30 мај 2008

Broadband ne može da čeka

Hoće li se i kada u prosečnom srpskom domaćinstvu, iznad električnih šporeta pojaviti izvezeni čaršav sa natpisom „Domaćice samo surfuj - preko Interneta robu kupuj - štedi noge, ruke, vreme - broadband rešava sve probleme.“ (Copyright SSt) ? A, braćo Srbi i sestre slatke Srpkinje koje ste u miraz donele ono „Domaćice manje zbori...“ ? ;-)))

Prema analizama i istraživanjima Forrester-a, u zapadnoj Evropi krajem 2007. godine penetracija broadband priključaka bila je 44% domaćinstava (preko 73 miliona dom.), a prognoza je da će 2013. iznositi 71% domaćinstava. Alternativne tehnologije WiMAX i FTTH krajem 2007. godine, učestvovale su online BB vezama sa 2% penetracije u domaćinstvima, a do 2013. očekuje se da doguraju do celih 8%. Dakle, DSL će ostati dominantna BB tehnologija.

U Španiji je početkom 2008 penetracija BB u domaćinstvima iznosila 35% (5 miliona domaćinstava sa BB priključkom), a 2013. se očekuje da bude na nivou od 71% (9 miliona dom.). Porast BB u Španiji je slabiji nego u okolnim zemljama iz razloga, kažu, visokih cena, dominantne pozicije Telefonike i regulatornih sporova (ne znam zašto sam se setio naše Srbije).

U Francuskoj je, početkom tekuće 2008. bilo 39% domaćinstava sa BB priključkom (10 miliona dom.), a prognoza za 2013. je da će penetracija iznositi 69%. Francuska je evropski lider u investicijama i razvoju IPTV, FTTH i Triple-play ponudi. Sve evropske zemlje pomno prate šta i kako se na tom planu dešava u Francuskoj.

Skoknimo i do Nemačke, gde je krajem 2007. godine bilo čak 16 miliona broadband domaćinstava (najviše u celoj zapadnoj Evropi), što predstavlja 43% nemačkih domaćinstava. Forrester predviđa porast od još 11 miliona BB domaćinstava do 2013. godine, što će BB penetraciju u domaćinstvima u Nemačkoj dovesti na 72%. U Nemačkoj je na sceni konkurentska borba – oko 2,5 miliona domaćinstava je promenilo provajdera u 2007. godini. Deutsche Telecom ima veliki uticaj i ulogu u razvoju broadbanda u Nemačkoj , a očekuje se njihov dalji rat sa nacionalnim regulatorom i organima EU oko politike u sektoru veleprodaje u pristupnoj mreži.

U Velikoj Britaniji rezidencijalni broadband obuhvata 56% domaćinstava (više od polovine !, tj. oko 15 miliona dom.), a do 2013. Forrester prognozira još 8 miliona priključaka i penetraciju od zavidnih 82%. Britanci se tokom 2007. nisu ustručavali da menjaju svog ISP i to je učinilo oko 3,5 miliona domaćinstava, a do 2013. se očekuje da će još 5 miliona domaćinstava menjati provajdera. Konkurencija na delu, mada broj ISP koji kontrolišu UK telekomunikaciono tržište nije veliki ! Iako telekomunikaciona industrija ulaže velike napore u razvoj novih tehnologija, WiMAX i FTTH u Britaniji dele jedva 1% svih BB priključaka u domaćinstvima UK, a do 2013. prognozira se učešće tih tehnologija od samo 7%.

Neko ko ovo čita će se možda setiti da sam onomad predlagao da se penetracija priključaka (ne samo BB nego i telefona) računa u odnosu na broj domaćinstava, nekako imao bi se bolji pregled „igre“. Predlog k’o predlog – na jedno uvo ušao, na drugo izašao. Ko se još ovde ozbiljno bavi nekim stvarima. WiMAX (cena !?) i FTTH (biznis model ?!, sadržaji ?!) izgleda neće baš brzo naći svoje mesto na tržištu. Za sada je dovoljno da prete i golicaju pažnju i maštu operatora, service-provajdera i korisnika. 3G lobi neće dati da WiMAX procveta, a FTTH omogućava mnogo više nego što u ovom trenutku može korisniku da se ponudi, samim tim i iskoristi. Daleko je DSL od suve drenovine. Broadband širi vidike i unapređuje život građana Evrope. Eto, još jedna penetracija na delu, a nas nigde nema. Okrećemo leđa Evropi, a još uvek ni naše političare nikako da pogledamo u oči. Hoće li biti drugačije te Forresterove 2013. godine ?

