04 март 2010

Gde bi nam bio kraj

Intervju generalne direktorke SBB-a, najvećeg srpskog kablovskog operatora, da malo vidimo kako razmišlja i govori neko ko vodi privatnu kompaniju. Par interesantnih izvoda iz intervjua:

“SBB je bio opasan konkurent. Liberalizacija bi se desila odmah, a ovako to neće biti slučaj.”
“Naše mišljenje je da se ne trebaju prodavati licence, već da se prodaju numeracije.”
“Mi smo jedini kablovski provajder u Evropi koji ima kontrolisane cene.”
“Poenta u našoj zemlji je to što je javni servis ponekad bezmalo privatna televizija. Daju programe koji su direktna konkurencija privatnoj televiziji..... imaju pravo da emituju i reklame. Jeste videli da BBC daje nekad reklame? Ja nisam! RTS dobija novac od pretplate, od reklama i iz budžeta. Kakva je razlika između B92 i RTS? Nemam pojma...”
“Zato ponekad sumnjam da u našoj zemlji vole privatni sektor. Stvaraju konkurenciju kroz državne institucije, a državnim institucijama davaju povlašćen položaj.”
“Kada se sve sabere, SBB je kroz sopstvene investicije već digitalizovao televiziju u nešto manje od deset odsto srpskih domaćinstava, a vrlo lako i jeftino može da digitalizuje daljih 15 odsto. Pogotovo ukoliko bi imao podršku države u tom procesu.”


Nisam znao da se jedino u Srbiji dominantnom kablovskom operatoru kontrolišu cene. Slažem se da tzv. Javni servis pravi nelojalnu konkurenciju privatnim televizijama i da ima nedopustivo zaštićen status. Slažem se sa idejom da telekomunikacione firme treba da imaju isti tretman kao i bilo koja druga privredna društva, a da se samo resursi od nacionalnog značaja plaćaju i napl aćuju. Slažem se i sa stavom o konkurentnosti i o potencijalno furioznijem startu SBB-a u odnosu na Telenor. Sumnja u voljenost privatnog sektora je suvišna, ne mogu da ga vole komesari stasali ispod deda-Titovog šinjela zadojeni marksističko-lenjinističkom ideologijom, koji od kapitalizma priznaju samo lični interes i sopstveni džep.

Ono sa čime se ne bih složio je da je SBB već digitalizovao televiziju u skoro 10% domaćinstava (nije, korisnici to plaćaju!). Ta digitalizacija nije ova “državna” i sveopšta i sa njom nema mnogo veze. A što se tiče priželjkivane podrške države, ako se misli na finansijsku podršku – to je za mene pitanje “višeg” reda: treba li uopšte država da pomaže privatna preduzeća, a i što bi? Država je tu da stvara i omogući uslove i da se brine o poštovanju tih uslov. A ako se misli na regulatorne uslove oko postavljanje infrastrukture i mogućnosti da se ravnopravno deluje na tržištu – onda podržavam.

Kad su se stvari oko druge fiksne licence raščistile, SBB se ponovo vraća na medijsku scenu. A zašto su ćutali kad su objavljeni uslovi za licencu, ako već imaju moćne vlasnike – ostaje tajna do daljnjeg. Možda grešim, ali nekako mi se između redova intervjua čini da je SBB “devojka za udaju”. Mislim da bi taj “brak” stvorio moćan savez na našem telekomunikacionom tržištu.

6 коментара:

Vladan је рекао...

