31 децембар 2010

Srećna NOVA 2011.



U odlazećoj godini napisao sam najviše postova do sada (92). U odlazećoj godini sam napisao i svoj jubilarni 250-i post. Bilo je vrlo interesantnih diskusija, sa do sada rekordnim brojem komentara. Priželjkujem da diskusije budu plodnije i češće. Gledajući par godina unazad, čini mi se da nisam mnogo evoluirao u mišljenjima i stavovima. Do čitanja u Novoj, nadajmo se za sve boljoj i lepšoj, 2011. godini!

26 децембар 2010

Vizija

Država, kažu, zavisi od prodaje Telekoma.

Ima onih koji ne vide dalje od nosa, ima onih koji ne vide no do svog džepa, a evo šta sam ja na ovom blogu napisao februara 2009. godine, dakle pre više od 20 meseci:

”...Naš državni budžet vapi za finansijskom injekcijom, Vlada Srbije je i MMF-u obećala da je voljna da se Telekom restruktuira, a ako će neko da uloži svež novac u nešto ovde i u ovim okolnostima (a ne verujem da i on to može bez da pita svoju vlast), onda to nešto mora da bude profitabilno. Telekomunikacije, na primer. E sad, što nismo prodavali kad je vredelo više, pa to vam je tržište : vredi onoliko koliko je neko spreman da plati u datom trenutku. A da li će sutra-prekosutra-malo sutra vredeti više – ko bi ga znao. Ne daj Bože da bude kao sa JAT-om ili borskim rudnikom. Da je državno upravljanje tako uspešno, odavno bi Amerika i Engleska bile zemlja proleterska. Ne kažem da će Nemci ili neki drugi gazda doneti telekomunikacionu blagodet, ali privatizacija svih preduzeća, pa i Telekoma Srbija, je poželjna. Da li je sad pravi trenutak i kada jeste – o tome ima ko je plaćen i zadužen da misli. Ako se ne prodaje kad može, onda se obično prodaje kad mora. A kad se mora, nije teško. Naročito ako vam od toga zavisi život, da ne kažem vlast.”

I sad slaba vajda od mog vizionarstva, jer u ovoj zemlji analitika nikome nije potrebna. Onaj ko razmišlja i rasuđuje, obično samo sebi pravi problem u okruženju mediokriteta. Sada nije više u pitanju samo prodaja Telekoma. U pitanju je put kojim ide zemlja u kojoj živimo. Ako je neko danas gledao emisiju Jugoslavovu emisiju “Između redova” na TVB92 i slušao goste i meni omiljenog profesora Miodraga Zeca, mogao je da čuje šta imamo i šta nas čeka.

Neprimetni u javnosti?

Dnevnik Blic je protekle nedelje objavio listu 200 najmoćnijih žena u Srbiji. Kriterijumi “moći” (to oko kriterijuma mi se uvek i naročito dopada!) su lakoća ostvarivanja ciljeva, finansijski i politički uticaj, prepoznatljivost u javnosti, lični autoritet i ugled institucije koju predstavljaju i na kraju, ali ne najmanje važno, lična harizma.

Od žena iz telekomunikacione branše na listi - generalna direktorka SBB-a je u top 10 (na visokom 7. mestu), ministarka telekomunikacija je na 17. mestu, direktorka marketinga VIP mobile-a na 70. mestu, direktorka za korporativne komunikacije Telenora Srbija na 92. mestu. S obzirom na to ko je sve na listi, za mene je ogromno iznenađenje odsustvo direktorke za PR Telekoma Srbija (čak ni među 200). Ne mogu da verujem da je novinarima to moglo da promakne, naročito imajući u vidu kriterijume stavljanja na listu. Ali ovo bi trebalo da boli.

Ja sam još u vreme kad Telekom nije imao PR menadžera zagovarao neophodnost istog (ovde). Sa novim rukovodstvom Telekom je dobio ne samo «običnog» PR-a, nego čak direktora sektora za PR. Žao mi je što efekat toga možda nije evidentan i verifikovan, ali i dalje mislim da Telekom treba i mora da ima osobu koja se bavi PR-om kompanije.

25 децембар 2010

Prizivanje pameti

Vlada Srbije odustala je od povećanja poreza na računare.

Drago mi je što sam i ja, reagujući na prvu loptu, dao svoj skroman doprinos prizivanju svesti da bi šteta za društvo bila veća od budžetske "zakrpe" koju bi načinio povećani PDV.

Ne volim da čitam svoje stare postove, ali moraću malo da podsećam šta smo i kako mislili nekad. Inače će se odužiti trajanje štetočina i neznalica.

