29 фебруар 2012

Lepo, korisno i besplatno



Smartfon telefoni su glavni pokretači rasta mobilnog broadbanda. Prema nekim podacima, smartfon korisnici troše otprilike od 100-500 MB mesečno u proseku. Međutim, najsvežije istraživanje kompanija Informa i Mobidia prezentirano na MWC u Barceloni, govori da smartfon korisnici troše mnogo više podataka nego što se smatra, ali najviše, čak 70% podataka, troše koristeći WiFi konekciju – duplo više nego preko mobilne mreže! Istraživanje pokazuje da 91% korisnika smartfona koristi WiFi za pristup Internetu, a WiFi im je primarni izbor za pristup Internetu.

Ako jeste tako, onda su mobilni operatori u problemu sa profitabilnošću mobilnog broadbanda. Ko nije čitao moj rad sa Telfora 2011 rado ću mu ga poslati. Možda su nekome male ćelije (piko/femto) nezanimljive, a pisao sam u februarskom “connectu” o njima, ali offload data saobraćaja u mobilnoj mreži je sigurno neizbežan. Ako žele da imaju koristi od broadbanda, mobilni operatori moraju naći načina da korisnike zadrže u svojoj  mreži.

Zato su ovakva istraživanja i analize dragocene, da biste upoznali ponašanje, navike i običaje vaših korisnika. Može i neki DPI (deep packet inspection) softver, ali bez svakojake analize, nećete se ‘leba najesti, moji dragi operatori!

Usporio FTTH


Na FTTH konferenciji koja je ovog meseca održana u Minhenu glavna tema je bila “Kako obezbediti finansije za FTTH”. FTTH se očigledno u Evropi razvija znatno sporije od očekivanog. U svetu trenutno ima skoro 75 miliona FTTH pretplatnika, od toga u Evropi svega 10,3 miliona, a u EU35 5,7 miliona. Broj domaćinstava povezanih optikom je u 2011. godini povećan za 41%, ali je broj pretplatnika porastao za 28%. Ono što uslovno može da zabrine je činjenica da je penetracija FTTH pretplatnika u odnosu na broj optički povezanih domova opala sa 20,3% u 2010-oj na 18,4% u 2011. godini. Korisnici se ne “lože” nešto mnogo na FTTH. Činjenica je da danas nema aplikacije i servisa koji zahteva baš postojanje optike do stana. Zaključak je da samo zajednička ulaganja u infrastrukturu i podela rizika, o čemu sam već više puta pisao ovde na bloga, omogućavaju operatorima neki prihvatljiv biznis model. Sve više njih se opredeljije za FTTB pistup umesto FTTH.

Među evropskim zemljama i dalje vodi Litvanija sa 28,3% tržišnog učešća FTTH, a sledi Norveška sa 14,7%. Po broju novih korisnika prednjači Rusija sa 4,5 miliona novih korisnika u 2011. godini, a slede je Francuska, Ukrajina, Italija, Portugal i Turska. Izneneđenje je možda podatak da Velika Britanija ima samo 7,750 FTTH/B pretplatnika. Vredi možda pomenuti da DSL tržište i dalje beleži rast, a podaci Broadband Foruma kažu da je u septembru 2011. bilo blizu 126 miliona DSL pretplatnika u svetu, a kablovskih BB pretplatnika oko 26 miliona.

