasnim. Time bi Telekom dokazao svoju veličinu, otvorenost, posvećenost zajednici (jer zajedniica je i kad drugi mogu da rade, a ne samo neki). Može se konkurent zaustaviti za mesec, dva, pet – ali šta posle i šta je problem?


SBB je uz zahtev za prenosivost broja dostavio rešenje sa jednim datumom, a na Internet stranici RATEL-a je objavljeno rešenje sa drugim datumom i naznakom da je dostavljeno na adrese sva tri mobilna operatora.

"U odgovoru na postavljeno pitanje RATEL je sve objasnio tehničkom greškom. Da nije bilo te tehničke greške i da je rešenje dostavljeno mobilnim operatorima, oni bi imali pravo na tužbu sudu. Ovako je to onemogućeno", navode iz Teleoma, uz napomenu da samo primenjuju propise nadležnih organa.


Ako je ovo iz citata tačno – Ratelova greška za koju se uhvatio Telekom,  a ja verujem da jeste, pa dokle više Ratelove greške?! Neozbiljno za ozbiljne ljude koji tamo sede. Tehnička greška - to mu kao dođe "nešto komplikovano je u pitanju". A Telekom “samo primenjuje propise nadležnih organa.” A gde je ono što Telekomovi direktori često ponavljaju na skupovima:  “Mi pozdravljamo konkurenciju!”? I što se propisi tako ne poštovaše oko prenosivosti broja u fiksnoj. Telekom, tvrdim to, nema razloga da se plaši nijednog konkurenta, osim samoga sebe, odnosno kako je govorio drug Lenjin (šta ih je z. )...  Ko zna, on igra svoju igru, ne gleda stalno u protivnika.

Sprečavanje konkurencije i opstruiranje iste se u EU, kojoj tako euforično stremimo, drakonski kažnjava. A neprincipijelost je pucanj sebi u nogu. Velike kompanije, koje plediraju da im korisnici budu na prvom mestu, to ne smeju sebi da dozvole. Jer, ovde su oštećeni korisnici, neće Telekom ovim da bude spašen, niti SBB drastično oštećen. SBB treba da prestane da “kuka” oko prenosivosti broja, jasno je sve to, što nisu tužili Ratel (možda jesu, ne znam)? Ratel je dužan da obezbedi uslove da se tržište razvija i da zaštiti sve igrače na tržištu. Bez toga nema razvoja telekomunikacija u Srbiji, nema napretka za struku, nema boljitka ni za korisnike. Kasnimo u svemu, nigde nas nema, Srbija to ne zaslužuje, generacije koje dolaze ne zaslužuju još i to od nas! Ako neko hoće da napravi promene da i srpske telekomunikacije krenu – lako će me naći, da pomognem!

10 септембар 2013

Pripejd malo oni




O tome ja pričam, znači može kad se ima argumenata i kad je napad iskonstruisan. Ali može! Nije, dakle, tajna odakle vetar duva. Ali, ima tu još štošta - pripejd, greb-greb!

Prema njegovim rečima, mediji se nisu bavili ni pričom da je Vlada Srbije tokom 2011. godine direktno svojim zaključcima preporučivala upravo sklapanje ugovora o generalnoj distribuciji s Centrosinergijom.
"Ovim ne optužujemo, nego postavljamo pitanje onima koji su sve ove informacije imali, a nisu se mnogo pitali gde je i šta je interes Telekoma... Najveći je problem u tome što određeni pojedinci nemaju podršku predstavnika države kakvu su imali u prethodnom periodu".

Vlada preporučivala, znači preporučivala – neko odma’ skokom (KO?), a interes Telekoma mačku o rep. To je, znači, ta priča? Ma, je li moguće? A problem je što “nije više njihov teča na vlasti”, inače problema ne bi bilo! Ovi prošli su za sve krivi.  

Ovo mi se naročito dopalo, forever, podvlačim:  Ovim ne optužujemo, nego postavljamo pitanje onima koji su sve ove informacije imali, a nisu se mnogo pitali gde je i šta je interes Telekoma... Sjajno!
 
Mislim da je ovde jasno: korporatizacija, profesionalizacija, odgovornost – hitno!

09 септембар 2013

Ima li pilota u telefonu



Dokaz da jedino žene mogu da izvuku srpsko društvo iz duboke svakolike krize, a naročito moralne, jeste tekst iz nedeljnika “Akter”, iz pera novinarke Nataše Milinković. Žene često imaju onu razliku koju muškarci treba da imaju, ali uglavnom nemaju jer previše misle na svoje du...Ovako nešto nismo imali prilike da čitamo u skorije vreme, iznenadilo je sve i ošinulo mnoge! Ili će.

03 септембар 2013

BT samo širokopojasni


Najveći britanski telco British Telecom (BT) je pre par dana, 1. septembra, ukinuo dial-up tj. uskopojasni pristup kao uslugu. Pre toga su, u maju i junu, njihovi korisnici dial-up-a obavešteni o ovoj odluci, ali niko nije ostavljen bez alternative za pristup Internetu! Oni koji su u dometu za fiksni broadband mogu se “prebaciti” po ceni povoljnijoj nego što su mesečno plaćali za dial-up (broadband za 10 funti umesto dosadašnjeg dial-up-a za 17,25 funti). Oko 1000 korisnika koji po svojim paricama ne mogu dobiti broadband servis (preveliko rastojanje od centrale) moći će da “zadrže” dial-up pristup, ali od firme PlusNet, koja je ćerka firma BT-a (tj. u vlasništvu BT-a). I nova cena dial-up-a će biti povoljnija – kod PlusNet-a dial-up košta 14,99 funti!

Šta je naravoučenije i zašto je meni ova vest bila interesantna? Prvo, odnos prema korisniku. Po mom mišljenju, učinili su sve da im “hendikep” olakšaju koliko je to moguće u datim uslovima. Niko nije ostavljen „bez konekcije”, što je za pohvalu! Drugo, što može biti primer kako treba i za domaće operatore, outsourcing zastarelih tehnologija, ali od kojih još može da se zaradi. Velikom operatoru su zastarele tehnologije opterećenje i trošak – veća dara nego mera! Pored 6,8 miliona broadband korisnika, BT-u je postalo malo „naporno” da brine o „opsluživanju” par hiljada dial-up pretplatnika, bez obzira što oni taj servis plaćaju „pristojno”, čak više nego neki njihovi broadband pretplatnici. Zato se takvi poslovi i usluge obično outsource-uju. Za male provajdere, za koje verovatno ili čak namerno rade bivši „telekomci”, to je prilika da imaju sigurne korisnike i sigurnu zaradu za nekoliko godina, dok se ne „otvori” i neki drugi biznis.

Dakle, možda se jednog dana nađe neko pametan i u domaćem velikanu telekomunikacija napravi malo tehnološko (i možda još poneko) „čišćenje”, u kome niko neće biti oštećen ili ugrožen. To može, ali neke stvari se moraju raditi na vreme! Dok ne bude preskupo ili takoreći nemoguće. Kasno će biti zvati Laudu da vozi rasklimatanog fiću u odlučujućoj trci (parafraziram prof. Miodraga Zeca iz neke sinoćne TV emisije a propos rekonstruisanja Vlade Srbije).