13 октобар 2009

Ko da više, sam u fiksnu upada

Do kraja godine izabraće se novi operator fiksne telefonije. Drugi i samo jedan. Jel’ sad korisnici treba da skaču od sreće? Izabran je poznati i već ranije u slučaju Mobtel 063 primenjeni model tendera (patentirao ga Mlađa).
Dakle, budući treći treba da moli Boga da se drugi ne isprsi previše. Ili možda trećeg neće ni biti, ko to zna u ovom trenutku? A možda i zna, samo neće reć'.

Dolazak konkurencije trebalo bi da podstakne dosadašnjeg monopolistu "Telekom" da i sam unapredi kvalitet svojih usluga, kaže ministarka.To neće smanjiti cene usluga koje su i sada niske, kaže ministarka Matić za B92, ali bi trebalo da znatno podigne kvalitet usluga koje će, za isti novac biti ponuđene građanima.

Ministarka ponovo, kao onomad i njene kolege iz Ratela, presuđuje u stvarima za koje nije nadležna: konstatuje da su cene niske i da ih, dakle, ne treba smanjivati, ali treba podići kvalitet. Šta će ministarka sa tim kvalitetom? Kvalitet je briga ponuđača usluga. Konkurencija treba da podstakne Telekom – nije valjda da ‘oće i da ništa drugo Telekomu neće pomoći?

"Cilj je da se korisnicima ponudi objedinjeni paket usluga, kako ne bi morali da plaćaju više različitih računa za internet, mobilni telefon ili kablovsku televiziju", rekla je Matićeva.

E, ovo će izvući korisnike iz bede! To što će plaćati jedinstven račun zvuči utešno i obećavajuće!

Odgovarajući na kritike iz struke da je pre dovođenja drugog operatera trebalo rešiti pitanje privatizacije “Telekoma” jer će gubitak monopolskog položaja i dolazak konkurencije verovatno umanjiti vrednost te kompanije, ministarka Matić kaže da očekuje suprotno i da će “Telekom” biti prinuđen da se i sam modernizuje.

Liberalizacija će sigurno umanjiti vrednost kompanije, jer bi svaki kupac vrlo voleo da uz Telekom kupi i monopol. Daleko bilo! A to da će Telekom biti prinuđen da se modernizuje – ko je do sada to sprečavao i u čijoj je nadležnosti bila i sada je modernizacija Telekoma?

"To je konkurencija koja će omogućiti veće ulaganje u fiksnu telefoniju koja je kod nas zanemarena. Ne treba zaboraviti da je sigurno više od 150.000 naših građana tražilo da dobije priključak, ali nije bilo mogućnosti za to. Imamo i na desetine hiljada dvojnika, čak i u centru Beograda, što je u svetu dana nepoznat pojam", kaže Matićeva.

Nisam uopšte siguran da je fiksna telefonija kod nas zanemarena. Ako je zanemarena, ko je kriv za to? Lako se mogu pronaći podaci o priličnim ulaganjima Telekoma u fiksnu telefoniju. Drugo, neće niko ozbiljan da se zaleti ovde da uvodi telefone.

Jedna od najvećih besmislica koja se može čuti i pročitati u nekim komentarima jeste da se konkurencija uvodi da bi se obezvredio Telekom radi lakše prodaje. Da li neko misli da je u ovoj zemlji nekome problem da proda Telekom ako taj neko to hoće i ako, jeli, vlast bude u pitanju? Da li neko misli da konkurencija obavezno obezvređuje nešto što je radnička klasa (ko bi drugi?) svojim mukotrpnim radom uspostavila? Pa ovde se godinama sve moguće (a naročito sistem vrednosti)upropaštava i obezvređuje bez ikakve konkurencije i ne vidim da se narod nešto mnogo ”uzbuđava” zbog toga.

Odavno jedna vest iz ove oblasti nije izazvala toliko komentara i to mi je baš drago da vidim. Svi su se naložili na vest koja je tek iskra u procesu liberalizacije telekomunikacionog tržišta. Daleko smo mi još od konkurentnosti, jer konkurentnost je proces koji ima svoj tok. Dva operatora neće doneti ništa novo. Ni tri. Zašto se ne omoguć da svako ko hoće i ispunjava određene minimalne uslove može da se bavi pružanjem telekomuniakcionih usluga? Zašto ne dozvole npr. network neightboorghood pružaoce usluga? Da li nadležni uopšte žele da se telekomunikacije razviju i da se narod informatički obrazuje? Razvoj telekomunikacija je jedan veoma ozbiljan i studiozan posao.