08 фебруар 2012

Kormilari nacionalnog brod(bend)a


Jeste Sloba javio u komentaru, ali ova vest zaslužuje svoju temu. Pored svega što je do sada uspešno razvila uzevši ga u svoje ruke, Vlada je rešila da u Srbiji razvije i internet. Na sajtu B92 pored prethodno parafraziranog naslova, uz vest je i slika “kite” optičkih vlakana. Suština je, za neupućene, u optici. Moje nedoumice iz prethodnog posta su razrešene -  radnu grupu za definisanje projekta izgradnje nacionalne širokopojasne internet mreže, osim rukovodioca Mirka Cvetkovića, čine Dačić, Šutanovac, Predrag i Milan Marković i Joca Radunović. Jasno je odmah da će bezbednost biti jedan od najvažnijih faktora buduće nacionalne BB mreže. Izbor je logičan i meni potpuno razumljiv – Mirko na čelu iz poznatih razloga (predsednik će verujem takođe pomoći), Dačić će zastupati interese MUP-a, Šutanovac Vojske, Milan Marković lokalnih samouprava, Predrag Marković je tu po funkciji a projekat valja i odštampati, Joca kao poznavalac situacije. Ja bih možda stavio u tim i Duleta Petrovića, jer su poljoprivrednici (opet!) ostali bez zastupnika svojih interesa. Srbija je ipak kol’ko-tol’ko poljoprivredna zemlja, u nju da baciš i taj internet, sigurno će da nikne! Tak’a ti je to zemlja, ima gu za sve. Palma je nekako najviše širokopojasni i navijam da uvede i FTTH u Jagodinu, ali on bi sigurno rekao da se internet ne sipa u traktor, a u timu ipak treba da preovladava konstruktivna atmosfera.

Ono što je Sloba M. rekao – da će radna grupa angažovati i stručnjake, po meni je sigurno tačno, a to je u pomenutoj vesti nagovešteno komentarima direktora Ratela, koji je, po mom utisku, najveći promoter ideje nacionalne broadband mreže. Rekao je doduše da najrazvijeniju mrežu ima EPS, a ja recimo mislim da je Telekomova mreža ipak neprikosnovena, no Telekom ima mnogo jake igrače da bi ga ja branio u ovom slučaju. I još je direktor Ratela rekao da će nacionalana broadband mreža rešiti “problem zainteresovanosti građana Srbije za širokopojasne usluge”. Ako je mislio da će morati da koriste Internet tj. biti “primorani” da ga koriste – slažem se! Treba stvoriti uslove za to, a to može i sa i bez nacionalne broadband mreže. Ja sam i ranije govorio – kad im Internet bude trebao, koristiće ga!

Šta će od cele ove priče biti pre i posle najavljenih izbora – živi bili, pa videli!

07 фебруар 2012

Obnavljanje gradiva


O uticaju broadbanda na privredni razvoj, član radne grupe za nacionalnu BB mrežu:
PREMA istraživanju OECD, porast ulaganja u oblast elektronskih komunikacija za osam odsto, uslovljava rast bruto društvenog proizvoda za jedan odsto, a istraživanje Svetske banke ukazuje da povećanje širokopojasnih priključaka za 10 odsto obezbeđuje rast bruto društvenog proizvoda od 1,38 odsto u zemljama u razvoju, odnosno 1,21 odsto u razvijenim zemljama - navodi Stefan Lazarević.
Jasna Matić, o svom ministarskom uticaju:
''Rezultate ovakve politike smo videli početkom decembra u Briselu kada je predstavljen izveštaj Evropske komisije u kome se Srbija nalazi na vrhu lestvce po pitanju rasta širokopojasnog interneta od oko 47 odsto, što znači da smo zaista daleko odmakli u odnosu ne samo na zemlje regiona, nego i u opšte'',
Prema preliminarnim podacima Narodne banke Srbije, rast BDP u Srbiji u 2011. godini bio je oko 1,9%, za početak.

Ako je verovati u srpski broadband, rast BDP-a je trebalo da nam bude oko 6,5%. Gde je greška? Neke lekcije jednostavno ostanu nenaučene. Neki zaključci ostanu plitki i površni. Sve ostalo je politika ili narodski rečeno, piše u novinama.

06 фебруар 2012

Brzi internet brzo za sve


U “Novostima” pročitah vest da je Vlada Srbije formirala radnu grupu za izgradnju nacionalne širokopojasne mreže, na čijem čelu će biti predsednik Vlade, glavom i bradom. Zadatak radne grupe je da "definiše detaljan plan razvoja nacionalne širokopojasne mreže, ulogu državne telekomunikacione infrastrukture u funkcionisanju nacionalne širokopojasne mreže, regulatorne uslove koji će obezbediti održivost, kao i dalji razvoj nacionalne širokopojasne mreže". 