28 мај 2008

VoIP vs. POTS

U prvom kvartalu 2008 godine u SAD je bilo oko 16,3 miliona korisnika VoIP usluge, što predstavlja 13,8% ukupnog broja domaćinstava u SAD, a 27% BB domaćinstava, kažu istraživači američke kuće TeleGeography. Od početka 2005 godine u SAD je otkazano preko 17,3 miliona POTS, dok su VoIP service provajderi dobili oko 14,4 miliona novih korisnika. Većina tih VoIP korisnika (oko 80%) su korisnici kablovskih operatora.

Ovo pokazuje da se izvestan broj POTS linija (oko 20%) otkaže bezuslovno (verovatno kao FMS- fiksno-mobilna supstitucija). Dva su razloga za porast VoIP usluge kod rezidencijalnih korisnika: jedan je ponuda te usluge u triple-play paketu od strane kablovskih operatora, a drugi (koji je delimično deo prvog) je stalni rast broja BB domaćinstava, u kome vodeću ulogu imaju telco i service provajderi.

Bombastično rečeno, BB je killer-application za VoIP ! A ako sam već pomenuo killer-e, kanda da VoIP „uništava“ POTS. O tome treba da vode računa oni koji planiraju da nude SIP telefone korisnicima (da ne bude „kanibal sam, tim se dičim“...).

7+7 saveta Telekom-operatorima

· Biznis model je ključni pokretač za tehnologiju, nikako obrnuto ! Koristite tehnologiju da rešite problem i zaradite, a ne da budete na listi.

· Pazite da novim uslugama ne ugrozite svoj postojeći biznis !

· Planirajte jedinstveno i integrisano ! Mreža je jednina.

· Zaboravite na infrastrukturu i prodaju infrastrukturnih kapaciteta, fokusirajte se na prodaju usluga !

· Raspitajte se o željama, mogućnostima i potrebama potencijalnih korisnika pre nego što uložite sredstva i energiju.

· Moj tzv. IEEE poslovni princip – Inovativnost, Efektivnost, Efikasnost, Ekspeditivnost !

· Dobro promislite pre nego „nasednete“ na propagandu novih proizvoda, tehnologija i usluga !

· Nemojte današnjim radom zatvarati vrata sutrašnjim potrebama, a ni raditi danas nešto što će se sutra pokazati suvišnim, nekorisnim i nepotrebnim.

· Upravljajte znanjem - znanje je onaj „12 igrač“ !

· Bakar će i dalje biti zlatni resurs za „stare“ operatore !

· Ne zaboravite na konkurenciju, njeno ponašanje i mogućnosti.

· Ne samo prodaja, već i kontrola i smanjenje troškova deluju blagotvorno na dobit.

· Nametnite se kao integrator i ponuđač usluga svojim korisnicima. Inicijativa !

· Do jasnog cilja jasnim sredstvima i metodama !

P.S. : Zašto 7+7 ? Zato što je 7 srećan broj, a 7+7 siguran dobitak ;-).

21 мај 2008

IMS kao SP(a)S

U pravoj poplavi troslovnih akronima u našoj postizbornoj srpskoj svakodnevnici – evo i mog skromnog doprinosa u pregovorima – IMS (IP Multimedia Subsystem). Prostim rečima, IMS je IP bazirana arhitektura koja pomoću SIP protokola može opsluživati i mobilnu i fiksnu mrežu bilo koje pristupne tehnologije, kako u međusobnoj komunikaciji korisnika, tako i u prenosu i razmeni multimedijalnih sadržaja. IMS je osnova za konvergenciju žičnih i bežičnih komunikacija i usluga, mobilne i fiksne telefonije.

Zašto IMS ? Ima tri razloga : QoS, tarifiranje (charging) i integracija različitih usluga.

IMS je skup i komplikovan, pitanje je da li će nekome trebati sve njegove komponente. Svi servisi koje bi on nudio su već raspoloživi na internetu, a što se tiče QoS - zna se šta znači, ali kad budemo videli kako radi, pričaćemo o tome. Sve češće se, primećujem, uz QoS pominje i QoE (Quality of Experiance) i sve mi se čini da će se na QoS u jednom momentu zaboraviti.