P.S.: Bez obzira na moje kritike i komentare, ministarka Matić i njena ekipa zaslužuju pohvale za sve ono novo i pozitivno što su doneli u srpskim telekomunikacijama. Ostaće upamćeno da su za njenog mandata doneti važni zakoni i odluke i da je liberalizovano tržište telekomunikacija. Mogli su i drugi ranije to da urade, ali nisu. Nadam se da će moji komentari doprineti da ministarka usavrši i svoje argumente za sve ono što MTID radi u korist i za dobrobit ICT u Srbiji. Zaista nema smisla pravdati uvođenje konkurencije na onakav način.

P.S.2: Valjda neće biti bacanja hejta zbog ovog što sam napisao. Očekuje nas i javna rasprava o novom ZEK, biće interesantno.

8 коментара:

Vladan је рекао...

Svi obavešteniji o ovoj odluci znaju da je ovo rezultat kompromisa onih koji bi da uzmu što više para za licencu (iako to ni izbliza ne vredi više koliko pre nekoliko godina i pojave mobilnih operatera) i onih koji su za otvaranje tržišta koji su tamo sa nedovoljnom kritičnom masom za takvu političku odluku.
Dobro je što je ovakav kompromis napravljen (a morali su da urade po obećanju u akcionom planu) jer bi u prvom slučaju lupili neke silne milione kao minimum na koji bi se ponuđači nasmejali pa bi imali još jedan neuspešni tender i period čekanja do novog na uštrb samo jedne licence. Valjda će posle prve otrežnjujuće tenderske ponude i nadmetanja doći brzo i druga jer je to jedini način namicanja para.

Ne verujem da će se postići nikakva velika cena jer u suprotnom onaj koji to plati mora to da ugradi u cene svojih proizvoda pa nema konkurentnosti.

Tek će RATEL biti na potezu posle u regulisanju Interkonekcije jer je onakva postojeća standardna ponuda interkonekcije Telekoma prilično blesava. Ali ne verujem im !

Saša Stamenković је рекао...

Slažem se tj. isto mislimo kad je cena za licencu u pitanju. Neće se niko baš zaletati sa parama.
(Sad bi ovde nešto napisao na ovu temu, ali sam se ugrizao za prst ;) )
Takođe se slažem za treću licencu, jer državi para treba.

RATEL, pisao sam ranije o tome, je glavni igrač u celoj priči, a da li će odigrati kako treba...nemam na osnovu čega da budem optimista, nažalost.

Sloba Markovic је рекао...

Mislim da je možda previše ambiciozno tvrditi da se ministarka bavi nekim "presuđivanjem". Njena jedina "krivica" mogla bi da bude u tome što na standardno novinarsko pitanje "šta će uvođenje novog operatora doneti građanima" očito ne želi da daje lažna obećanja ili najavljuje nešto što se vrlo izvesno neće dogoditi :)

Ne bih se složio sa konstatacijom da drugi ili treći operator neće doneti nikakve osetne promene.

Čim razbijemo tu "mentalnu barijeru" da imamo samo jednog operatora u fiksnoj telefoniji, doćiće do podizanja kvaliteta pružene usluge, ubrzavanja inovacija i ukupne tržišne dinamike. Što se tiče krajnjih korisnika, nešto niže cene telefoniranja u proseku utopiće se veću pretplatu za pakete usluga, tako da je malo verovatno da će građani osetiti neku značajniju uštedu. Zapravo, sve to je već počelo da se dešava u Srbiji tokom poslednjih 6 meseci, i to samo kao posledica najava MTID da će raditi na bržem otvaranju tržišta. Kako se najava za najavom bude ostvarivala, tako će ovaj proces postajati vidljiviji.

A što se tiče brzine otvaranja tržišta, svako ko makar malo poznaje istoriju liberalizacije u oblasti telekomunikacija zna da je borba za svaki komadić bila duga i teška. Srbija u tom smislu nije izuzetak, kao što je Vladan korektno primetio. Ono što, međutim, pravi razliku jeste postojanje snage koja tu lopticu liberalizacije tera da se stalno kreće napred. Mislim da smo u Srbiji predugo imali situaciju da takva snaga ne postoji, pa loptica liberalizacije tapka u mestu.