Da pojasnim izvorne misli malo mom drugu Saši oko neslaganja:
- U mnogim zemljama postoje i veće koncentracije cable mreža niti se sprečavaju međusobne kupovine radi ukrupnjavanja (ovde je to onemogućeno barem SBB-u od 2006-te) jer se ne tretira analogna televizija kao video servis po tehnologiji (kod nas u primeni) nego kao video servis bez obzira na tehnologiju a tako se i meri tržišno učešće. Sa druge strane Monopolsko ponašanje je delo a ne tržišno učešće. Te zemlje na tržištu imaju video servis i kroz Satelit (DTH) i kroz Digital etar (DTT) i kroz IPTV i to od više operatera (ADSL, VDSL, FTTH) pa nema bojazni od dominatnog učešća i monopola. Sa druge strane Cable konkuriše telefonijom, Internetom a incumbent operater nema više monopol sa usvojenom strategijom unbundled last mile i number portabilty. Internet je još lakši slučaj za tržište. Sledi, nema potrebe za kontrolom cena, postoji izbor !
Naš RATEL izmišlja toplu vodu i koči !
- Nema nikakvih očekivanja o državnim ulaganjima i dofinansiranjima nego o jednakim uslovima i ako se već zalažu za prikupljanje investicija u zemlji onda je potreban politički rad na uklanjanju prepreka. A to znači mnogo toga i na to ne treba trošiti reči na ovom forumu.
- Proces digitalizacije etra je dugotrajan proces i veoma skup po državu. Zato je najjeftiniji način po državu da da vaučere svima ili samo socijalno ugroženima a kako će ih oni utrošiti pitanje je tržišta. Na tržištu će se pojaviti razni setopovi samo za DVB-T u prodavnicama ali i oni kombinovani koje daju provajderi pa bi u ovom smislu D3 ili TotalTV setop imao i DVB-T prijemnik u sebi. Jednim udarcem dve muve, operater naplati vrednost tog vaučera državi a korisnik ima i free to air digitalu i po želji pay TV. Ovo je već vižen scenario u Evropi.
Ono što se kod nas događa jeste da je izabran najnoviji standard DVB-T2 (tehnički superioran) za koji još nema STB-ova na tržištu a onaj jedan (made by Pace) čija je celokupna proizvodnja namenjena za Englesku Freeview HD platformu kao jedinu takvu implementaciju do sad u svetu košta preko 200 Eura.
Cena toga STB-a ne može da padne za godinu-dve dana ni na pola (sadašnji DVB-T STB-ovi su oko 50 Eura) pa je pitanje kad dođe vreme za switchover ko će to da plati ? Onda će da bude da su se inženjeri u MTID-u igrali tehnologija ali bez biznis analize i budzet odobrenja. Kako nijedna switchover strategija nije do sad prošla bez nekoliko godina sve ovo vodi daljem otezanju i odlaganju u tom postupku.
Misliš li da će neko za ovo da odgovara ?
MTID ide i korak dalje u svojim razmišljanjima ali ta priča vodi u dalji mazohizam i uplitanje onog što je PayTV a šta je Free i to je sve za otvaranje nove teme.

Saša Stamenković је рекао...

@Vladan:
Nema spora, nema ni neslaganja. Ja sam mislio na digitalizaciju TV koja nas čeka aprila 2012., zato mi je onih 10% "sporno", a pitao sam se zaista koju vrstu podrške od države očekuje SBB.

Slažem se i podržavam da je RATEL najviše odgovoran za (loše) stanje u srpskim telekomunikacijama.
Mislim da će opasno o glavu da nam se olupa opredeljenje za DVB-T2 (pisao o tome na blogu) i ne mislim da će neko da odgovara za to.

Slažem se sa prvim delom tvog komentara i sa suštinom iznete koncepcije. Video je SERVIS, a da ga tako i sam regulator tretira, dokaz je i IPTV za koju nije tražena nikakva licenca (da li je to ispravno ili ne - možemo i o tome). Slažem se i da je monopolsko ponašanje delo, a ne procenat tržišnog učešća (hvala ti za ovu krucijalnu rečenicu!). Činjenica je da kod nas dominantnost na tržištu i uzrokuje to delo, ali pre svega iz razloga manjka izbora! Da tog delovanja u telekomunikacijama ima, pa nismo deca! To i takvo delo treba da sprečava regulator na određeni način, istovremeno podstičući mogućnost izbora tj. konkurenciju. Inače, sve se pretvara u svoju suprotnost, kočenje razvoja i inicijative.
Zna li onda uopšte SBB zašto mu se "priznaje" monopol?