23 децембар 2010

Konac delo krasi

Ministarka za TID je hrabro rekla da je „vlada došla do zaključka da bi proces izdvajanja infrastrukture bio suviše komplikovan..... Ta imovina sada ulazi u vlasništvo koje nije isključivo državno, već imamo i manjinskog grčkog vlasnika “.

Da li ministarka čita blog "Svet telekomunikacija" ili je njen savetnik zaslužan za njen stav – tek, odlično je da se dođe do realnosti i istine. Ako je moj doprinos tome u promilima, živela Srbija!

Da citiram samog sebe:
"Izdvajanje TTK i eventualno pristupne mreže iz imovine Telekoma drastično bi smanjilo vrednost tj. cenu Telekoma. Sa druge strane, to je tako složen i kompleksan posao da, bojim se, teško bi u našim političkim i stručnjačkim uslovima to bilo ostvariti. Bezbednosne strukture su izgleda zadovoljne epilogom sa infrastrukturom, tako da u budućnosti sve zavisi samo od RATEL-a."

Svidelo se to nekome ili ne, to je realnost i to je tako. Možda bi moglo biti drugačije, da se ranije krenulo sa strateškim planom izdvajanja infrastrukture u javno preduzeće "a la TV emisiona tehnika".

Vlada je danas utvrdila i minimalnu cenu, a sve mi se čini da bi OTE bio zadovoljan da za te pare proda svojih 20% akcija. Time bi Srbija dobila nešto što je po mom skromnom mišljenju odlično – nekih 27% akcija države i obezbeđeno pristojno učešće u kasnijem vrlo verovatnom dobrom poslovanju i dobiti privatnog većinskog vlasnika Telekoma.

22 децембар 2010

Inženjersko pravo i ekonomija

Ovo su izvodi iz obimnog intervjua predsednika UO RATEL-a (novog ili starog, ne znam da li mu je produžen mandat) u dnevniku "Danas". Ne bih da komentarišem citirano, ali ću reći da je dostojno kolegenice koja je svojevremeno htela da ga ukine. Uzdržavam se komentara, jer je čovek, kao asistent na predmetu Fizika 3 (kvantna i atomska fizika), bio odličan predavač svojevremeno kad sam ja učio za inženjera. Napomena: sve bodovano Ja.

..... prihodi na ovom tržištu mogu da rastu ili kroz povećanje broja korisnika ili kroz povećanje cena. Međutim, kako će eventualni rast cena biti limitiran postojanjem konkurencije, potrebno je povećavati broj korisnika što se radi osmišljavanjem novih usluga.

...Tržište mobilne telefonije je u izvanrednom rastu, prihodi i ulaganja su sve veći. Tu je tržišna utakmica odlična i ne mislimo da bi tu trebalo raditi neku posebnu regulaciju. S druge strane, problem je u fiksnoj telefoniji gde ulaganja u mrežu padaju.

...Ograničenje je što mobilna mreža ne može sve.

...Do nedavno Telekom je bio monopolista u pružanju javne govorne usluge ali i kod veleprodaje interneta. To smo prepoznali i dozvolili međunarodno povezivanje da svi internet provajderi mogu direktno da se povežu sa inostranstvom. Očekivali smo da će to da dovede do određene konkurencije. To je realizovano pre godinu dana, ali mali internet provajderi nisu mogli da naprave pakete usluga. Zato je trebalo obezbediti da tržište fiksne bude zaista liberalizovano dovođenjem još jednog velikog operatora.

...Kako korisnici za telefoniranje sve više koriste mobilnu, daljeg rasta fiksne telefonije neće biti, ali tih 3,5 miliona ljudi ima potrebu da koristi internet. Dakle, pored onih milion koji već imaju širokopojasni internet to je još 2,5 miliona potencijalnih korisnika paketa usluga. Kada zaživi novi operater onda će i manji internet provajderi imati otvoreno tržište.

...- Cena telefoniranja biće nula. Ta cena više nije merodavna. Pogrešno je kada se kaže u javnosti da će poskupeti telefon. Operateri ne zarađuju više na povećanju cena već na povećanju broja usluga koje daju u paketu, kao i na povećanju kvaliteta. Time dobijaju veći broj korisnika i veći prihod.

...Imali smo i imamo tužbe operatera koji smatraju da su oštećeni našim odlukama, ali mislim da će naše sudstvo i ove nove tehnološke izazove uspeti da sagleda na pravi način i da prepozna državni interes pa da tako i rešava sporove - ocenjuje .....