Ključ je, dakle, tarifiranje multimedijalnih usluga. Operatori naravno hoće da budu upućeni u to koju vrstu servisa korisnik upotrebljava da bi mu to mogli adekvatno da naplate. Nije kao sada dovoljno naplatiti samo protok tj. prenetu količinu podataka (npr. 5 Evra /1MB) već je bitna i namena tih podataka. Operator može npr. da naplati broj poruka bez obzira na njihovu veličinu (znači nećete platiti prenos nekoliko bajtova, nego cenu jedne poruke kao npr kod SMS – a to znači veći račun). Takođe se multimedijalne sesije mogu tarifirati, kako na osnovu količine prenetih podataka, tako i na osnovu njihovog trajanja. Praviće, dakle, biznis-modele koji će više odgovarati kome drugom nego korisniku. Nemojte se rasplakati, dragi čitaoci, nad sudbinom operatora koji moraju da se dovijaju da spreče habanje svojih resursa neumerenim prenosom podataka od strane korisnika. Nisu operatori krivi, već oni koji ih nagovaraju na IMS. Svi više vole da prodaju „kutije“ nego software tj. mnogo je lakše i isplativije prodati „kutiju“ nego software.

Integracija usluga (kako ovo ISDN zvuči) kod IMS znači da će operatori moći da koriste i pružaju i usluge trećih lica (service providera), kombinuju ih sa svojim postojećim uslugama i nude kao nove u paketima ili solo. Šta i kako ovo realno izgleda – živi bili pa videli.

Uglavnom IMS priča je krenula da se opasno zahuktava, prava kampanja. Čak sam negde pročitao i da kažu „ništa softswitch class 5 ako nije IMS orijentisan tj. softswitch vam je samo za transfer iz TDM u IP okruženje (prevod na paketski prenos), a ako je IMS orijentisan onda ćete imati pravi NGN sa spletom raznih usluga“. Jedino što ponovo mogu reći - marketing je čudo i ne treba slepo verovati svakoj reklami i ponudi. No, kritički misliti nije lako, ali vežbom se sve postiže.

Iskustvo govori da imamo ISDN već 20 godina, a za to vreme samo su se dve-tri usluge nametnule kao masovne. Trebaće možda još 10 godina da se izgradi NGN ili IMS struktura mreže, a da opet zaživi samo nekoliko korisnih servisa. Za to vreme operatori će kupiti tone opreme i software-a i prilično uložiti i u NMS (Network Management System) da bi sve to što su kupili mogli da koriste, prodaju i naplaćuju.

Treba voditi računa da je IMS, iako koncipiran kao otvoreni sistem „za treća lica“, ipak jedna zatvorena struktura (povezujem samo one service provajdere i korisnike kojima to i naplaćujem), a iskustvo interneta pokazuje da korisnici više vole otvorene mreže i mogućnost neograničene komunikacije. Tačno je pri tom da se sva regulatorna tela (ITU-T, 3GPP, TISPAN, IETF) ubijaju u naporu da NGN i IMS standardizuju, a uspeli su i da SIP odrede kao njegov (IMS-ov) bazični protokol. Ovaj globalni svet počiva na lobijima (i sam sam lobiranjem došao ovde gde sam).

Operatori, da rezimiramo, veruju da će pomoću IMS-a smanjiti troškove uvođenja novih usluga (naročito ako ih budu sami kreirali), a da će uspeti da uhvate i naplate svaki bit podataka koje prenose kroz svoju mrežu. Uz to će naplaćivati i usluge service provajderima i reklamnim kućama. Sve liči kao rešenje problema za operatore.

Da li je IMS još jedna telekomunikaciona halabuka i pompa, kao npr 3G ? Pitate kako 3G ? Pa nemojte mi samo reći da su operatori uvodili 3G da bi nudili sve jeftinije pakete i snižavali cene impulsa !? I da WiMAX, koji je kao tehnologija superioran u odnosu na 3G, slučajno ne može da se probije na tržištu i da će čekati da uđe u igru kao i mi da uđemo u EU !? Na nesreću telco-operatora, investicioni ciklus uključujući vek eksploatacije danas je smanjen na 3-5 godina za razliku od zlatnog PSTN doba kada je bio 20 godina. Operatori očito moraju da kupuju sadržaje da bi ih prodavali, jer teško da slon može da nauči da leti. Zato se mora dobro promisliti u koju se priču ulazi, zbog koga i zbog čega ! A ponašanje korisnika je sasvim nepredvidljivo...

