17 март 2013

Budućnost komunikacija


Na nedavno završenom tradicionalnom svetskom kongresu mobilnih komunikacija u Barseloni (MWC 2013), jedna od centralnih događaja bila je sesija “The Future of Communications” na kojoj je jedan od govornika bio DT CEO her Obermann. Dopalo mi se ono što je govorio, mislim da je vredno pažnje. 

Naveo je najveće probleme sa kojima se operatori susreću danas: regulativa, visoka cena spektra za 4G i OTT provajderi (biće članak uskoro na blogu, OTT- Over The Top, video preko Interneta). Operatori investiraju u mrežu, a OTT provajderi koriste istu (džabe) i profitiraju?! Pomenuo je novu generaciju WiFi (802.11ac, tzv. Giga WiFi) kao veoma moćnu tehnologiju koja otvara nove mogućnosti. Po njemu, diferencijaciju na polju servisa mogu , pre svega, doneti m-payments (plaćanje preko mobilnog) i bezbednost. Kaže, operatori će morati da menjaju stare navike. Najveći izazov, po Obermmanu je “uraditi više sa manje” (do more with less) – slažem se, uvek ima prostora za povećanje efikasnosti! Za telekom-operatore važno je da grade korporativnu kulturu koja podrazumeva otvorenost za saradnju, partnerstvo i zajedničko korišćenje resursa (sharing). Kaže da nacionalne kompanije imaju posebnu odgovornost za impementaciju novih tehnologija i inovativnost usluga. I za kraj sam ostavio ključni citat: "Telcos must be smart, open and innovative. Networks must be integrated, efficient and customized.” 

Suština, znanje i vizija u par rečenica. Strategija u malom. Ja sam npr. posebno “osetljiv” na moto “uraditi više sa manje” na kome sam “ugasio” karijeru – ali i dalje držim da je takav pristup ispravan. Negde ipak važi “potrošiti što više” i ako se ne prilagodite sistemu vrednosti, postaćete smetnja. Po drugom pitanju, mobilne mreže budućnosti će biti sve složenije, jer treba ispratiti kvalitet pokrivenosti i rast data saobraćaja i teško će operatori samostalno uspeti da zadovolje pomenute parametre. Rešenje bi se svakako moglo potražiti u deljenju infrastrukture (tj. deljenju troškova), bez obzira na izvesne manjkavosti tog modela. Složene i neefikasne mreže su omča oko vrata operatora i, pored nepredvidivih i ćudljivih korisnika, problem koji svakako valja izbeći. 

Zaključak koji se može izvući: telco operatori u Evropi i svetu se drastično menjaju, ništa više nije kao pre, naročito ne kao pre 5 ili 10 godina. Razmišlja se drugačije, radi se drugačije i sve je mnogo dinamičnije! Ja imam utisak, neka mi bude oprošteno, da mi počinjemo ozbiljno da zaostajemo za svetom u segmentu poslovanja, iako tehnološki idemo "u korak". Ukrupnjavanje scene biće prvi znak da se neko setio. Možda dinosaurusi nisu ni postojali, ali veliki operatori itekako postoje i moraju se prilagođavati i napredovati "iznutra". Nije to lako, ali se mora.

Dodatak: Rene Obermman će do kraja tekuće godine biti na čelu DT, a onda prelazi u holandsku kompaniju “Ziggo“ koja je kablovski tripleplay operator sa oko 3 miliona pretplatnika. Kada u Srbiji dočekamo tako nešto, da direktor jednog operatora pređe na adekvatnu poziciju u drugom operatoru smatraću da smo kao struka uspeli i da smo kao država na dobrom putu. Taj direktor će, u najmanjem, zaslužiti tekst na ovom blogu. Ne sumnjam da ću imati o čemu da pišem i da će od nekog takvog imati šta da se čuje.

13 март 2013

Dva od tri povećali prihod


Odavno su svedeni godišnji bilansi i prema objavljenom, mobilni operatori u Srbiji su napravili solidan posao u protekloj godini. Nedostaju podaci o poslovanju najvećeg operatora, ali to nije razlog da se malo ne pozabavimo analizom onoga čime raspolažemo.
VIP Srbija je objavio da je u 2012-oj prihodovao ukupno 18,1 mlrd dinara, što je čak 24% više nego u 2011-oj.  Broj pretplatnika VIP-a oko 1,8 miliona (godišnji porast 13,2%).  
Telenor, u maniru ozbiljne svetske kompanije, objavljuje kvartalne izveštaje i stalno poredi svoje poslovanje sa istim kvartalom prethodne godine. Kad se malo potrudite i saberete prihode po kvartalima 2012-e dobićete cifru od oko 41,5 mlrd dinara godišnjeg prihoda uz okvirno 3,2 miliona pretplatnika. Njihov porast broja pretplatnika u 2012-oj je oko 2%, a porast prihoda po mom proračunu oko 12%! To se zove stabilna i lojalna baza.