...- Prednost mobilne mreže je upravo ta mobilnost, ali bi za brži Internet bilo potrebno postavljanje mnogo više baznih stanica nego sada. Nasuprot tome prednost optičke fiksne mreže je njen kapacitet. Kako to spojiti? To je trend takozvane „inverzne 4G“. To je situacija u kojoj optički kabl dolazi do kuće ili kancelarije. Mobilni terminal koji ću imati, a koji je istovremeno i telefon i računar, nosim sa sobom i koristim tih nekoliko megabita u sekundi koje nudi mobilni internet. U kući i kancelariji imam malu femto ćeliju preko koje su mi povezani uređaji. Kad uđem u stan, moj terminal se automatski setuje na tu ćeliju i tada koristim kapacitete fiksne mreže, a oslobađam mobilnu. Ta femto ćelije je moja mala bazna stanica u stanu i omogućava mi da svi uređaji u stanu budu povezani na fiksnu mrežu. Čim izađem iz kuće i dođem u firmu opet se preko femto ćelije vežem na fiksnu mrežu i oslobađam deo mobilne mreže. Tako će protok kroz bazne stanice opet moći da bude veći. To je trend kojim se ide i ta nova tehnička rešenja doneće i nove usluge. Ka tome se teži da bi se povećao prihod operatorima. To će kod nas moći da pružaju Telekom i Telenor jer imaju i fiksnu i mobilnu telefoniju – kaže...

Na sve ovo ja ću samo jedno reći: inženjera nema nigde tamo gde bi trebalo da budu inženjeri, ali su zato tamo gde je bolje da budu ekonomisti i/ili pravnici. Važi i za pojedine ekonomiste i/ili pravnike, mešaju se u tehničke stvari koje niti znaju niti razumeju. Inženjerima je pravda kad sud prepozna državni interes, a pravnicima je prodaja tlk infrastrukture - izdaja nacionalnih interesa... Što li ja uopšte pišem o ovome?

Subverzija subvencija

Generalni direktor Telenora nema dilemu da će posle prodaje Telekoma doći do povećanja cena telefoniranja, jer se cene sada veštački drže na niskom nivou. Malo sam iznenađen ovim „veštački“. I sve bi išlo na vodu inih prognozera povećanja cena nakon prodaje, da gospodin nije otkrio zašto je potrebno da se izađe u susret „njima“ tj. novom vlasniku Telekoma – da bi on omogućio niže cene interkonekcije za pozive mobilna-fiksna. Tu su naravno i VIP i Telenor na gubitku u odnosu na Telekom, jer njegovi korisnici više „arče“ fiksnu mrežu nego obrnuto, pa su u međuoperatorskom obračunu redovno u minusu. Gospodin Jonsen ovo naziva subvencionisanjem Telekoma. Znači, nije globa VIP-a i Telenora nego subvencionisanje Telekoma! Lepo i diplomatski. Ima čovek manire, dokazao je to u više navrata. Samo ne znam samo zašto bi novi gazda Telekoma imao više obzira prema konkurenciji nego prema sopstvenim korisnicima. No, sportski je nadati se i očekivati fair-play od onih koji ga nisu izmislili.

Da li maženje ne ide bez šibanja, tek gospodin Jonsen je konstatovao i da Telekom koči konkurenciju odugovlačenjem otvaranja lokalne petlje. A zbog otežanih uslova rada i male kupovne moći stanovništva, Telenor će se usredsrediti na dalji razvoj mobilne mreže (all-IP ka 4G), eventualnu ponudu broadbanda i optičku okosnicu do Niša. Drugim rečima, od konkurencije u fiksnoj do daljnjeg nema ni K. Ovim, naravno, ne želim da podcenim napore Oriona da se pozicionira.

Ko bi se kladio da bi generalni Telenora baš voleo da tender uspe ili je samo uzeo recept kolege iz „večitog rivala“ i sa oduševljenjem priziva i pozdravlja jaku konkurenciju? Ja, recimo, nikad ne bih rekao da jedva čekam konkurenciju, ali bih uvek rekao da se ne plašim konkurencije i da ću biti na megdanu. Zato ja verovatno nikad i neću biti generalni ;). Pola zbilje na stranu, znam da bi Telenor baš voleo konkurenciju, naročito ako bi se zvala Vimpelkom. A ta konkurencija će možda pitati jednog dana što im nisu dali ako su lepo tražili. Makar kroz subvencije konkurencije.

18 децембар 2010

PC kao luksuz

U Srbiji se Internet uglavnom koristi za ćaskanje, pregled sajtova i traženje posla. Tu smo, kaže istraživanje Medium Galup-a, iznad svetskog proseka, dok smo u kupovini preko Interneta daleko ispod svetskog proseka. Ono gde smo daleko “bolji” od svetskih surfera jeste i korišćenje društvenih mreža (Facebook, YouTube) u privatne svrhe. Online komunikaciju srpski internetisti uglavnom obavljaju sa desktop računara, dok se u svetu desktop računari u tu svrhu nešto manje koriste, kaže pomenuto istraživanje.