Za to vreme, na internetu kompanije kao npr. Yahoo, Google, Skype, YouTube svojim uslugama nadmašuju telekom-operatore (i kupe lovu !). Nijednu od ovih uspešnih kompanija nije iznedrio neki telekom-operator. Inovativnost i kreativnost pobeđuju, hvala Bogu da je tako ! Kod nas, za sada, kreativci uglavnom nisu poželjni, traže se poslušnici (podguzne muve) i klimoglavci, a najbolje uspevaju prodavci magle i jajare (koje kraduckaju). Što reče jedan mustaćasti tehnički ministar : „ To smo pričali u predizbornoj kampanji, videćemo sad kako ćemo da radimo“. A ko je (po)verovao, ko mu je kriv. Ne kaže narod džabe – ovce su za šišanje. Verujmo da će se stvari promeniti iako se istorija ponavlja. I da se vratim na IMS : i on mnogo obećava, a kakav će stvarno biti kao „koalicioni partner“ ?

11 мај 2008

...Gegeben

Pre izvesnog vremena pisao sam o taktici Dojče-Telekoma i faktičkom opkoljavanju telekomunikacionog tržišta Srbije odnosno Telekoma Srbije. Čak sam to na svoj način i podvlačio. Sad je i formalno pravno, preko svog udela u OTE, DT vlasnik 4% Telekoma Srbije, što verovatno znači da će i neki „Sep“ biti u UO TS.

Tek da se zna da sam ja na ovom blogu celih šest nedelja pre najpoznatijeg dnevnog lista na Balkanu pisao o tome šta nas čeka. A možda novinar Politike čita moj blog ;-), mada se u svom tekstu poziva na britanske medije... Nisam kriv, majke mi, jer da pišem za Engleze, ne bih se zamajavao sa tamo nekim blogovanjem.


Ej otkako je m:tel postao

Još jedna sasvim dobronamerna kritika ide na račun informacije iz Telekoma Srpske (ili B92 ili...), u kojoj je tamošnji M:tel trapavo poistovećen sa celim Telekomom Srpske (radi se o broju korisnika). Nešto nije u redu, jer je nedavno situacija bila onakva, a sad je ovakva.

Za one koji ne vole da hodaju po linkovima, evo objavljenih poenti :

Broj korisnika usluga operatera "m:tel" u Bosni i Hercegovini porastao je u odnosu na period pre privatizacije za 35 odsto i sada ih ima 1,35 miliona.

...Telekom Srbija prošle godine za 600 miliona evra kupio Telekom Srpske

...dva neprivatizovana operatera iz Bosne i Hercgovine – sarajevski BH Telekom i HT Mostar, značajno gube učešće na tržištu.

Izgleda da česte predizborne kampanje utiču i na poslovne ljude i poslovne izveštaje, ali ono što se izrekne malo i obavezuje. A na slici uz tekst je, slučajno ili namerno, generalni direktor Telekoma Srpske. Sklon sam da pomislim da on sa ovim tekstom nema baš mnogo veze, jer čovek sigurno zna šta je šta, ali ko onda ima ? Tekst je, po meni, prava antipropaganda i ako ga niko nije naručio, sajt B92 bi trebalo da se izvini Telekomu. Ne znam ko je zaboravio trčavih 46 miliona evra plaćenih za kupovinu Telekoma Srpske, čime se pokazuje da desetine miliona tuđih, da ne kažem narodnih para, i nije vredno pomena. U tekstu se otprilike kaže da se M:tel Srpske toliko razgoropadio, da BH Telekom i HT-Mostar prosto mole da ih federacijske vlasti prodaju što pre, ne bi li neki veliki brat stao u kraj srpskoj mobilnoj ažbahi koja preti da ih podavi (za sada im je pojela čak 2% njihovog dela tržišta). Pretenciozno i bespotrebno ! I bez opipljivih parametara i cifara koje mogu da govore mnogo ubedljivije.

Zaključak : igrajte utakmicu a krajnji rezultat je jedino merilo igre. Posle utakmice sledi zaključak, stručna analiza i eventualne premije. I uvek poštujte protivnika i publiku.