Na osnovu godišnjih finansijskih izveštaja za 2011. godinu (objavljenih na sajtovima) srpski operatori su pretprošle 2011. godine prihodovali: Telenor 37,9 mlrd dinara, VIP 15,2 mlrd dinara, a M:TS 35,9 mlrd dinara. Podsetimo, Telenor je u toj godini po prihodu nadmašio do tada neprikosnoveni M:TS iako po zvaničnim podacima ima prilično manje korisnika (3,2 prema 5 miliona).

Lako se, dakle, uočava da su VIP i Telenor ostvarili rast prihoda u 2012-oj! Ako je po onoj narodnoj da dok jednom ne smrkne, drugom ne svane, M:TS bi... Realno je pretpostaviti da je rast prihoda operatora zasnovan pretežno na povećanju prodaje smartfon aparata i porastu broadband saobraćaja, pa je moguće da i M:TS “jaše na istom talasu”. Verovatno je Telenor zadržao vodeću poziciju po prihodu na srpskom “mobilnom” tržištu. Do objavljivanja zvaničnih podataka, ostaje zebnja Telekomovim akcionarima. Ovo je ipak vreme krize i gotovo da ne postoji privredni segment u kome svima ide dobro.

Pisao sam već da postoji ogroman prostor za dalji napredak srpskih mobilnih komunikacija, naročito u sferi mobilnog broadbanda. Po mom mišljenju, nijedan od operatora tu ne pruža ono što može, ali verovatno se radi o menadžerskim kalkulacijama doziranih pozitivnih pomaka. Tu naročito mislim na “inostrane” kompanije. Telenor se zadovoljava korisnicima koji dobro plaćaju, VIP bi mogao da postane jako “opasan” ako bude nekom akvizicijom ušao i u segment fiksnog broadbanda. Ja sam akcionar domaće kompanije i logično je da sam više zainteresovan za njeno poslovanje. Da li je zarada tolika da ju je do danas bilo teško prebrojati? Pitanja čekaju.

06 март 2013

Stvarno zvoni


Čestitam kolegama iz Oriona na inovativnosti i kreativnosti Android aplikacije Orion Ring! Ideja vredna pažnje kao nomadic servis! I iz ovog primera se vidi koliko je generalno važna dostupnost Interneta odnosno broadbanda! Pohvaljujem, a za ostalo se pobrinite sami (promotivni  tekst u Tehnopolisu B92 je malo “džombast” za moj ukus).
Da podsetim, igrači koji veruju u sebe, kao što je npr. Novak Đoković, aplaudiraju svojim “konkurentima” na dobro odigranim potezima. Ne boje se konkurencije! Kada vidite da ima dobrih u onome čeme se bavite, to vas tera da napredujete i budete još bolji.  Uglavnom, ovo “zvono” je dobro za srpske telekomunikacije i dobro za struku! Novak bi rekao "dobro za tenis i dobro za publiku".

Godinu po godinu


Stigle su reakcije zainteresovanih operatora SBB-a i Oriona na obaveštenje iz Ratela. SBB malo oštriji ton, “prete” i tužbom, Orion, čini mi se, nekako pomirljivo i sa više “razumevanja”. Ratel objavio pisma na svom sajtu (podržavam transparentnost!), nadležno Ministarstvo se složilo sa odlaganjem i uz krokodilske suze podržalo odluku. Sad je realno da bude tad, jer se nije znalo kad je onomad. Kad sve ovo pročitate jedna smešna i tužna priča istovremeno. Da rezimiramo: Telekom "razumljivo" nije žurio kad ga niko ne juri, Ratel je opet prespavao predstavu, Ministarstvo nije odavde (jbg, al’ telekomunikacije su morali negde da ćušnu), na Kalimera smo oguglali i niko se više ne i trudi da ga razume ili mu pomogne, neke je mnogo zasvrbelo al’ tuđa ruka svrab ne češe...

