28 април 2013

Milojko u sridu


Ponavljanje je, kažu, majka nauke, a priča o prodaji Telekoma se ponavlja. Dopada mi se pristup u “Novostima” – jedan od osvedočenih branitelja protiv jednog od racionalnih analitičara stvarnosti. Jedan sa iracionalnim i klimavim argumentima i hipotezama, drugi sa realnim posmatranjem i utemeljenom argumentacijom.

Gospodin Mlađen Kovačević, naš stari znanac na ovom blogu, smatra da još uvek nije vreme za prodaju, “delimično i zbog krize koja se i dalje oseća u Evropi, pa ni eventualni kupci ne bi bili spremni da plate pravu cenu.” Dobro je što gospodin Kovačević zna pravu cenu. Ne veruje (i dalje) u domaće državno upravljanje kompanijom i smatra da je rešenje dovesti na nekoliko godina menadžment iz inostranstva. Pitao bih ovako javno gospodina Kovačevića šta fali aktuelnom menadžentu, ako se zna da su vrhunski plaćeni?
S druge strane, Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta, smatra da će „Telekom“ iz godine u godinu biti sve manje profitabilan. Delom baš zato što je državni, a delom i zato što su najbolji dani telekomunikacionih kompanija - prošli.

... „Telekom“ ima konkurenciju tako da ne postoji razlog da se ne proda. Verujem da će mu, ako ostane u vlasništvu države, padati tržišni udeo. Kompanije iz telekomunikacija više ne zarađuju kao pre dve decenije ili početkom veka. Udeo će mu padati i zato što ima višak zaposlenih, a i država nameće kvazifiskalne obaveze, kao što su razna sponzorstva. Državi daje i polovinu profita, umesto da ulaže u dalji razvoj. To ga usporava, a njegovi konkurenti ulažu sve više i ne moraju da imaju previše zaposlenih. I korporativno upravljanje ranijih godina nije bilo na pravom nivou. To što daje u budžet svake godine je veoma malo u odnosu na zaradu od prodaje..... prihod od prodaje „Telekoma“ mogao da se iskoristi za pokrivanje deficita narednih nekoliko godina. Tako bismo izbegli dalje zaduživanje. Postoji mogućnost i da tim novcem otplatimo neke skupe zajmove.

Profesoru Arsiću mogu samo da čestitam na konciznoj, snažnoj i preciznoj argumentaciji koju bih i ja 'ladno potpisao! Nažalost, to je sve realno tako!

Stari provodadžija i mlađan lovac na investitore kaže da su se “sa svih strana sveta” ponovo sjatili (baš uoči Uskrsa) da traže “zlatnu koku”, a on je čovek kome se veruje. Samo da vidimo na koju ćemo stranu sveta da se okrenemo kada prestanemo da se vrtimo u krug.

Argumenti - za i protiv, ja se za to zalažem! Jasno, bez uvijanja i bez predrasuda! Ko (od ozbiljnih urednika ozbiljnih novina) hoće jednu pravu analizu i benchmarking, zasnovane na javno dostupnim podacima, neka se javi!  Moj blog, nažalost, zbog svoje usko-stručne tematike, nije toliko uticajan, a ovo je stvar od šireg društvenog značaja. 

Neminovnost konsolidacije



Vodeći pay-TV operatori u jugoistočnoj Evropi formirali konzorcijum pod imenom "United Group". Grupu čine SBB, Telemah Slovenija i BiH, Total TV i još 15 manjih firmi, sve u vlasništvu MiD Evropa Partners. Specifičnu težinu ovoj grupaciji daće svojim uticajem i njen savetnik, ex-ambasador SAD u Srbiji (K.Manter).

Nekoliko puta sam na ovom blogu pisao o potrebi i neminovnosti konsolidacije tržišta (u ovom slučaju u pitanju je pretežno tržište medijskih, TV sadržaja) i racionlizaciji poslovanja. Po prvim najavama, sinergija servisa i jedinstvenog delovanja doći će do punog izražaja, pa je rečeno da će i SBB uskoro ponuditi mobilne servise preko slovenačkog kompanjona - operatora Telemah. Osim toga, mogu se očekivati i besplatni razgovori između ex-Yu republika u kojima posluju pomenuti operatori. O tome da grupa sa 20-ak miliona korisnika može povoljnije da ugovara nove sadržaje, nove kanale i da vrši “razmenu” servisa, ne treba trošiti reči. 

Napadnut je , dakle, ozbiljno ne samo TV biznis, nego i drugi servisi koje pružaju operatori u Srbiji. Trendovi se moraju pratiti, posao se mora ozbiljno raditi. Savremene telekomunikacije, današnje tržište i današnji korisnici nisu ni nalik onima od pre 5 ili 10 godina. Stari običaji i način rada, potpomognuti  partijsko-burazerskim kadriranjem, bez ozbiljne analitike, vode sve one sa takvim principim u sunovrat.

17 април 2013

Strateški ciljevi RATEL-a


Prilikom prezentacije stanja na tržištu telekomunikacija, prof. Radunović, predsednik UO Ratela, predstavio je strateške ciljeve (aktivnosti) Ratela za naredni period, uz napomenu da Vlada Srbije podržava i prepoznaje njihovu važnost.

Prvo, stvaranje uslova za realizaciju nacionalne širokopojasne mreže Srbije (NBN-S), što podrazumeva stvaranje JP državne telekomunikacione mreže Srbije (JP DTMS). Ovaj projekat bi trebalo da omogući dodatni prihod državnom budžetu od oko 50-60 miliona dinara, otvaranje oko 90.000 novih radnih mesta i godišnji porast BDP od oko 0,3%. Ove brojke su rezultat analize koju su sproveli stručnjaci u Ratelu.