Gde si da si – Telepresence ću te

Telekom Srbija je, u partnerstvu sa Cisco-m, promovisao uslugu telepresence, koju će prvo sam oprobati, a onda i komercijalno ponuditi korisnicima. U to ime objavljeno je da će Telekom opremiti posebne sobe (koje koštaju ohoho...) u kojima će poslovni ljudi držati sastanke sa svojim udaljenim filijalama ili sedištima ili sa potencijalnim ili stalnim poslovnim partnerima. Iako mislim da ideja za ovakvu ponudu i promociju usluge biznis-korisnicima nije baš najsrećnija (a u podznaku je broja 7 ;-) ), usluga je zbilja primamljiva i korisna, posebno mislim u oblasti medicine, prava, obrazovanja. Obzirom da Telekom Srbija nema jedinstvenu poslovnu zgradu i da je regionalno organizovan, ovo je pun pogodak za poslovanje firme i veliku uštedu troškova (putovanja), iako su odlučili da se u ovom trenutku telepresence sistemi montiraju u Beogradu, Podgorici, Banjaluci i Kosovskoj Mitrovici.

Elokventni direktor koji se u poslednje vreme sve češće pojavljuje u ulozi PR Telekoma Srbija u svojoj izjavi napominje da se na telepresence sastancima učesnici pojavljuju na ekranima takoreći u prirodnoj veličini, čime najbitnije utiču na konstruktivnost atmosfere i potpun utisak. U ovoj promociji telepresence-a ostalo je malo nedorečenog. Imam utisak da je još mnogo toga moglo da se kaže potencijalnim korisnicima i da se usluga i njena vrednost i značaj predstave na pravi i upečatljiv način. Zbilja se o tome u Telekomu mora povesti više računa, jer se ovi izveštaji zahvaljujući Internetu, čitaju i širom Balkana i svuda gde obitavaju poznavaoci Vukovog jezika. Znam da Telekom ima nešto što se zove „spoljni odnosi“, ali izgleda da oni nisu dovoljno „unutra“. Koristim priliku da sa ovog bloga sugerišem novom gemeralnom direktoru Telekoma uvođenje (i pronalaženje) pravog PR, koji bi valjalo da bude čovek od struke. Za početak.

P.S. ili o čemu se radi : Telepresence je sistem koji omogućava održavanje sastanaka između poslovnih partnera koji se nalaze na različitim geografskim lokacijama simulirajući realnu situaciju i osećaj neposrednog prisustva udaljenih učesnika. Sistem se sastoji od posebne prostorije, elipsoidnog stola za kojim, na jednoj strain sede realni učesnici, a sa druge strane stola su plazme na kojima se verno prikazuju drugi učesnici sastanka.

Podnošenje računa

Najnoviji izveštaji o poslovanju oparatora u susednim nam zemljama pokazuju da dobit ostaje stabilna zahvaljujući porastu učešća prihoda o internet usluga i veleprodaje kapaciteta, kao i održanju rasta prihoda od mobilne (i dalje dvocifren rast u procentima broja korisnika na tromesečnom nivou). U nedostatku sličnih izveštaja od domaćeg operatora, bilo kako bilo, isti trend će se pre ili kasnije pojaviti i u Telekomu Srbija. Realno je očekivati da prihod u fiksnoj i mobilnoj bude stabilan, a da na području interneta, broadband usluga i veleprodaje kapaciteta treba očekivati značajniji rast prihoda. Kako na domaćem tržištu još uvek postoji veliki potencijal, snage treba usmeriti upravo tamo, a ne tražiti partnerstvo na zasićenim tržištima. Takvo partnerstvo dobro je jedino u uslovima iskorišćenja mogućnosti za isporuku novih servisa i objedinjavanja tržišta.

Primer Crne Gore pokazuje da M:tel uvođenjem WiMAX-a nije značajno poremetio i uticao na bazu fiksnih korisnika T-Com-a CG. Interesantno je napomenuti da 50% korisnika ADSL u CG koristi i uslugu Extra TV ! U Nemačkoj su održali stopu dobiti zahvaljujući smanjenju broja zaposlenih, au T-HT-u su i pored nastavka smanjenja broja fiksnih pretplatnika, ostvarili rast prihoda na račun daljeg širenja baze broadband korisnika i veleprodaje kapaciteta.

Kroki podataka iz T-HT bi izgledao ovako : Prihod je veći 2,5%, ali je dobit manja 4%. Značajan rast broja postpaid ptp nadoknaduje niže cene poziva. Pad prihoda u fiksnoj 10%, rast prihoda od Internet usluga 34%, rast veleprodaje 9%, rast troškova 10%. T-Mobile imao za 5% veći prihod, T-kom za 0,3% manji prihod. Mobilna, Internet i veleprodaja u ukupnom prihodu učestvuju sa 62%.