Naša Vlada je rešila i da taj vid zabave, komunikacije, informisanja i edukacije još malo oteža i onemogući onima koji bi tek da krenu u Internet vode. U natezanju da se popuni rupa bez dna zvana budžet RS doneta je besmislena odluka o povećanju PDV-a na računare (i voće!) sa stimulativnih 8% na regularnih 18%. Imajući u vidu da su imućnije porodice sigurno do sada kupile bar jedan PC, ovim potezom direktno su pogođene siromašnije porodice. Koliko će para da se namakne ovim činom – nisam siguran da će se baš ovajditi. Voće ionako niko ne kupuje, a i što bi kad ljudi više vole meso. Zato će i stelne krave početi da uvoze. Ko se zdravo hrani, redovno voće i povrće, taj mnogo misli, dugo prima penziju, a to za vlast nikako nije dobro. To što će i voće i računari ionako da se kupuju manje na ovu skupoću, te od toga neće biti mnogo vajde od povećanog PDV-a – koga briga za to! Divota i za regeneraciju crnog tržišta računara i računarskih komponenti. Nedavno je i u telekomunikacijama bilo slično povećanje odnosno ukidanje jedne stimulacije za korisnike koje, siguran sam, neće doneti efekat koji su očekivali oni koji su ga preduzeli.

Da Galupovo istraživanje ima veze sa povećanjem PDV-a na računare - evo objašnjenja: Korisnici Interneta kad mnogo ćaskaju obavezno počinju priču o politici, kritikuju vlast, nalaze joj mane, a to nije poželjno ponašanje. Uglavnom gledaju tuđe sajtove (ne prave svoje), dolaze do informacija kako se živi i radi u normalnim zemljama, edukuju se van našeg obrazovnog sistema, a to takođe nije poželjno ponašanje. Posao da traže – šta ima da traže kad posla ima sve manje, privreda grca, bolje je da se učlane negde nego da vise po Internetu. Dakle, Vlada je, u stvari, sa ovim povećanjem cene računara od 10% pokušala da odvrati od internet hedonizma one koji su do sada samo koristili (javno) pravo da znaju sve.

ICT tržište u Srbiji ne može bez antistimulansa. Ukine se taksa na mobilne, poveća se PDV za računare. Prodaja računara ionako pada unazad par godina (2009. oko 35%, ove takođe), što bi se tu nešto menjalo. Ne znam da li su u državnim institucijama predvideli redovnu zamenu informatičke opreme na svakih 50 kilometara. Ako jesu – e, onda nije džaba povećanje! Napuniće se.... he, he, državna budžetska kasa, a ne ono što ste mislili.

13 децембар 2010

Misterija tlk infrastrukture

Izbegavao sam ovu temu dugo, a zrela je! Kad sam video u ovoj vesti Vericu zajedno na istom zadatku sa sindikalcem...to je previše. Verica nije svesna u šta su je upetljali, ovo očito nije njen teren, argumenti su toliko klimavi da to prosto ne liči na nju. Verica bez pravih argumenata i poznavanja materije nije Verica Barać. Ja sam poznat kao njen fan i oprostiće mi, a znam da su joj namere časne i poštene. Pala je na Aleksandrinu priču o 100-godišnjoj infrastrukturi, ali infrastruktura sama sebi nije dovoljna. Ruku na srce, ima tu i dvojnika, pairgain ili PCM-n uređaja, itd, itd., ali je i kao takva zaista resurs kakvog niko nema u zemlji Srbiji.

Infrastrukturi se u celoj priči oko prodaje Telekoma daje preveliki značaj. Mistifikuje se, što bi rekao jedan naš prijatelj. Ali da idemo redom:

Ako je infrastruktura državna, jer je i Telekom većinski državni, zašto se onda prethodnih 5-10-50 godina nije koristila kao državni resurs – da mogu da je koriste svi kojima treba na ravnopravnoj i nediskriminatorskoj osnovi i po pravilima koja donose za to ovlašćena tela (RATEL)? Ali dobro, sada je to novim ZEK garantovano, samo treba hteti i smeti.

Da li postoji popis odnosno katastar telekomunikacione infrastrukture (tzv. TT kanalizacije ili TTK) odnosno otkud i kako neko pouzdano zna da će budući gazda Telekoma preko TTK moći da utiče presudno na razvoj srpskih telekomunikacija? Uostalom, proces izgradnje optike (i ako hoćete mobilne, radio) infrastrukture je odavno počeo i odmakao (SBB, Nuba, Sattrakt, sada i Telenor gradi) i već se pružaju alternative za međupovezivanje. Znači, nije sve tako crno za budućnost.