- Osnovni zadatak savremenog društva je da se svakom građaninu obezbedi pristup širokopojasnoj mreži - objašnjava za „Novosti“ Stefan Lazarević, savetnik u srpskom ministarstvu finansija. - Ovakvim pristupom građanima će biti omogućeno da pored telefona, interneta i televizije, mogu da koriste i veliki broj savremenih servisa i usluga kao što su e-poslovanje, e-bankarstvo, e-trgovina, e-obrazovanje i e-zdravstvo. Sve zajedno će dovesti do znatnog povećanja efikasnosti poslovanja svakog pojedinca, ali i do značajnog stepena razvoja svih proizvodnih, industrijskih, bankarskih i trgovačkih oblika poslovanja.

Ovom izjavom se gospodin savetnik u ministarstvu finansija ozbiljno kandidovao za sledećeg ministra telekomunikacija ili bar "agendaša", ako na izborima pobedi njegova opcija. Treba da budemo srećni što državni činovnici imaju tako široka znanja i zavidnu ICT pismenost. Dobro je što se pokazuje da je telekomunikaciona struka tako lako osvojiva. Ako se pitate za koga je dobro – i treba da se pitate!

Nekako mi je ova vest delovala nekako «s neba pa u rebra», kad videh da mi je nešto na istu temu prethodnih dana i promaklo. Državna sekretarka za digitalnu agendu je još polovinom prošlog meseca obelodanila da se u Srbiji radi idejni projekat nacionalne širokopojasne mreže koja za primarni cilj, po njenim rečima, ima povećanje efikasnosti državne administracije. Jasna je objasnila da se mrežni kapaciteti koje poseduju državna preduzeća koriste u nivou od 10-ak procenata i da se višak može iskoristiti (gle!).
''Komunikacione potrebe su sve veće, kako građana, tako i institucija i zato je potrebno napraviti balans između onoga čime raspolažemo i šta nam je potrebno'', istakla je Matić.
 
Prema Matićevoj, to upravo i jeste ideja za stvaranje nacionalne mreže u kojoj bi, sa jedne strane, bili objedinjeni svi postojeći kapaciteti i potrebe, pre svega državnih institucija, a onda i komercijalni razlozi, sa druge strane.

''Naš cilj je da se napravi državna mreža za institucije koje imaju sve veće potrebe za komunikacijom. Istovremeno i građani, ali i privrednici sve više očekuju da sa administracijom komuniciraju preko interneta, predaju poreske prijave, zakazuju termine za vađenje ličnih dokumenata, dobijaju, ali i dele informacije'', istakla je Matić.

Zbog toga, kako je navela, bitno je da država ima dobru mrežu koja bi omogućila podizanje efikasnosti rada administracije.

''Analizom prikupljene dokumentacije će se takođe videti da li postoje i dodatni kapaciteti koji bi se mogli komercijalizovati za građane, ili ćemo taj deo prepustiti operatorima koji onda od toga treba da prave svoj biznis'', objasnila je Matić.

''Poenta je da ova mreža već postoji, a ovaj projekat će povećati efikasnost njenog korišćenja, što će biti dobro i za privatne operatore i za državu i građane, jer će nešto što je već dato moći da bude efikasno korišćeno, a ne da se investira u projekte koji propadaju'', naglasila je Matić.
 
''Ne treba izgubiti iz vida da Srbija ima dobru primarnu mrežu, tzv. optičke koridore između gradova, ali ne postoji sekundarna mreža, za pristup koja ide po gradovima, direktno do korisnika, pa bi ovo bio dodatni podsticaj za dalji razvoj elektronskih komunikacija u zemlji'', zaključila je državna sekretarka Matić.
Da li nam treba nacionalna širokopojasna mreža da bi povećali efikasnost državne administracije? Ako bi rekli da je to potreban uslov, svekako nije i dovoljan! Objavljeno je da je Vlada Srbije od skoro svojih 600 sednica preko 400 održala telefonskim putem. Da li je to mobilna telefonija povećala efikasnost Vlade? 