U svim izveštajima provejava profesionalna analiza razloga za rast i opadanje, što je dokaz da se ima ideja šta i kako treba raditi i kako delovati. Takva analiza je deo tzv. evropskih manira i običaja za koje se nadam da će vrlo brzo doći i kod nas i biti prihvaćeni. Transparentno.

08 мај 2008

Preuzeti odgovornost

Ovih dana svi su u nekom iščekivanju i mnogi na položajima cinculiraju oko toga šta će biti ukoliko se stvari okrenu, preokrenu ili iskristališu. Kao, najbolje prolaze oni koji ne talasaju i koji se prilagođavaju situaciji. Što bi rekli : Budite na liniji i nećete se naći ispod crte. E, da bi ostao dosledan sebi i razlikovao se od tih i takvih, ja ću reći šta mislim (kao što to činim ovih nekoliko meseci na ovom blogu):

Nadam se da će Srbija u nedelju pobediti sebe i svoj autizam, zatucanost, neprosvećenost, kratko pamćenje, kolektivni mazohizam, lakovernost i isključivost. Ne morate glasati za evropsku Srbiju, ali glasajte za Evropu u Srbiji, za evropske civilizacijske vrednosti, za otvorenost ! Nemojte širiti dalje strah, mržnju, netoleranciju, bahatost, nekulturu. Nama je mesto tamo gde su i kuda streme i svi ostali u okruženju, a gde su odavno mnoge razvijene, bogate i uređene države. To treba da bude naše društvo, jer život nema alternativu. Nema Srbije bez života u Srbiji ! Dosta je stalne neizvesnosti i pitanja šta će biti s nama i sa našom decom.

Oni koji su ranije govorili Srbija se saginjati neće, sada nas zovu da ustanemo, a oni koji su nas stalno vukli nazad, sada nas pozivaju napred u devedesete. Da otvaramo vrata i na istok i na zapad – samo da nas ne oduva promaja. Nekadašnji borci za demokratiju i antislobisti odjednom uskočiše u julovske odore i dele etikete na kojima bi im pozavideo i čuveni tandem Ivan Marković-Goran Matić. Samoizolovana i samodovoljna Srbija koju pozivaju da podržimo nije naša Srbija, niti Srbija naše dece. I na stranu činjenice o našoj spoljnotrgovinskoj razmeni gde je očigledna naša okrenutost zapadnoj Evropi, iako smo 500 godina bili pod Turcima, stotinak godina ni tamo, ni ‘vamo, vreme je da se vratimo našim evropskim korenima i pridružimo zajednici evropskih naroda. Kosovo za nas nikad neće biti nezavisno, a da bi počeli da trčimo tu trku na duge, duge staze moramo da živimo dalje i gledamo u budućnost. Čekaju nas veliki i ozbiljni poslovi, da naučimo da radimo i da uredimo Srbiju da našoj deci ne bude prvi mladalački cilj da što pre odu iz nje.

Od Morave pa do Triglava

Vest da Telekom Srbije namerava da kupi slovenački TUŠ Telekom izazvala je interesovanje širom Evrope. S obzirom na to kako je ta vest sročena, mislim da su je namerno plasirali Slovenci (tj. slovenački ekonomski dnevnik Finance), po sistemu “opipavanja pulsa” i veštog podilažanja. Ključni razlog zašto tako mislim je rečenica :

… On (tj. slovenački preduzenik u Beogradu Igor Lavš ) ističe da bi "ulaskom novog akcionara dobio i Tuš, kojem bi to, verovatno, olakšalo širenje u Srbiji, a sa vlasnikom iz srodne grane bi stekao i dodatna iskustva".

A drugi argument za moj stav je : "Ako Telekom Srbija zaista uđe u Tuš Telekom, Slovenci bi bili zadovoljni, jer je reč o dobrom potezu, koji obećava brži razvoj. Za Tuš je povezivanje dobro došlo, jer bi stekao mogućnosti za širenje, a pre svega partnere i veze".