RATEL je dužan da operatora sa značajno tržišnom snagom obaveže da svoje resurse stavi na raspolaganje alternativnim operatorima i time obezbedi uslove za kakvu-takvu konkurenciju. Tu se podrazumeva ne samo iznajmljivanje kanalizacije nego i tzv. LLU (local loop unbundling – raspetljavanj lokalne petlje) odnosno mogućnost iznajmljivanja parica do krajnjeg korisnika. Koliko ja znam, takvi dokumenti već postoje, a stvar je RATEL-a da li će ih sprovoditi, kontrolisati i sankcionisati.

Obaveza regulatora je i da sagleda viškove kapaciteta koje je sopstvenik dužan da stavi na raspolaganje odnosno korišćenje u svrhu nesmetanog razvoja i pružanja telekomunikacionih usluga građanima. Jeres će biti ako kažem da je to tek u Srbiji normalno i potrebno, jer je i dobar deo postojeće infrastrukture građen sredstvima građana koji u to doba nisu ni imali alternativu. Ukoliko će ta i takva infrastruktura biti prodata stranoj kompaniji, kao apsolutno legalna imovina Telekoma, tim pre nema razloga da regulator bude milostiv u budućnosti. Sve bi to bilo na dobrobit razvoja telekomunikacija u Srbiji, a naročito broadbanda koji je od krucijalne važnosti za prosperitet Srbije na putu u Evropu.

Neću da se ponavljam oko toga šta i kako rade nezavisni regulatori za dobro korisnika u svojim državama. Ako hoćete da vidite kako to radi ARCEP u Francuskoj ili OFCOM u Britaniji, pisao sam o tome ovde, ovde i ovde, da li da kažem sluteći ovakvu situaciju kod prodaje državnog operatora. Ali ljudi na funkcijama nemaju vremena da čitaju blogerska naklapanja.

Apsolutno je nevažno pitanje monopola, državnog ili privatnog (ovde pisao). Ja opet smatram da je državni monopol daleko gori i opasniji od privatnog, jer se privatni može suzbijati konkurencijom i otvaranjem tržišta, dok se u državni monopol teško može dirnuti. Mislim da su dosadašnja iskustva za ovu tezu očigledna. Osim toga, privatni monopol nastaje legitimnom težnjom privatnog vlasnika da zaradi što više zauzimanjem što većeg tržišta (na sreću, tu su antimonopolske komisije), a državni monopol nastaje diktatom, dekretom i stavljanjem državne šape na neku oblast poslovanja. Imamo li antimonopolske komisije, regulatora sa nemalim ovlašćenjima, zaštitu potrošača, solidne zakone ZEK i ZPI? Pa o čemu onda pričamo? Nemamo petlju za neke stvari?

Nekoliko puta sam pisao i o tome da je infrastruktura mogući odličan izvor prihoda i mislim da će novi vlasnik Telekoma to vrlo dobro znati (i direktor Telenora se onomad nadao da takva svest postoji u Srbiji). Nisam ni toliko pametan ni vidovit, jednostavno pratim šta i kako u ozbiljnim kompanijama rade. Stoga smatram da će novi vlasnik uposliti i koristiti sve raspoložive resurse koje Telekom ima, pa i slobodne kapacitete u mreži. Ako će zbog toga da utanji sa investicijama – pa šta?... Investicije nisu same sebi svrha, već treba da služe prihodu i isplativom biznisu. Osim toga, ako neće nove gazde Telekoma (a sumnjam da neće!), investiraće drugi operatori! Omogućite, gospodo, da i drugi ulože u telekomunikacije, da se nova otvore radna mesta da ne moraju toliko da brinu oni koji će biti višak ili nepotrebni u privatnom Telekomu.

Izdvajanje TTK i eventualno pristupne mreže iz imovine Telekoma drastično bi smanjilo vrednost tj. cenu Telekoma. Sa druge strane, to je tako složen i kompleksan posao da, bojim se, teško bi u našim političkim i stručnjačkim uslovima to bilo ostvariti. Bezbednosne strukture su izgleda zadovoljne epilogom sa infrastrukturom, tako da je u budućnosti sve zavisi samo od RATEL-a. Tačka na 100 godina samoće.

O fami oko povećanja cena u nekom novom postu. Ovaj post posvećujem našem drugu Slobi koji je branio čast struke pre par dana na RTS-u (emisija Oko magazin) i posvećujem Verici koja se nezasluženo našla u ortakluku sa ljudima koji u celoj priči isključivo brane svoje ogromne privilegije. Slažem se ja da se Telekom prodaje zbog bankrota, ali koja je alternativa? Odavno je jasno da će većinski paket Telekoma morati da bude prodat. Šta se čekalo sa pripremom terena? Šta je bilo - bilo je, sada je najvažnije misliti i pripremiti se za period posle prodaje i obezbeđenje što boljih uslova za razvoj srpskih telekomunikacija.