Nacionalna širokopojasna mreža u predloženom formatu neće biti nacionalna, već je ispravnije zvati je „širokopojasna mreža državnih organa i institucija“. Da bi ona bila efikasna, treba mnogo, mnogo više od uspostavljanja linkova i sistema veza između čvorišta mreže. Suština te efikasnosti je baratanje dokumentima u elektronskom obliku, a to je zaista široka tema. 

Nacionalna mreža bez pristupa do samih korisnika tj. građana Srbije nije nacionalna! Ona mora biti fokusirana na naciju, na sve građane. Treba je graditi zbog njih, ako je treba graditi. I to nema nikakve veze sa mrežom za državne institucije. Da bi se upustilo u ovakav projekat, neophodne su velike pare koje država Srbija, objektivno govoreći, u ovom trenutku nema. Omogućiti zainteresovanim provajderima da učestvuju je drugo pitanje, ali ga vredi razmotriti. Kapaciteti nisu sporni i nije veliko otkriće da ih ima. Proveriti da li ih ima „dovoljno“ ili preko toga je besmisleno, jer se mnogo toga može preneti čak i preko samo jednog para optičkih vlakana. Ako je Nuba gradila silne kapacitete u državnom putnom pojasu, a da se niko od nadležnih nije setio da deo kapaciteta „odvoji“ za opštenarodne potrebe - šta onda reći o viziji i smislu?

Da li treba uspostaviti „širokopojasnu mrežu državnih organa i institucija“? (Isto kao i nezavisno i efikasno sudstvo). Mislim da je potrebno i da bi to umnogome doprinelo smanjenju ICT troškova na svim nivoima vlasti. Ali ne treba to zvati nacionalnom mrežom. To takođe nije jednostavan posao i osim transportne mreže, zahteva i uspostavljanje određene infrastrukture (data centar, aplikacije, servisi, održavanje). Da li postoji kapacitet i rešenost u vlasti za tako nešto? Sumnjam. Uostalom, da li je neko izložio precizniju viziju te mreže, šta se sve hoće i na koji način? Valjda će idejni projekat da odgovori na ovo moje pitanje.

Da ne ispadne da ja ovde nešto „filozofiram“– dobra volja da se pomogne i sve ostalo postoji. Ovo je posao za struku, u korist države. Nacionalna širokopojasna mreža i jeste izazovna tema, zrela za neko ozbiljnije razmatranje, za ozbiljan koncept i preanalizu. Mislim da se za sada u Srbiji taj pojam bez potrebe kompromituje. Ali da sačekamo idejni projekat koji će uraditi predsednik Vlade i njegova ekipa. Baš bih voleo da znam ko je u toj ekipi, pa ako neko od čitalaca zna nešto, neka podeli sa nama. S obzirom da se radi o izgradnji i o infrastrukturi, da li je možda i Mrka član ekipe?

Za kraj, evo teme za razmišljanje: da li je nacionalna širokopojasna mreža postala toliko važna kad je, povrh silnih ekonomskih problema u zemlji, predsednik Vlade odlučio da uzme kormilo radne grupe u svoje ruke. Čak ni za smederevsku železaru nije bio šef radne grupe. Da li je na pomolu neka revolucionarna odluka o formiranju novog državnog operatora ili o rekonstrukciji postojećeg? Ili je možda to dobra tema u izbornoj kampanji? Nekada su se nudila radna mesta, a sada je brzi internet za sve moguća dobitna kombinacija? Država je baš rešila da „zagrize“ u telekomunikacije. Neki verovatno misle da je to prava stvar. Neke teme jesu pitanje države, a neke su ipak pitanje struke. Nisu savremene telekomunikacije šaka pirinča, luk i voda, kikiriki... Verujte, zaista nisu!