Znači, TUŠ bi da “tušira” malo i u Srbiji, mada su u trgovini već prisutni na srpskom tržištu. Očito je da slovenački magnat iliti tycoon gospodin Mirko Tuš dobro poznaje filozofiju globalizacije, čak i filozofiju partnerstva u mrežama sledeće generacije (NGN). TUŠ Telekom je provajder quadriple-play usluga u Sloveniji (govor, Internet, IPTV, mobilna) i zbog malog tržišta i jake konkurencije tamo mu je malo postalo tesno. Procenili su da možda nije loše malo zagolicati novo rukovodstvo Telekoma Srbija, koji je uz to gazda i u Republici Srpskoj. Poznato je da je Telekom Srbija najavio uvođenje triple-play usluge, ali još uvek hvata zalet. TUŠ Telekom je valjda ocenio da ne bi bilo loše da sa svojim know-how malo pogura IPTV u Srbiji, a obzirom da je slovenački kapital sve prisutniji u Srbiji, malo kombinovanja i u mobilnoj telefoniji dobro bi došlo. Prav za prav, sve se ovo radi zbog sveprisutnog trenda opadanja profita, ali pitanje je ima li Telekom Srbija pare da kupi deo akcija TUŠ Telekoma kad ni oni nisu nešto mnogo profitirali prošle godine (oko 22% manji profit YOY), a i već su kreditno opterećeni.

Procena je da srpsko telekomunikaciono tržište, za razliku od mnogih u okruženju, još uvek nije zapalo u zasićenje (izuzimam mobilnu) i da se tu još može zaraditi u budućnosti. Zašto onda ne radimo malo u svom dvorištu i trebaju li nam u tom delu partneri, osim ako je know-how problem ? Investicije, koliko znamo, u Telekomu Srbija imaju kontinuitet proteklih godina (pare nisu problem). Može li se onda zaključiti da je problem znanje. Osnovno pitanje glasi : U čemu se ogleda interes kupovine akcija slovenačkog operatora i ko od toga ima veće koristi ?

05 мај 2008

Iza fasade

U prazničnom broju dnevnog lista „Novosti“ objavljen je intervju sa generalnim direktorom Telekoma Srbija, gospodinom Brankom Radujkom. Apostrofiraću neke izvode iz intervjua :

... Moramo da ubrzamo transformaciju kompanije i promenimo orijentaciju s tehnologije i infrastrukture na korisnika i njegove potrebe. Inače, strategija razvoja "Telekoma" bazirana je na razvoju širokopojasnog pristupa, čime ćemo korisnicima omogućiti pristup novim i naprednim servisima.

... Tokom maja biće završen predlog strateškog plana kompanije. U odnosu na taj plan, krenućemo u novu organizaciju, a za to su nam potrebni kadrovi koji mogu da iznesu drugačije postavljene obaveze i odgovornosti u menadžmentu. Računam na svoje saradnike, ali je izvesno da nam je potrebno i pojačanje.

... Nemamo jedinstvenu tehničku niti prodajnu funkciju na nivou kompanije da, na primer, svega desetak odsto zaposlenih radi u prodaji i da nema dovoljno dobro obučenih prodavaca koji su usmereni na velike biznis-korisnike. Imamo ogromne zalihe. Prihod po zaposlenom je izrazito nizak, a to ne mora da se rešava nužno smanjenjem broja zaposlenih, nego i racionalizacijom postojećih ljudskih resursa.

... Prošle godine profit kompanije je bio za 22,6 odsto manji nego u prethodnoj, 2006. godini. To je ozbiljan indikator, ali se i dalje može govoriti o dobroj i uspešnoj kompaniji. Što se tiče prvog kvartala ove godine, zabeležili smo rast prihoda od 17 odsto u odnosu na isti period lane. To je dobar i ohrabrujući pokazatelj, ali verujem da možemo još bolje. Uz racionalizaciju troškova, treba očekivati i dalji rast profita.

Nisam li ranije pisao da su tri najbitnija „stuba“ telco operatora : planiranje, usluge i ljudski resursi ? Naravno, pisao sam i o troškovima, kao Damoklovom maču za operatore. Rast prihoda je verovatno posledica godišnjeg porasta ADSL korisnika, ništa neočekivano.

Prema izjavama novog generalnog, nije sve u Telekomu tako ružičasto kao što izgleda, prostora za poboljšanja ima, identifikovane su „slabe tačke“. Preostaje samo volja, spremnost i odlučnost da se promene realizuju na pravi način – na zadovoljstvo i u korist korisnika, a svakako i akcionara. To je važilo juče, važi danas, važiće i 12. maja i 12 . decembra – svejedno. Svaki Gordijev čvor mora da ima svog Aleksandra !