11 децембар 2010

Sedam

Licitiranje je gotovo. Alea jacta est! Rulet je u završnoj fazi. Hteli smo jake igrače, imamo ih! I nije bajka o Snežani i 7 patuljaka niti o vuku i 7 jarića, već o snaši i 7 bogatih prosaca (DT, TA, FT, VeI, AM, Vim, TrC). Ovo bi se zvalo otprilike srpska antiteza. Ali da se manemo gramatičkih zavrzlama i pređemo na temu.

Pretendent iz postojbine Brzog Gonzalesa nekako je tiho podneo kandidaturu i izgleda kao da će imati ulogu zeca za povećanje apanaže konsultanta u procesu privatizacije. Ja lično se ipak ne bih kladio na to, imajući u vidu situaciju na mobilnom tržištu SAD. Moguće je, dakle, da će pokušati da smrsi Nemcima. Veder investments će možda pokušati da pored Oraskoma "mazne" još jednog nacionalnog giganta, što bi rezultiralo kao dobar i stabilan biznis tronožac Egipat-Italija-Srbija. A i Srbija ima more preko mtel-a CG ;).

Najviše prašine podigao je ruski tycoon jevrejskog porekla, vlasnik Alfa grupe, u okviru koje posluje telekomunikacioni holding Altimo, koji opet poseduje akcije u nekolicini prilično uspešnih telco operatora u zemljama bivšeg SSSR-a. Ponude su podneli Vimpelcom i Turkcell, u kojima Altimo poseduje 44% odnosno 6.6% akcija. U Vimpelcomu je partner Altima niko drugi do norveški Telenor! Zajedno deluju vrlo, vrlo uspešno – knowhow Telenora i money Altima, širom Zajednice nezavisnih država bivšeg SSSR-a.

Odmah je počelo trljanje ruku i pominjanje nekakavih 2 mlrd €, i preko 2 mlrd itd, sve onako po srpski pravi se račun.... ili sprema ražanj, kako ko više voli. Ali ne zaboravite - Altimo je partner Telenora. Nije nemoguće da je Vimpelcom ovde zbog Telenora, a Telekom Austria zbog svog VIP-a. Nije loše za male pare detaljno pročešljati biznis najvećeg konkurenta u Srbiji. Nemci preko OTE-a znaju situaciju, a i America Movil preko City Banke. Zato su Meksikanci dozvolili sebi da poslednjeg dana otkupe tendersku dokumentaciju. Sa druge strane, fakat je da oni i Rusi imaju najveći investicioni kapacitet tj. kupovnu moć. Ako požele i upuste se u trku, eto narodu Srbije dobrog života i odlaganja neodložnog za još par godina. Nama samo šuške u **** i sve može i sve se zaboravlja. Nadam se da taj film nećemo ponovo gledati i nadam se da će ipak biti pameti.

Ključ, reklo bi se, drži OTE, a čini mi se i da se Vlada Srbije ne uzbuđuje mnogo oko toga da li prodaje svojih 51% ili 31%. Kao da postoji nešto važnije od toga. Ko bi ga znao?

Nekako je Vlada valjda umirila javnost da će, što se tajni i tajnosti rada državnih institucija tiče, sve biti u redu, jer će sistemi veza MUP-a, Vojske i bezebednosnih agencija biti izuzete iz infrastrukture koja se prodaje strancima. Koje to tajne kad je Srbija u pitanju postoje i šta to stranci ne mogu da saznaju u ovoj zemlji Srbiji? No, dobro je malo umiriti narod po pitanju infrastrukture, da bar zna da stranci neće moći da ga prisluškuju. Neću ovde oko pitanja infrastrukture koje pojedinci, koji ne razumeju o čemu je reč, potpuno pogrešno apostrofiraju i postavljaju. Posle tendera svi su pametni, a pre toga?

U igri oko srpskog ujedinjenog telekomunikacionog tržišta su, dakle, Nemci, Austrijanci, Rusi, Turci, Francuzi, "Amerikanci". Nećemo prizivati istoriju i istorijska iskustva. Nadajmo se da će Srbija (i srpske telekomunikacije) ovoga puta dobro proći. Ako ni zbog čega drugog, 7 važi za srećan broj!

09 децембар 2010

Skajperi rekordno

Krajem novembra postignut je jedan neverovatan rekord: preko Skype-a je istovremeno na vezi bilo 25 miliona ljudi (25 mil razgovora!). Nije to slučajno i nije došlo do pada „sistema“, jer na softveru koji sve to omogućava radi oko 800 stručnjaka. U današnjoj, a tek negdašnjoj fiksnoj telefoniji svi se k'o od đavola plaše takvih „novogodišnjih“ situacija, kad padaju centrale i "zaglupljuju" se raznorazni mrežni elementi. Skype je, na radost korisnika, očigledno ozbiljna aplikacija, nema nikakve sumnje i dileme.