Drugo, optimalno korišćenje nacionalnog frekvencijskog spektra i digitalne dividende nakon uvođenja digitalne televizije DVB-T2.

Treće, regulacija interkonekcije državnih organa i nacionalnih operatora preko NBN-S mreže.

Prof. Radunović je istakao da je optimista, da ima utisak da mediji ne prate dovoljno i adekvatno aktivnosti na regulaciji tržišta telekomunikacija i da postoji problem nedostatka stručnjaka kako u Ratelu, tako i šire u struci. Upadljivo mi je bilo insistiranje rukovodilaca Ratela da je tržište telekomunikacija u Srbiji potpuno liberalizovano, valjda zbog toga što ja ne mislim da je tako. Zato bih, mada nisam u Ratelu i nisam neki stručnjak, dodao ovim ciljevima: ukidanje svih barijera za liberalizaciju tržišta telekomunikacija! Nezavisno od dnevne politike i različitih interesa, neka stoji i neka bude i na dugom štapu. Ali neka se zna!

Ja sam ranije u nekoliko postova ovde pisao o NBN-S i ako neko baš hoće da je realizuje, mislim da postoji način i model, ali postoje i ogromne prepreke i verovatne opstrukcije. Da li je realno – u ovakvim uslovima koji vladaju kod nas – teško! Ne samo zbog hroničnog manjka para. Ako neko želi da učini i olakša narodu i preduzetnicima, postoji bar 100 načina pre ovoga i boljih i prečih od ovoga. Inače, kako ja zamišljam NBN-S, zaista bi mogla da donese velike uštede državnom budžetu. Ali, postoji jedan problem u Srbiji - državne pare nije „pametno“ štedeti a postoje i institucije (u) koje nije pametno dirati. Kome to padne na pamet, iz mesta je nadrlj'o! Tu sam lekciju već naučio u karijeri i glupo je što mi uopšte ponovo pada na pamet. Glupo je i da sad brišem ovo što sam već napisao, zato zaboravite do daljnjeg. 
Neka bude notirano da je RATEL, eto,  imao besplatnu reklamu na mom blogu.

Ratel rezimirao srpsku telekomunikacionu 2012-u


RATEL je predstavio preliminarne rezultate analize tržišta telekomunikacija u Srbiji za 2012. godinu. Ukupan prihod se održava na nivoima slično kao prethodnih godina (oko 1,5 mlrd €), kao i učešće u BDP (oko 5,5%). Reklo bi se da je sektor telekomunikacija stabilan i da se održava uprkos krizi. Drugo tumačenje moglo bi da bude da je sektor u nekom zasićenju i da impuls za dalji razvoj može da mu da samo razvoj srpske privrede!

Ja lično sam bliži ovom drugom (mom) tumačenju. Zašto? Broj ADSL pretplatnika je povećan tek za nekih 36.000!?  Ima ih oko 660.000, što je, malo sam iznenađen, oko 50% više od broja kablovskih BB pretplatnika. Neko je opasno zakazao, da li da kažem ko? Drugo iznenađenje je skroman priraštaj  mobilnih BB pretplatnika za „jedva“ oko 41.000 tokom 2012. godine, ima ih ukupno oko 292.000.
Primetan je porast broja postpejd korisnika za 11% na godišnjem nivou (ima ih 3,73 miliona), ali i pad broja pripejd korisnika za 21%, kao posledica primene pravila da se kao pretplatnik računa samo onaj ko je bio aktivan u poslednja 3 meseca. Uglavnom, ko do sada nije primenjivao to pravilo, sam je sebe obmanjivao. Značajan porast postpejd pretpatnika sigurno je usko povezan za prodaju smartfon aparata uz pakete, a sigurno je među njima i značajan broj „konvertita“ iz pripejda u postpejd. Broj 3G pretplatnika je oko 3,66 miliona, štagod taj podatak značio. Pretpostavljam broj 3G prodatih aparata. 

U distribuciji medijskih sadržaja, kablovski operatori imaju 73% tržišnog udela, IPTV 12% i DTH 15%. Od IPTV usluge sam očekivao više (mada, ovaj podatak mi je malo problematičan). DTH provajderi beleže odličan rezultat. Mislim da penetraciju usluga distribucije TV signala treba računati u odnosu na broj domaćinstava, neka ovo bude moja sugestija kolegama u Ratelu.

Ono što je u načelu iznenađujuće je što Internet učestvuje sa samo 10% prihoda u sektoru telekomunikacija. To je, po meni, malo i sa jedne strane pokazuje veliki potencijal Internet tržišta, a sa druge malu tražnju za Internet servisima, što nije u skladu sa svetskim trendom. Mala tražnja (mali prihod) nikako nije u skladu sa objavljenim podatkom o penetraciji Interneta (69,3%). Možda je metodologija problematična, uglavnom ja neku logiku u ovome ne vidim. Neću ni da podsećam na relativno skup Internet u Srbiji, što bi sa penetracijom od 70% sigurno rezultiralo većim prihodom.

Fiksna telefonija beleži značajan pad prihoda, sa 446 miliona € u 2011-oj na 373 mil € u 2012-oj. Čiji je to gubitak – lako je pretpostaviti. Mobilna je održala prihod u evrima, ostaje da vidimo raspodelu po operatorima.

Posle ove prezentacije Ratela, lako mi je bilo da zaključim gde je zatajilo i procurilo, nažalost. Uz to, srpske telekomunikacije se drže uprkos krizi, ali telekomunikacije nisu krojene same za sebe. Napred se neće moći i bolje rezultate ne treba očekivati ako Srbija ne krene napred, ako se privreda ne probudi! Detaljnije ćemo o svemu kad kompletna analiza bude objavljena.