DING је рекао...

I kada čovek taman poželi da se odmori od B. Radujkovog intervjua u Jatarnjem programu eto nama gospođe Šolak-Pilipović-Čefi.

Naša tragedija je da mediji u velikoj meri žive od telekomunikacionih operatera koji su ujedno i najveći oglašivači pa nikom ne pada na pamet da se kritički osvrne na srpske telekomunikacije.

Slažem se da su bili preopasan konkurent za Telekom. Međutim, prema mom dubokom uverenju njih se plaše zbog igre đonom a ne zbog infrastrukture. Da li je neko raspoložen da odgovori na pitanje kako je SBB pregazio PTT KDS?

Što se kontrole cena tiče to mu dođe kao paravan Ratelu da oni preduzimaju mere protiv operatera sa značajnom tržišnom snagom a ovi se kao bune.
Niko ne pita koliko TV stanica (što domaćih što internacionalnih) su pod kontrolom SBB-a kroz tzv. ekspluzivne ugovore, gde se SBB javlja u ulozi "regulatora" i odlučuje koji operator će koji kanal imati u ponudi.
Ovde treba rušiti monopol!!!
Zna li neko još neki primer gde dominantna kompanija na tržištu određuje tako direktno šta će njeni konkurenti ponuditi tržištu?

@Vladan
"SBB-u onemogućene kupovine radi ukrupnjavanja"
Iznedaili bi ste se da postoje manji KDS operatori koji su preko noći promenili sedište na Kralja Petra 45. Zvanično posluju samostalno ali im je ponuda, gde čuda, identična kao starijem bratu.

Saša Stamenković је рекао...

@DING:
"Naša tragedija je da mediji u velikoj meri žive od telekomunikacionih operatera koji su ujedno i najveći oglašivači pa nikom ne pada na pamet da se kritički osvrne na srpske telekomunikacije."

Druže, svaka čast na ovoj opasci. I za mene bi bilo bolje da pišem za novine i za neku kintu za pivo, nego na blogu za dž ;).

Vladan је рекао...

U kablovskoj priči se ko na dlanu vidi koji operater je efikasan, može dalje, brže više a ko je sam sebi dovoljan zbog upravo osobine da jedan drugom teško ulaze na teritoriju. Zato se oni uglavnom međusobno preuzimaju / kupuju / ukrupnjavaju ! Konkurencija im je u operaterima sa drugom tehnologijom.
Vrlo sam raspoložen da kažem zašto ga je "pregazio" ako je to reč koja opisuje da je prvi ponudio pre njih svaki servis znatno ranije, nastavio dalje razvoj/ulaganje i time tržišno ugrozio ili pobedio njih ili čak i operatere sa drugom tehnologijom.
Ko je kriv PTT-u što u ponudi svog Internet servisa ima slabiju ponudu na cable tehnologiji gde ima sopstvenu mrežu (dakle manje troškove) od ADSL ponude gde Telekomu plaća veleprodajnu cenu porta + Interenta ?
Ko je kriv PTT-u što je DigitalTV servis ponudio tek pre par meseci (10 godina od prvobitne najave) i pri tom još uvek ne zna šta će tu da ponudi kao Premium servis kako bi neko uopšte uzeo takav paket ?
Ko mu je kriv što nema HD, TimeShift, VoD, osećaj da treba da ima neki ekskluzivni ugovor za neki content itd...
Može se nabrajati mnogo toga jer mu prilikom pravljenja prve mreže na Tošinom Bunaru 2000te godine (vreme prvobitnog osvajanja teritorija za KDS operatere) nijedna ova informacija nije falila na flajeru sa kojim je objašnjavao zašto jedna Srpska porodica treba da plaća TV servis njima a ne preko zajedničkog antenskog sistema. Primarnu cable mrežu je pritom izgradio neštedeći pare, dvosmerno orijentisanu,za primer.
Silom prilika to poznajem kao stanovnik tog područja i dan danas njihov korisnik samo Analogne TV ponude.
Deo uzroka leži u državnom vlasništvu za upravljanje koji nema unutrašnji mehanizam da radi i posluje na tržištu efikasno pa je onda teško raditi i saviti se. Ali veći deo problema je što oni ni dan danas nemaju viziju i ne znaju šta će sa tom radnom jedinicom uopšte u njihovom glomaznom sistemu.