Kažu da je tokom 2009. ostvareno ukupno 113 mlrd Skype2Skype minuta, a u prvih 6 meseci ove godine čak oko 40% Skype2Skype minuta čine video minuti. Dakle, u Skype-u video pozivi uzimaju maha. U 3G mobilnoj, video poziv nije baš zaživeo kao usluga, ali evo „našao se“ preko Skype-a. Kad informatički ojačamo, a kažu da u više od 50% srpskih domaćinstava imaju računar, i broadband postane dostupniji i rašireniji, Skype će opasno ugroziti fiksni telefonski biznis. Treba li još jednom da kažem da je srpski model ovog biznisa opasno zastareo i da ne treba čekati da se još opasnije uruši. Postaće to, po svemu sudeći, nečija tuđa briga, ali svejedno. Princip je da afirmišemo ono što je dobro i za korisnike i za operatore.

Prvo USA LTE iskustvo

Prvi rezultati korišćenja Verizonove LTE mreže pokazuju da se brzine u okvirima obećanog 5-12 Mbps DL (npr. u Washingtonu max 10,6 Mbps, min 6,6 Mbps). Mreža još uvek nije opterećena, ima malo korisnika, no videćemo kakva će biti iskustva kad se malo više njih “nakači”. S obzirom da se radi o USB LTE modem korisnicima, s ovim brzinama moći će da potroše svoje data pakete (5GB ili 10 GB) za svega par sati. Za normalno surfovanje (browsing, video streamovi, muzika) toliko brzine i nisu potrebne, dok je za gaming i downloading sve malo. Hoću da kažem da normalnim surferima velike brzine i nisu preko potrebne, ali je zato unlimited data (neograničena količina podataka) vrlo poželjna. Popularne cene – da ne govorimo.

Očigledno je i da je rad Verizonove LTE mreže na 850 MHz vrlo dobar u smislu prostiranja i pokrivenosti, hoću reći signali lako “ulaze u kuću”. Ovo kažem jednostavno zbog evropskih težnji da se LTE uglavnom implementira na 2,6 GHz, što je frekvencija na kojoj radio-talasi na svom putu ne savladavaju prepreke lako i jednostavno. To opet podrazumeva veći broj baznih stanica i skuplju mrežu...
Reče (mi) onomad na prvom MoMo gospodin Pletchko iz Nokie da je američko tržište različito od evropskog i da primeri iz Amerike nisu baš upotrebljivi za evropske analize. U načelu se slažem kad je primena tehnologija i servisa u pitanju, ali se štošta može naučiti iz njihovih iskustava. Ovo je, smatram, očigledan primer. Oni su dovoljno bogati i moćni da prave eksperimente, a mi smo valjda dovoljno pametni da iz toga nešto vidimo i naučimo.

Prednost LTE tehnologije u ovom trenutku nije tako uočljiva, ima puno nepoznanica i rizika kad je intenzivnija eksploatacija u pitanju, nema očite prednosti u korisničkoj ponudi, usled nedostatka mobilnih aparata nema ni prave slike ponašanja tržišta (podsećam da smartphonovi baš gutaju podatke!). U čemu bi HSPA+ ili čak HSPA 7,2Mbps bio manjkav u odnosu na ovakav LTE danas?

Ja nisam za tehnološke mehurove od sapunice, niti za srljanje u tehnološke inovacije radi pomodarstva. Samo sam za to da se realno razmišlja šta današnjem korisniku treba, a od čega provajderi i operatori mogu da žive. Ako se neko ne slaže sa mnom, samo ću ga podsetiti na aktuelnu svetsku ekonomsku krizu. Teško je napraviti perpetuum mobile u ekonomiji.

Rano je za LTE! Osnovni uslov za LTE je all-IP mreža. Uslov za obogaćenu ponudu i servise sa dodatnom vrednošću (VAS) kroz LTE je IMS. Uslov za ulazak u LTE priču su frekvencije i raspoloživ spektar. Uslov su i navike i potrebe korisnika, možda pre svega. Uslov svih uslova je da sve nabrojano – košta! Zato treba misliti na vreme, šahovski razmišljati, da ne bude posle “infrastrukturu je trebalo izdvojiti”. Posle bitke svi generali su pametni.