Na ovom blogu ste prethodnih godina mogli da primetite, nadam se,  zalaganje za razvoj SRPSKIH TELEKOMUNIKACIJA u cilju razvoja i napretka CELOKUPNOG našeg društva i privrede. U vezi sa temom i sa pomenutim zalaganjem:  (1) Ovakvim ishodom najviše su pogođeni korisnici fiksne telefonije, jer im se do daljnjeg ne pruža mogućnost izbora kao civilizacijska demokratska tekovina i pravo! (2) Odložena je mogućnost priliva novih investicija u ovaj segment poslovanja u telekomunikacijama, što je iznenađujuće s obzirom da su usta domaćih političara puna priče o privlačenju stranih investicija. (3) Telekom mora da igra jake utakmice, sa koliko-toliko ravnopravnim protivnicima, ako se želi da (p)ostane respektabilna kompanija i ako država i ostali akcionari žele da što bolje iskoriste svoje akcije (kapital). Jake utakmice ne može da igra bilo kakav tim. (4) Koliko su alternativni operatori (koji su po pravilu glavni nosioci razvoja telekomunikacija u evropskim zemljama) oštećeni i poremećeni u svojim namerama i planovima, sami će napraviti svoj račun. Da li će taj račun plaćati i korisnici telekomunikacionih usluga – čini mi se da hoće sigurno, na ovaj ili onaj način. Sve u čemu kasnimo u odnosu na okruženje, platićemo pre ili kasnije! Mi ili naša deca! Nekoga će zbog toga možda biti sramota, a znam i koga neće.

05 март 2013

Heterogene mobilne mreže


Način planiranja i dizajniranja mobilnih mreža neminovno će se promeniti u bliskoj budućnosti. Data-zahtevne aplikacije i održanje performansi mobilne mreže traže promenu pristupa prilikom proširenja kapaciteta. Da li su heterogene mreže (HetNet) tamni vilajet za mobilne operatore?
U eri kada data saobraćaj eksponencijalno raste, a cene servisa padaju, mobilni operatori su prinuđeni da traže različite načine za održanje profitabilnosti. Kontinuirane zahteve korisnika za kapacitetima pokušavaju da održe uvođenjem HSPA+ i LTE tehnologija ili kupovinom dodatnih segmenata frekvencijskog spektra. Mnogi od njih pribegavaju mogućnostima offloada saobraćaja kroz WiFi mreže ili korišćenje femto ćelija u zatvorenom prostoru.

Čuj, predlog


Ratel operatorima fiksne telefonije uputio predlog (Đ.B. Pile moje, kako stvari stoje, vreme radi za nas....) da se prenosivost broja pomeri na april 2014.? Nisu rekli 1. april, jer bi operatori verovatno mislili da ih neko zajebava, da prostite? A tako jeste. Mislim, ne zajebava ih niko, nego jeste „se pada“ na 1. april i nije tu ništa kriv direktor regulatorne agencije. On samo prenosi šta mu je rečeno. Šta bi drugo i kako bi čovek? Ovo je ionako predlog koji se teško može odbiti. Ali, šta će biti ako operatori odbiju predlog (a baš me zanima kako će reagovati)? Šta bi se onda promenilo ili šta bi moglo da se promeni? Zašto se lepo ne kaže – to je to – tad bi moglo da bude i tu vam ni Vučko ne bi pomog’o da bude drugačije! Zašto se misli da su svi u ovoj zemlji „ovce“ i da mogu sve da progutaju (mada ovce to ne rade) – pa nije nas mleko sa 0,1% aflatoksina baš toliko poremetilo, a nismo ni bunike jeli! Dokle ćemo da kasnimo u svemu i kad ćemo stići tamo gde nas guraju, a nismo ni za ovde, ni za sebe, ni za druge! Vazda smo mimo sveta i normalnih običaja, poseban slučaj koji zahteva poseban tretman. Zemlja sa 7,5 miliona ljudi, eeej! Je#e nam se šta nam piše u zakonima, u Ustavu, kakva nam je država, ko šta sprovodi, ko za šta odgovara....

Da li je nekoga sramota od ovoga? Da li je nekome muka od ovoga? Meni jeste, priznajem! A zašto? Pa, pun mi je više nestručnih, nedorađenih, nezrelih, bahatih i samoživih tipova na mestima na kojima ih je nekakav vetar doneo! Ali, njima je odlično, lud je onaj ko se još uvek čudi nečemu što se ovde dešava.