Što se tiče ostalih privatnih KDS operatera većina njih ima problem što finansijski ne mogu da prate dalji stepen razvitka kao Telco kompanije (od prvobitne KDS funkcije kao jednosmerne distribucije TV signala dalje od zajedničkog antenskog sistema). Sada imate situaciju da kao Srpski porodični biznismen + vlasnik + CEO + radnik nema snage da se dokapitalizuje i podeli svoje vlasništvo ili proda kako bi firma dalje napredovala nudivši nove usluge.
Zato imamo na tržištu situaciju da ostali ne prate, venu ili teško prate jednog koji je prilično tržišno izborio svoju poziciju i postao preveliki za sve ostale. Zato imamo situaciju da sada svaka TV/content kuća koja živi od oglasa ne može da posluje ako se ne nađe i u ponudi dominatnog operatera jer su mu tu korisnici.
Uostalom zar to nije pokazao i slučaj TV Arena Sport i 3 njihova kanala sa mnogo ekskluzivnog sport (premium) materijala koji je 4-5 meseca odolevao iskušenju i bio ekskluziva Telekom IPTV-a i PTT KDS-a.
"Đon" se ogleda upravo u tome što se takve državne kuće nisu navikle na to da neko njima može da kaže ne ili neću i da ih istim sredstvima koje oni primenjuju na svoje usluge prema alternativnoj konkurenciji sada ladno davi u video content-u.

Da, to je problem koji se da regulisati i za to postoje takve regulatorne agencije, samo one moraju da budu svesne njihove uloge (razvoj tržišta) i da rade svoj posao. To je nažalost za njihov stepen razvoja i samostalnosti mnogo daleko i često su i nesvesni toga pa onda imamo druge neselektivne mere koje sam spomenuo i sa kojom u suštini sprečavaju dalji razvoj usluga i tržište.

Vladan је рекао...

Nastavak...
Ne, neću se iznenaditi toga da postoje neke KDS kuće koje su "od prekjuče" sa istom analogTV ponudom a drugim brandom kao one sa adresom u K.Petra. Kad ne može da se kupi zbog tih zabrana postoji veština mogućeg i legalnog što je opet tržišna praksa koja se u poljoprivredi zove "uzmeš zemljište u rentu" a neki to u trgovini zovu "franšiza".
Ti mali operateri sa vlasništvom teritorije su samo shvatili da ne mogu sami da finansiraju, pojavila se TV konkurencija na drugoj tehnologiji i sada korisnici sa tog područja barem imaju usluge za koje su mogli do juče da sanjaju a za to je obično potrebno neko ulaganje.
Da li je to sada apsurd stanja zabrane/kontrole... ili primer moći i monopola ?

Ja se sećam (pamtim kao slon kao i vlasnik ovog bloga) da je i prvi Internet u Srbiji bio nelegalan jer zakonodavstvo nije pratilo realnost (zar ne, u mnogim oblastima je tako i danas). Prvi satelitski link nije imao dozvolu, niti je imao dozvolu za tu vrstu usluge niti. ... pa je onda došlo do legalizacije.
Slično je i sa istorijom Pager sistema (ko se još seća toga ?) pa je onda državni sistem krenuo, prva mobilna sa Karićima u vremenu jakih sankcija je još veća parodija (o dozvolama da ne pričamo), tako je bilo i sa kablovima i kanalizacijom KDS operatera pa onda ide legalizacija, tako je i u građevinarstvu i tako odoh u offtopic.
Zemlja stradija i liliputanaca