30 април 2014

Polupuna ili poluprazna liberalizacija



Direktor Orion telekoma nedavno postavio pitanje stepena liberalizacije srpskog tržišta telekomunikacija. Ja se godinama unazad pitam zašto niko od većih kablovskih i alternativnih operatora ne diže glas po tom pitanju. Mora da su investitori Oriona tek sad počeli da pitaju „di su naše pare”.

Slažem se da je tržište telekomunikacija u Srbiji nedovoljno liberalizovano. Da li to znači i neliberalizovano, neka ostane filozofsko pitanje. Da smo zakasnili sa liberalizacijom, a samim tim i sa sveukupnim razvojem tržišta i usluga – ne treba trošiti reči. Bez obzira na čuvanje koječega i kojekoga, ovo nas košta i tek će nas koštati, kao državu i kao građane. Da ne bude tako, uspostavljeno je regulatorno telo, tobože nezavisno i tobože „jošnešto”, ali telo je više gledalo svoja posla i interese, nego interes društva i građana ove zemlje. Slažem se i da je neliberalizovano tržište bilo i ostalo kočnica za potencijalne ulagače. O tome najbolje govori broj alternativnih operatora i pružalaca telekomunikacionih usluga kod nas. Za koliko je država u ovom segmentu ostala uskraćena, bolje da ne razmatramo.

Prenos broja je, osim otvaranja pretplatničke petlje (LLU) , ključna karika u liberalizaciji, ali s obzirom da je nepotpuna tj. ne mogu baš svi korisnici preneti broj ako žele, ostaju uskraćeni i korisnici i alternativni operatori. A ako postoje ograničenja, može li se govoriti  o liberalizovanom tržištu? O LLU – izgleda da situacija ne smeta nikome i da je svima potaman?! A svi su na gubitku – SVI! To znači i Telekom! Neću da elaboriram, samo konstatujem.

Dugo sam čekao priliku i dočekao da je gospodin iz Hrvatske rekao ono što je fundamentalno potrebno i što i ja mislim da jeste: regulacija maloprodajnih cena širokopojasnog pristupa na pojedinim tržištima i „razdvajanje usluga što znači da nema uslovljavanja jedne usluge drugom. Kako je objasnio, operator pored paketa usluga, u osnovnoj ponudi mora imati svaku pojedinačnu uslugu nezavisno od druge, za koju se korisnik može opredeliti bez obzira na operatora”. Ovo što sam podvukao „na pojedinim” neću objašnjavati, čekaću opet neku priliku tj. nekog pismenog koji će to reći, a ja ću, nadam se, to opet ovde objaviti. 

Pitam se da li su ovo što je rekao gospodin iz Hrvatske znali domaći poslenici u telekomunikacijama ili im nedostatak ovoga nije smetao? Epilog svega što se dešavalo prethodnih godina zahvaljujući „manjku pravila” je neuređeno tržište i neuređena infrastruktura. Opet, ovo je tema za Sašu Stamenkovića u nekoj drugoj ulozi, ali ko zna da razmišlja i malo je upućen u situaciju, moći će da zaključi šta ovo znači i na šta mislim.
Ovo što je direktor Oriona predložio a propos liberalizacije, da sednu svi relavantni i dogovore se, bojim se neće dati rezultat. Šta je gospodu sprečavalo da do sada sednu i dogovore se? Jednostavno, svako tu treba da radi svoj posao, naročito Ratel! Da li Ratel ima kapacitet za to? Otvorio sam temu, ajde da ja ne dajem kvalifikacije... Ako se i složimo da je odgovornost Ratela najveća, gde su ostali bili svo ovo vreme ili nisu bili mnogo zainteresovani za svoje održivo poslovanje? Znam, ovo je Srbija, ovde niko ne razmišlja o budućnosti i o onome šta će biti sutra. Svi misle da će stvari same od sebe da se reše. Ali, ne biva.

2 коментара:

Lev је рекао...

Pozdrav Sasa.
Redovno pratim ovaj blog, imam jedno pitanje za tebe, nadam se da imas informaciju (bar okvirnu).
Na ratelovom sajtu sam video da je telekom 2012. svojom 3G mrezom pokrivao oko 90% stanovnistva.
Mene zanima da li je postojalo neko pravilo da se pokriju sva naselja preko X broja stanovnika pa se tako stiglo do tog 90%, kao sto je vipu i telenoru svojevremeno bio cilj da pokriju sva naselja preko 10 000 stanovnika pa se stizalo do tih "magicnih" 72%. Dakle, mene zanima da li su prekrivena sva mesta preko odredjenog broja stanovnika, i koliki je taj broj stanovnika koji je bio vodilja za pokrivanje mrezom da bi se stiglo do tih 90%. Nadam se da me razumes, ne znam koliko sam uspeo da budem jasan.
Jako bih ti bio zahvalan na ovom odgovoru.
I da nemas mozda info da li ce se stati na tih 90% HSPA pokrivenosti ili postoji krajnji cilj da se pokriju sva mesta preko X broja stanovnika i koliki je taj X? Ovo drugo pitanje nije vezano za telekom iskljucivo, mozes mi reci i uopsteno kakva su ocekivanja kod operatera generalno u narednih 5 godina recimo. Posto vidim da pratis i da se razumes u telekomunikacione trendove.
Hvala.

Saša Stamenković је рекао...

@Lev:
Izvinjavam se na kasnom odgovru, nadam se da nije toliko bitan ;).

Svi operatori najpre gledaju da pokriju veće gradove zbog koncentracije pretplatnika. To je logično i najisplativije.

Kad se pređe neka cifra solidne pokrivenosti teritorije, onda ostaju samo neki "džepovi" ili slabo naseljena područja, gde je pitanje isplativosti ulaganja vrlo bitno. Sad, kad LTE čeka u pripravnosti sve operatore u Srbiji, sigurno niko neće ulagati u neko povećanje pokrivenosti 3G signalom. Uostalom, videćemo ubrzo, nadam se, kad RATEL objavi izveštaj za 2013. godinu, kolika je 3G pokrivenost za sve operatore.

U principu, Telekom ima bolje uslove i mogućnosti da ostvari veći stepen pokrivenosti u odnosu na druga dva mobilna operatora, ali ta razlika, po mom mišljenju, nije mnogo bitna niti donosi neku zaradu. Samo i relativno kvalitet mreže, ako se neko baš tamo zadesi ;).
Postoji i obaveza za sve operatore, po osnovu licence, da za određen broj godina ostvare toliku pokrivenost, nisam siguran koliku i za koliko vremena, možda se može naći negde podatak.
Pozdrav