04 децембар 2010

Bez aparata u LTE

Verizon je ispunio obećanje da će do kraja 2010. pustiti u rad svoju LTE mrežu u 38 najvećih gradova u SAD, plus 60 aerodroma. Just in time, pred božićnu potrošačku groznicu. LTE aparate nisu ponudili (biće ih sredinom 2011.), već samo 2 tipa LTE USB modema. Brzine će realno biti 5-12 Mbps download i 2-5 Mbps upload, reklo bi se ništa spektakularno. Nudiće dve vrste paketa - 5 GB podataka za 50$ mesečno i 10 GB podataka za 80$ mesečno, plus svaki dodatni 1GB još 10$ doplate. Interesantno je da je ova ponuda za oko 10$ jeftinija od postojeće za Verizonove 3G pakete. LTE modemi koštaju 100$ uz dvogodišnje ugovore i sa uračunatih 50% popusta. Korisnici smartphone-ova, kojih u SAD ima sve više, moraće da se strpe za LTE.

Verizonova LTE mreža radi na 700MHz i samim tim ima dobre uslove za dobar domet i dostupnost. Kao prva velika LTE mreža u SAD, za ozbiljnog konkurenta imaće WiMAX mrežu operatora Clearwire koji uz 2 tipa 4G smartfona nudi flat pakete, bez ograničenja količine podataka, za 45$ mesečno. AT&T planira LTE za polovinu sledeće godine.

Naravoučenije ove priče je ponuda pred (pravo) vreme kupovine i (ne)kompletnost ponude. Doziranje potrošnje, video streaming na kašičicu – ne vole operatori da im se arči mreža – je nepopularni deja vu. A i bolje je jake potrošače gigabajtova držati što dalje od mreže na početku, za svaki slučaj.

Kompletnost ponude podrazumeva svakako primamljive i atraktivne aparate i promotivne cene (jeftinije od postojećeg 3G). Pravovremenost ponude podrazumeva dobar tajming za prodaju. Ako ne prodate na vreme, izgubili ste. Džaba vam sve mašine ovog sveta, ako ljudi ne odrade na vreme i kako treba. Svetlo mora da se upali odmah, jer posle može biti kasno.

01 децембар 2010

Srbi vole Operu

Malo me iznenadila vest da je Srbija broj 1 u Evropi po rastu mobilnog interneta (najbrže se razvijamo, šta li?). Vest potiče od Telenora tj. Opere softver koja je objavila da korisnici u Srbiji dnevno otvaraju najviše web stranica koristeći Opera browser na Telenorovim telefonima. Otkud baš znaju koliko sajtova otvaraju, da ne pitam baš i koje sajtove otvaraju. Ako znaju prvo, znaju i drugo, a onda znaju i ko šta otvara. Google sigurno zna više i zna bolje. Oni osim search mašina imaju i Gmail i još ohoho. Mogu da objave npr. ko su najveći XXX manijaci. Kome je trebala ova priča?

Mobilni internet u Evropi je na kraju 2009. bio na nivou od jedva 5,2% penetracije. Svetli primeri su Austrija, Portugalija i Finska sa preko 15%. Stoga ne čudi što Finska već proba i LTE. U Portugaliji 3 najveća mobilna operatora nude brzine 21Mbps (konkurencija gura napred), u Austriji su slične brzine.

Glavna prepreka razvoju mobilnog broadbanda su male brzine i loša pokrivenost, a rekao bih i deljenje resursa. Glavni pokretač je rast prodaje smartphone telefona, a i USB „donglića“ za laptop i netbook računare. Retko koji od oparatora ne dozira količine podataka i ograničava mesečni protok na 2,3,5,10 GB. Može se reći da mobilni internet još uvek nije isplativ za mobilne operatore.

Korisnici inače više vole bežičnu nego žičnu konekciju, nekako pruža veći stepen slobode (za poneti). Interesantno će biti posmatrati kanibalizaciju ADSL servisa kad „proradi“ mobilni broadband. Biće sigurno, ali ne u tolikoj meri, ne svuda jednako i po istom modelu. Mislim da operatori koji su i fiksni i mobilni moraju da pažljivo odmere svoje broadband biznis modele za budućnost.

Zašto se u Srbiji još uvek dozira mobilni broadband? Tek na 3,6 Mbps, a relativno lasno (softverski upgrade) može da se podigne na 7,2 Mbps. Ne znam da li je neko ozbiljno planira HSPA+. Mreža se ipak mora pripremiti za to. VIP se još uvek drži rezervisano u 3G, Telenor skoro udario promotivnu prodaju, a Telekom startovao, pa malo utihnuo i posvetio se promociji M2M.
Čuo sa na Telforu da Orion priprema EV-DO rev.B (do 9 Mbps), to bi bilo konkurentno. Navijajmo da korisnici u Srbiji dobiju što više i što boljih mogućnosti.