Pozdrav,
Sloba

Saša Stamenković је рекао...

Pun pogodak! Saglasan sam da nastup ministarke nije samo njen "problem" već i njenih savetnika ;)). Jasna je ipak u telekomunikacija ušla preko politike, a mislim da organizaciono-ministarski deo posla radi vrlo dobro. Ali ponovo pitam, odakle joj pravo da tvrdi da su cene niske i šta to znači - za operatore, za korisnike, za potencijalne ulagače?

Drugi i treći operator hoće ili neće doneti nikakve bitne promene - ubedio si me da ovoj temi posvetim ozbiljniju analizu. Hvala za sugestiju!

"Mentalna barijera" o kojoj govoriš postoji u glavama upravo onih kod kojih nikako ne bi smela da postoji. Pa, ne mogu ja ili grupa građana da pokrene proceduru za otvaranje tržišta. Očigledno je da nekome ne odgovara otvaranje tržišta telekomunikacija i zna se ko na to može da utiče.

Čini se da se svi slažemo da će još mnogo vremena proteći do trenutka kada će nagoveštena liberalizacija dati rezultat, pre svega na zadovoljstvo krajnjih korisnika. Slažem se i da će borba za tržište biti duga i teška, jer na kraju krajeva Telekom će se braniti i ima prava da se brani. Pa svi brane stečena prava i nema tu ništa čudno koliko god bilo ko od nas mislio da je to opravdano ili ne.

I nema nikakve filozofije, stvar države (i ministarstava) je da omoguće i stvore uslove da preduzimljivi i stručni ljudi nešto rade i urade, a da građani i korisnici usluga imaju mogućnost izbora . Sve ostalo namestiće se samo.

Pozdrav za moje drugare!

Sloba Markovic је рекао...

Cene fiksne telefonije u maloprodaji su zaista među najnižim u regionu. Ali, čak i bez debate o tome -- svakako su neekonomski određene i takvim su održavane decenijama, a to se nije izmenilo ni danas (recimo, iako je, na Telekomov zahtev, RATEL prošle godine odobrio poskupljenje maloprodajnih cena u fiksnoj telefoniji od 100%, Telekom je iskoristio 30% i rekao da mu više ne treba).

Pozdrav,
Sloba

Saša Stamenković је рекао...

Sve što si napisao je nesporno, kao i to da nam je tržište među najnerazvijenijim u regionu.

Dobro ti ovo:"...iskoristio 30% i rekao da mu više ne treba." Interesantna "provokacija", ali nisi ni juče uspeo da me "izazoveš" sa svojom omiljenom temom u ZEK-u. Odustao tad, odustajem i sad ;). Jbg, nisam ni ja ono što sam nekad bio, mada imam svoje trenutke.

teddy је рекао...

Pošto je najavljeno da su i Telenor i SBB zainteresovani za licence za fiksnu, očigledno na ovaj način država, suprotstavljajući ove dve kompanije, pokušava da sitno ušićari i zakrpi budžet, umesto da obema firmama i svima drugima dodeli dozvolu i tako podstakne ozbiljnu trku i u fiksnoj telefoniji. Telenoru i SBB-u u ovakvoj situaciji je najbolje da se dogovore i bojkotuju ovaj konkurs za zamenu monopola duopolom i sačekaju pravu liberalizaciju, jer će u suprotnom jedna firma platiti ozbiljne pare, a druga će ući nakon izvesnog vremena na tržište potpuno besplatno.

Da se malo osvrnem i na autorove teze:

„Nisam uopšte siguran da je fiksna telefonija kod nas zanemarena.“

Ne znam kako nije zanemarena, ako penetracija broadbanda brže raste u Hrvatskoj na kojoj je tržište osetno zasićenije nego u Srbiji i ako ljudi po desetak godina čekaju na uvođenje telefonske linije ili razdvajanje dvojnika.

Podsećam i na to da je Telekom svojim „strateškim planovima“ (ha-ha) predvideo digitalizaciju i ukidanje dvojnika još za 2005. godinu (objavljeno krajem 2003), pa se to iz godine u godinu pomeralo, da bi po poslednjim javno dostupnim izjašnjavanima čelnika te firme s kraja prošle godine to bilo odloženo za kraj 2010. (a čisto sumnjam od „silnih“ investicija u fiksnu telefoniju da će se to ostvariti i do 2012).

Svedočanstvo o neispunjenim Telekomovim obećanjima koja se ponavljaju iz godine u godinu:
http://kablovskiforum.7.forumer.com/viewtopic.php?p=33872#33872

„Drugo, neće niko OZBILJAN da se zaleti ovde da uvodi telefone.“

Pa i neće samo telefone, već i broadband i televiziju. ;) Ako u Makedoniji (koju u Srbiji gotovo svi gledaju s potcenjivanjem) može da postoji 9 alternativnih fiksnih operatera (!) - videti napomenu dole) - i već je 15.000 ljudi promenilo fiksnog operatera uz zadržavanje broja, ne vidim zašto bismo mi bili puno gori od njih. Između ostalih, na makedonskom tržištu fiksne telefonije kao alternativni operater posluje jako NEOZBILJNA firma Telekom Slovenije (drži On.net i Cosmofon). Alternativni operateri već drže oko 15% tržišta (računato po prihodu).

Inače, smatram da vlastodršci treba da se stide jer je Srbija ostala poslednja zemlja u jugoistočnoj Evropi u kojoj nije uvedena konkurencija u fiksnu telefoniju.

Spisak fiksnih operatera u Makedoniji:
* The active fixed-line operators as at 31 December 2008 were "Cosmofon", "On-Net",
"Neotel", "Akton", "Matel MK", "Nexcom MK", "InfelNetplus" and "Cabletel". Another fixed-line operator, "Aicall", commenced its operations recently through a cable TV network.
Izvor: http://www.finance.gov.mk/files/u4/Eurobond_Preliminary_Prospectus_2009.pdf

Saša Stamenković је рекао...

Hvala, Teddy, na iscrpnom komentaru!

Nisam siguran da će drugi operator da plati licencu, a treći će ući za džabe. Seti se Telenora i VIP-a, rekoh već da je Dinkićev model tendera u pitanju. Znači, platiće i treći i četvrti, samo manje. Ili će možda država da odluči da plate isto kao i drugi. Sve je moguće ako se nema para za vršenje vlasti. I da li sad da budemo malo zluradi i da im poželimo što manje para, pa da time podstaknemo konkurenciju i parolu „svima koji hoće!“ ;). Mene više interesuju i „brinu“ uslovi za male, alternativne operatore i slažem se da jedino to pravi put i izlaz za razvoj telekomunikacija kod nas. Da se nadovežem na tvoje „makedonske“ podatke, alternativni operatori i EU čine preko 50% tržišnog udela.

Teza da fiksna kod nas nije zanemarena – stojim iza toga iz najmanje dva razloga: ima 3 miliona fiksnih pretplatnika (preko 40% penetracije) i Telekom je u prethodnih 6-7 godina imao stalna poprilična ulaganja u fiksnu mrežu. Ne ulazimo u to koliki je efekat tih ulaganja, a činjenica je da dvojnici još uvek postoje i da mreža nije potpuno digitalizovana.

Ovo o neispunjenim obećanjima Telekoma – nema se šta dodati, možda je nekoga sramota, ako je neka vajda od toga. Ja, od kad je mog bloga, ukazujem na takva „frljanja“ u javnim nastupima i zaista mislim da treba voditi računa i o pametnim ljudima koji ne mogu baš sve da „gutaju“.

Citat : „Drugo, neće niko OZBILJAN da se zaleti ovde da uvodi telefone.“

Ova rečenica se odnosi na argument da 150 hiljada ljudi čeka uvođenje telefona i ima više desetina hiljada dvojnika, čak i u Beogradu. Hteo sam da kažem da niko ozbiljan neće u toj činjenici videti šansu ili prostor da nešto profitira. Slažem se da će primaran cilj novog operatora biti broadband. Ne mislim da smo (bilo ko od nas) mnogo pametni i mudri kada to zaključimo. Pitanje je samo kako do tog broadbanda doći i proći, kad vrebaju mnoge „scile i haridbe“ posle plaćanja licence ;).